Piše Mirko Bjelan, objavljeno 28. Svibanj 2018
Kamešnica je najistočnija planina Dinarskog lanca duž granice između BiH i Hrvatske. Njegov glavni greben proteže se u smjeru istok-zapad, od sedla Vaganj (1173 m) na cesti Sinj-Livno preko Prologa, a na istoku se strmo spušta prema akumulacijskom jezeru Buško blato. Slično kao i većina Dinarskog lanca, i na Kamešnici se hrvatsko-bosanska granica prostire na golemim jugozapadnim padinama, tako da su svi viši vrhovi iznad 1700 m na bosanskoj strani: najistočniji i najviši je Konj (1854 m), dalje na sjeverozapadu nekoliko značajnih vrhova - Kamešnica (Kurljaj-1809 m), Bliznički Brig (1690 m), Garjata (1773 m), i Burnjača (1770 m) i još nekoliko nižih vrhova ispod 1700 m - Planinica (1612 m), Kolebajka (1535 m) ) i Trovrsi (1645 m).
Južnodalmatinski vrhovi na hrvatskoj strani Kamešnice sve su niži od 1600 m, a najviši vrh na hrvatskoj strani je Glavaš (1308 m). (info - Dinarske Alpe).
Kamešnica je planina koja očarava svojom nježnošću, ljepotom travnatih visoravni i šumskim pokrivačem bukve i jele. Mnogo je izvora, kamenih vrhova i okomitih stijena na koje nailazimo u Alpama, ali i mnogo kraških travnatih vrhova isprekidanih stijenama. Pogled s grebena Kamešnice za vedro vrijeme, posebno nakon bure, nezaboravan je. Na jugoistoku možete vidjeti Hercegovinu s dolinom Neretve, a na jugozapadu Dalmaciju i jadranske otoke.
S vrha Burnjače - greben Kamešnice s označenim vrhovima na jugoistok.
PRISTUP automobilom (do Gljeva - zaselak Gulići)
Kolni pristup je vrlo jednostavan. Iz Sinja treba krenuti cestom br. 219 za Livno preko prijevoja Vaganj. Kada se prođu sela Glavice i Obrovac Sinjski, treba skrenuti na prvu asfaltnu cestu desno, koja vodi za selo Gljev. Prije dolaska u selo, na račvanju asfaltnih cesta, nalazi se planinarski smjerokaz na kojem treba nastaviti ravno ako se ide u smjeru Glavaša odnosno skrenuti lijevo ako se ide u smjeru Kurtegića doca. Ako se radi kružna tura, u tom slučaju treba parkirati automobil na ovom mjestu jer se u konačnici tu ponovo sastaju planinarske staze. Druga, kraća opcija je da se na povratku iz zaselka Maleši po putovima koji spajaju zaselke, jednostavno vrati po nemarkiranoj stazi na početnu točku izleta. Dužina puta od Sinja do Gljeva je 14 km. Vrijeme vožnje 20 minuta.
U ovom planinarskom izletu odabrali smo uspon od zaseoka Gulići do vrha Glavaša i dalje grebenom do Kurtegića dok se s njega vraća natrag u zaselak Maleši. Napomena - budući da u zaseoku Gulići nema dovoljno sigurnog parking mjesta, može se parkirati na većoj livadi pored viseće trafostanice, neposredno prije dolaska u spomenuti zaselak.
Kazna planinarskih staza.
POČETNA TOČKA (s karakterističnim putnim točkama)
Polazna točka uspona je selo Gljev - (zaselak Gulići - 488 m), Izvor Velika Čatrnja (888 m), Izvor Mala Čatrnja 925 m), urušeni i napušteni Ljetni stanovi (1107 m), Vrh Glavaš (1308 m), Elekov Krč Bunar 1358 m), prelazeći Glavaš između vrha Kamešnice i Blizničkog Briga (1533 m), Bliznički Brig (1690 m), Garjata (1773 m), Burnjača (1770 m). Spust s grebena do PS Kutregić Dolac (1450 m), Čatrnja (Kišnica 1049), Razorine (obnovljene 2 kuće-1025 m), Gljev (Maleši - 476 m), Gljev - (Gulići - 488 m). Ukupna dužina staze je 21,2 km. Visinska razlika pri usponu 1673 m, a pri spuštanju 1697 m. Minimalna visina 474 m. Maksimalna visina 1766 m. Prosječan nagib 16%.
OPIS RUTE
Kamešnica je planinarima vrlo zanimljiva planina zbog prirodnih ljepota kojima obiluje, a posebno u posljednje vrijeme zbog izgrađene pl. kuće i skloništa, zbog obilježenih staza, zahvaljujući policijskoj upravi Dinarides i lokalnom planinarskom savezu. Jure i ja, Mirko, ovaj put odabrali smo ovu vrlo lijepu kružnu stazu koja kreće od Gljeva - zaseoka Gulića i uključuje sljedeće vrhove: vrh Glavaš, greben Kamešnica i njegovi vrhovi - Bliznički Brig, Garjata, Burnjača, spušta se do PS Kurtegića dolac , nastavlja prema Gljevu, polazištu marša.
