Moj planinarski dnevnik
Piše Mirko Bjelan, objavljeno 2. Ožujak 2018
Subota, 16. kolovoza 2014.
Bovški Gamsovec s visinom 2392 m pripada skupini Julijskih Alpi, a u neposrednoj blizini Triglava. Njegov vrh je vrlo izraženi uzdužni uski greben koji se proteže od Pihavca prema Stenaru. Bovški Gamsovec je dobar izbor za planinare koji uživaju u laganom penjanju i nije suviše zahtjevna planina i ako se nipošto, ne smije podcjenjivati - nije za početnike i neiskusne. Na istočnoj strani ima dosta ispostavljenih mjesta, uskih polica, procijepa, doduše, osiguranih klinovima i sajlom. Sjeverna strana je izrazito travnata i strma padina, okrenuta prema Triglavu. Stoga, nije ni čudo da na ovom dijelu planine možete sresti mnogo kozoroga i gamsa. Pretpostavljam, da je po tome i dobio ime „Gamsovec“. Stjenovita jugozapadna strana okomito se izdiže iznad Kriških podi. S vrha je dobar pogled na obližnje vrhove: Triglav , Pihavec, Stenar, Križ, Razor Planju, jezera na Kriških podi (gornje, srednje i donje), te na Pogačnikov planinarski dom.
Pogled na Triglav i Boški Gamsovec od podnožja Stenara
PRISTUP AUTOMOBILOM (do Pogačnikova doma u dolini Vrata)
Od Rijeke preko Postojne, dalje autocestom Ljubljana – Jesenice, izlaz za Kranjsku Goru. Dalje nastaviti vožnju u smjeru Kranjske Gore, neposredno prije sela Dovje, odvaja se sporedna cesta za Mojstranu i dolinu Vrata. Tu, na putokazu za Vrata i Mojstranu treba skrenuti lijevo - prolazi se kroz naselje Mojstrana i dalje nastaviti 8 km po asfaltnoj cesti, te još 8 km po dobro uređenom makadamskom putu do velikog parkirališta, gdje treba parkirati automobil i dalje pješice nekoliko minuta do doma Aljaž u dolini Vrata, od kuda je ishodište uspona na mnoge obližnje planinske staze i vrhove.
ISHODIŠTE POHODA – SMJER KRETANJA (s karakterističnim putnim točkama)
Dom Aljaž (1015 m), Boški Gamsovec (2392 m), Stenar (2501 m), te Pogačnikov dom (1050 m). Dužina puta 11,4 km. Vrijeme gpx traga 8 h i 13 minuta. Minimalna visina 1015 m, maksimalna 2502 m. Visinska razlika pri usponu 1986 m, a pri silasku 951 m. Visina polazišta 1015 m. Visina odredišta 2501 m. Prosječan nagib 28%.
Opis puta
Naš današnji cilj bio je: Popeti se od Aljževog doma stazom koja vodi preko Luknje na Bovški Gamsovec i Stenar, te spust do Pogačnikova doma, gdje smo rezervirali prenoćište. Ekipa u sastavu: Kristina i Dean Jurčić i ja, Mirko Bjelan.
Aljažev dom – u pozadini vidi se vrh Triglava
Ispred doma Aljaž krenuli smo u 10 h i 15 minuta - blago polegnutom širokom stazom koja vodi kroz šumu i nakon 5 minuta laganog hoda dovodi nas do prvog raskrižja putova i poznatog spomen obilježja poginulim partizanima - „klin u stijeni s karabinjerom“.
Zbijeni klin u stijenu i karabinjer
Na ovom raskrižju na lijevu stranu odvaja se staza za uspon na Triglav – Tominškova pot 6 h. Ravno se nastavlja za Triglav – čez Prag 6 h i Luknju 2 h. Nastavljamo dalje kroz gustu bukovu šumu uz korito Bistrice, a pred nama s lijeve strane uzdižu se okomite stijene gorostasa Triglava. Tako, nakon 10 minuta hoda dolazimo do drugog raskrižja: Desno odvaja se put za Kriški Podi (Pogačnikov dom 4 h), ravno - Luknja 2 h i 15 minuta ( što nije logično 15 min više – na prethodno raskrižju pisalo je 2 h), i Triglav čez Prag 6 h ( kao i na prethodno križanju). Izlazimo iz polegnutog dijela, od kuda put nastavlja laganim usponom i ubrzo dovodi do slijedećeg križanja: Lijevo se odvaja staza – za Triglav čez Prag, a ravno za Luknju. Nastavak staze dalje vodi kroz nisku klekovinu i kamenjar, sa desne strane u šumi uočavamo bivak pod Luknjom. Dalje nastavak staze vodi strmim usponom po siparu, te pri vrhu doline Vrata prelazi na lijevu stranu u podnožje triglavske stijene, gdje su postavljene sajle koje pomažu za lakše savladavanje uspona do prijevoja Luknja.
