Pojam ekspedicija većinom se koristio kao naziv za vojna, naučna, istraživalačka i sl. putovanja. U planinarstvu se koristi od kraja 19. st. kada su u teško dostupna svjetska velegorja krenule skupine penjača s namjerom uspona na vrhove visokih planina. Učesnici su u dužem periodu (od više nedjelja do više mjeseci) odvojeni od uobičajnih standarda prehrane i noćenja (sami pripremaju hranu iz svojih zaliha, ne postoje čvrsti objekti za odmor i spavanje). U većem djelu uspona i silaza upotrebljava se alpinističku oprema. (Izvor: https://sh.wikipedia.org/)
Himalaja ili Himalaya je najviši planinski lanac na Zemlji. Nalazi se u Aziji između Indo-gangeske ravnice na jugu i visoravni Tibet na sjeveru. Pruža se od zapada prema istoku u dužini od 2500 km, s prosječnom širinom od 300 km. „Himalaji” na sanskritu znači „snježno boravište”, od hima snijeg, i aalaya „boravište”.
Himalaji se pružaju kroz pet država: Pakistan, Indija (i Sikkima koji se tek 1975. priključio Indiji), Kina, Butan i Nepal. Tri velike svjetske rijeke, Ind, Ganges i Brahmaputra, izviru na Himalajima. Otprilike 600-750 milijuna ljudi živi u području slijeva ovih rijeka, a taj broj uključuje i Bangladeš.
Himalaji su iznimno oblikovali kulture Južne Azije, a mnogi himalajski vrhovi su sveti u budizmu i hinduizmu, gdje se kralj i bog Himalaja naziva Himavat, a smatra ga se ocem velike božice Parvati.
Himalaje su dom najviših svjetskih vrhova, uključujući svih 14 svjetskih vrhova viših od 8.000 metara, ali i stotine drugih vrhova viših od 7.200 m. Za usporedbu, najviši vrh izvan Azije, Aconcagua u Andima, je visok 6.961 m. Sastoji se od tri paralelna bila koja se strmo, u obliku luka, spuštaju prema Indo-gangeskoj nizini. Najsjeverni pojas (Visoka Himalaja) obuhvaća najviše i najstarije dijelove; veći broj vrhunaca (pretežno u Nepalu) prelazi 8000 m, a od njih je najviši Mount Everest. Središnji planinski pojas (Niska Himalaja) s prosječnom visinom 3000–4000 m u Nepalu ponegdje doseže 6000 m. Najjužniji i najmlađi pojas od 700–1000 m predstavlja prijelaz prema Indo-gangeskoj nizini. Gorje varira u širini od 400 km na zapadu do 150 kmna istoku.
Himalaji su nastali, i još uvijek rastu, sudarom Indijske tektonske ploče s Euroazijskom prije oko 70 milijuna godina. Indo-australijska ploča se još uvijek kreće brzinom 67 mm godišnje, što dovodi do rasta Himalaja od 5 mm godišnje. Pokreti indijske ploče čine ovo područje seizmički aktivnim.
Na Himalajima se nalaze stotine ledenjačkih jezera od kojih je većina na visinama manjim od 5.000 metara. Što je veća visina, jezera su manja. Najveće jezero je Pangong Tso, koje se nalazi na granici Indije i kineskog Tibeta, na visini od 4.600 metara. Široko je 8 km, a dugo 134 km. Značajni vrhovi: Mount Everest (8.850 m), K2 (8.611 m), Kangchenjunga (8.586 m), Lhotse (8.501 m), Makalu (8.462 m), Cho Oyu (8.201 m), Dhaulagiri (8.167 m), Manaslu (8.163 m) Nanga Parbat (8.126 m), Annapurna (8.091 m), Gasherbrum I (8.068 m), Broad Peak (8.047 m), Gasherbrum II (8.035 m), Shishapangma (8.027 m), Gyachung Kang (7.922 m), Nanda Devi (7.817 m), Kabru (7.338 m), Pumori (7.161 m). (Izvor: https://hr.wikipedia.org/wiki/Himalaja)
Cilj nam je na portalu planinarenje.hr, pozvati vas da svedočite o svojim iskustvima u visokogorskim ekspedivijama, te da to iskustvo podijelite s nama pišući o njemu na našoj „Blogosferi“. To vaše iskustvo će pomoći mnogima koji se spremaju na sličnu „visokogorsku avanturu“, bilo da se radi o epskim stazama na Himalaji ili da se reda o usponima na sedam veličanstvenih najviših vrhova kontinenata.
U nastavku se daje preliminarni popis visokogorskih ekspedicija na vrhove izvan himalajskog područja: Ojos del Salado – Čile, Aconcagua – Argentina, Denali - Sjedinjene Države, Vinson – Antarktik, Sidley – Antarktik, Kilimandžaro – Tanzanija, Elbrus – Rusija, Piramida Carstensz – Indonezija, Ekvadorski vulkani – Ekvador, Pico de Orizaba i Iztaccihuatl – Meksiko, i na niz drugih velikana koji su prisutni u mašti visokogoraca, kojima bi se htjeli pokloniti i osjetiti veličanstveni pogled sa njihova vrha.