Pogled prema prijevoju Luknja
Stazom po kamenim gromadama
Pogled u nazad na dolinu Vrata i sjevernu stijenu Triglava
Bivak Bukovje pod Luknjom
Uspon uz pomoć sajli
Na prijevoj Luknja i raskrižje putova dolazimo u 12 h i 15 minuta. Iz pravca dolaska: lijevo odvaja se staza za uspon na Triglav preko Plemenica, ravno ili polu lijevo - spust u Zadnjicu, desno za Bovški Gamsovec 2 h i Pogačnikov dom 3 h i 30 minuta. Tu smo odlučili napraviti 15_ minutnu pauzu za okrijepu i osvježenje, te snimiti pokoju fotografiju.
Dolina Zadnjica
Pogled sa prijevoja Luknja na Kanjavec, Zasavsku koču i Malo Špičje
Napuštamo Luknju i započinjemo umjerenim usponom po razbacanom kamenju i travnatom dijelu staze. Nakon 15 minuta umjerenog hoda dolazimo do prvih klinova i sajli. Tu priječimo glatku stijenu, zatim nastavak puta do kuloara smještenog između vrha Pihavec i vrha Bovški Gamsovec. Na tom dijelu susreli smo na ispaši mnogo kozoroga. Ovaj predjel je poznat po brojnosti gamsova i kozoroga, obzirom da je jugoistočna strana pretežno travnati - pravi raj za ispašu divljih životinja.
Od Luknje prvi susret sa klinovima i sajlama
Kuloar između stijena Pihavec i B. Gamsovec
Kozorog na ispaši
Stado gamsova i kozoroga na ispaši po siparu u podnožju kuloara
Od kuloara staza započinje strmi uspon po kamenjaru, gdje nakon nekoliko minuta penjanja staza skreće u desnu i prelazi na jugoistočnu travnatu padinu grebena. Tako, po travnatom – umjerenom usponu petnaestak minuta hoda, staza dalje nastavlja po kamenjaru i uskim policama. Na ispostavljenim mjestima police su osiguranim sajlama i klinovima. Kako vrijeme odmiče mi se približavamo vrhu, a vrijeme se mijenja, na susjedne vrhove nadvila se visoka naoblaka. Nakon prelaska po policama započinje strmi i kratki uspon na sam vrh Bovški Gamsovec (2392 m), gdje dolazimo točno u 14 h i 30 minuta.
Kratki i strmi uspon po kamenjaru
Na travnatom dijelu puta
Na travnatom dijelu puta
Prečenje na ispostavljenom dijelu staze po uskim i osiguranim policama
Sam vrh označen je manjom gomilom kamenja, gdje je postavljen žig i limena kutija sa upisnom knjigom. Dok Dean i Kristina žigošu planinarske dnevnike, ja, sam odlučio snimiti pokoju fotografiju i prošetati po uskom grebenu Bovškog Gamsovca, koji se proteže u dužini 150 m u pravcu vrha Pihavec. Sa vrha je otvoren pogled na sve strane. Lijepo se vidi najbliži susjedni vrh Pihavec (2415 m), Triglav (2864 m), Stenar (2501 m), Kriške podi i Pogačnikov dom (2501 m), Kriška jezera, Razor (2601 m), i Planja (2453 m).
Dean i Kristina zauzeti žigosanjem planinarskih dnevnika
Pogled na Pihavec
Pogled na Razor, Planju, te spodnje Kriško jezero
Na vrhu Bovškog Gamsovca. U pozadini vidi se Razor i Planja – naš sutrašnji cilj
Na vrhu smo napravili dužu pauzu ( 50 minuta) kako bi mogli uživati u prekrasnom pogledu na okolne vrhove. U 15 h i 20 minuta započinje strmoglavi spust po uskom i strmom grebenu, provlačenje kroz uske procjepe i prečenje po uskim policama ispod kojih su duboke provalije, tako sve do prijevoja Dovška vrata (2180 m). Na ispostavljenim mjestima staza je osigurana klinovima i sajlama, što nam je bitno olakšalo spust.
Ispred nas uski greben po kojem se moramo spustiti
Na početku spusta po grebenu
Na osiguranom spustu po klinovima i klanfama
Spust po uskim procjepima
Prečenje po uskim policama – osigurane sajlom
Konačno, dolazimo na prijevoj Dovška vrata i raskrižje putova: desno put vodi za Stenarska vrata 1 h, vrh Stenar 1 h i 30 minuta i Križ 1 h i 15 minuta. Lijevo za Pogačnikov dom 30 minuta, sasvim desno za Aljažev dom preko Sovatne 3 h i 30 minuta. Tu smo napravili kraću pauzu uz razmjenu mišljenja o mogućnosti da se popnemo na vrh Stenar. Nakon kratke konsultacije dogovor je pao: Kristina odlazi u Pogačnikov dom, Dean i ja, nastavljamo uspon na Stenar (2501 m).
Pogled na vrh Stenara sa Dovških vrata (2180 m).
Uspon na Stenar započinjemo od Dovških vrata u 16 h i 10 minuta. Vrijeme je lijepo i ugodno za planinarenje. Staza nije jako zahtjevna, lako je savladiva, osim na nekoliko mjesta gdje se treba poslužiti rukama. Od Vrata do vrha Stenar trebamo savladati nadmorsku visinu od 321 m. Predviđeno vrijeme hoda 1 h i 30 minuta. Nama je trebalo svega 1 h i 10 minuta. Na samom početku puta otvara se lijepi pogled na Triglav, Bovški Gamsovec i Pihave, Križ, kao i na druge obližnje vrhove.
Pogled na Triglav i dom Kredarica
Pogled na planinarski dom Kredarica
Uz stazu gamsovi na ispaši
Nastavljamo po dobru uređenom planinarskom putu, koji vodi bespućem kamenjara, te nas uskoro dovodi do raskrižja putova: lijevo, staza se odvaja za Stenarska vrata (2296 m) i na Križ (2410 m), desno staza za Stenar. Tu skrećemo desno, te po lagano polegnutom dijelu staze prelazimo sipar. Nakon toga staza se strmo uspinje krivudajući po većim kamenim grotama, te se dalje nastavlja po sitnijem kamenju. Nije ni čudo da je dobio ime Stenar, kad je sav stjenovit od podnožja do vrha. Na vrh Stenar (2510 m) stižemo u 17 h i 15 minuta. Potrebno vrijeme uspona 1 h i 5 minuta.
Prečenje po siparu po izohipsi Stenara
Stjenoviti greben Stenara
Sam vrh obilježen je manjom gomilom kamenja, gdje je postavljena limena kutija sa upisnom knjigom i žigom. Po ustaljenom običaju dok Dean stavlja žigove na svoje dnevnike, ja, koristim priliku da napravim pokoju fotografiju s vrha.
Dean žigoše svoje planinarske dnevnike
Na vrhu Stenara
Pogled na dolinu Soče
Na vrhu se zadržavamo petnaestak minuta, koliko nam je trebalo da se žigošu dnevnici i napravi pokoja fotografija, potom nastavljamo spust u 17 h i 34 minute. Vraćamo se istim putom do Dovških vrata. Na putu pri spustu susrećemo mnogo gamsova na sve strane.
Prelijep cvijet (čičak) izrastao iz sivog i surovog kamenjara
Gams – „glumac“ gleda u nas i pozira da ga fotografiramo
Još jedan pogled na Bovški Gamsovec i Pihavec
Od raskrižja na Dovškimm vratima – (uz mali odmor) nastavljamo put prema domu Pogačnik, gdje nas čeka još 30-ak minuta laganog hoda. Putem viđamo stado gamsova, među kojima ima mnogo mladih.
Pogled na Pogačnikov dom
U Pogačnikov dom na Kriških podih (1050 m) stižemo u 19 h i 15 minuta. Nakon uspješnog pohoda osvježenje večera, smještaj u skupno ležišće, te počinak.
Trenutno ne postoji ni jedan komentar za ovaj blog.