Uspon ovom planinarskom stazom započinje iz Gljeva – zaselka Gulić. Pred ulazak u selo parkirali smo auto pored viseće trafostanice. Na tom mjestu na betonskom zidu ograđenog vrta ispisan je naziv vrha Glavaš i vrijeme hoda (2 h i 30 min). Dalje slijedimo markaciju koja prolazi kroz selo i na kraju kod zadnje kuće postavljen je još jedan vrlo uočljiv smjerokaz za Glavaš. Iza zadnjih kuća staza najprije vodi kroz područje zvano Ledena draga, nastavlja manjim hrptom preko Dumače. Nakon 1 h i 20 minuta laganog hoda i prijeđenih 3,3 km, staza nas dovodi do izvora vode Velika Čatrnja (888 m).
Smjerokaz od kuda smo započeli uspon.
Iza zadnjih kuća na širokom i blago polegnutom dijelu staze.
Nakon 20-ak minuta hoda otvara se lijepi pogled na greben Svilaje.
Na otvorenom dijelu staze.
Kako je noć bila bistra, rosa nije bilo.
Izvor vode - Velika Čatrnja (888 m).
Nedaleko ovog proljeća, samo 5 minuta dalje uz stazu, nalazi se izvor Mala Čatrnja, a iza njega još jedno vrelo u podnožju vrha Balantrovac.
Ta dva izvora - Velika i Mala Čatrnja, nikada ne presušuju, što je važno za ljetno razdoblje. Ovaj dio uspona vrlo je zahvalan za šetnju, nije naporan jer se većim dijelom lagano diže i vodi kroz hladovinu koju pruža visoka makija koja za ljetne i toplije dane uživa u šetnji.
U nastavku uspona, planinarska staza vodi preko Presla i njegovog grebena s kojeg se pruža prekrasan pogled i za nešto više od 1 sata stižete na vrh Glavaša.
Izvor vode - Mala Čatrnja.
Izlazeći na greben prema vrhu Glavaša, vidikovci su širi i ljepši - greben Svilaja na kraju s kijevskim šišmišom i Prominom.
Pogled prema vrhu Glavaša.
Dolazak na vrh Glavaš (1308 m).
S vrha Glavaša pruža se vidik na Svilaju, Peručko jezero, Sinj, cijelo Sinjsko polje, Mosor, Biokovo i do vrhova Kamešnice na drugoj strani. Lijep je vidik na predjel Blaca i planinarsku kuću u Donjim Koritima. Vrh je označen velikim drvenim križem i natpisom imena i nadmorske visine vrha na većem kamenu. Planinarski žig se nalazi na istom kamenu.
Na vrhu Glavaš uz križ.
Donja Korita i greben Svilaje.
Na vrhu smo napravili dužu pauzu za marendu i odmor, a nakon toga uslijedio je silazak.
S prijevoja u podnožju Glavaša, markirana planinarska staza vodi preko Elekova Krča, nastavlja se strmijim usponom uz greben - Miličku stranu, a zatim se spušta prema PS Bunarić. Pred PS Bunarić u podnožju Blizničkog Briga dolazite na raskrižje planinarskih staza. Put prema Bunariću, Kamešnici i Konju vodi desno. Nastavljamo lijevo prema Blizničkom Brigu, Garjatu i Burnjači.
Na silasku s Glavaša.
Gledajući unatrag na vrh Glavaša.
Elekov Krč (bunar 1358 m).
Izlazite na greben odakle počinje spuštanje na raskrižje između Bunarića i Blizničkog Briga.
S ovog raskrižja započinje oštar uspon na Blizanac.
Uspon na vrh Blizanca Brig.
Vrh Bliznički Brig (1690 m).
Greben se nastavlja prema Garjatiju, vrhunu koji se nalazi u samom središtu planine. U vedrom vremenu, posebno nakon bure s ovog vrha, kao i na cijeli vršni greben Kamešnice, pružaju se lijepi i nezaboravni pogledi: na jugoistok možete vidjeti Hercegovinu s dolinom Neretve, a na jugozapad Damaciju i jadranske otoke. Prizor u kojem se s jedne strane izmjenjuje oštri kameniti krajolik, a s druge nježne livade koje su u proljeće prepune planinskog cvijeća.
Na grebenu prema Garjatiju.
Na vrhu Garjate.
Nakon Garjata, za manje od pola sata hoda stižete do Burnjače (1770 m), odakle se greben spušta do Kurtegića Dolca, gdje se na nadmorskoj visini od 1450 m nalazi PS "Eduard - Edo Retelj".
Vrh Burnjača (1770).
Osvrćući se na greben Kamešnice i njene vrhove.
Tijekom spuštanja iz Burnjače prema PS Kurtegića dolac, gdje se PS „Eduard - Edo Retelj“ nalazi na nadmorskoj visini od 1450 m.
Livada - Kurtegića dolac je puna cvijeća.
PS Eduard - Edo Retelj.
Kurtegića dolac jedna je od najljepših dolina na planini Kamešnica. Nalazi se na nadmorskoj visini od 1450 metara između vrhova Planinice (1612 m), Kolebajka (1535 m) i Trovrsi (1645 m) i otvoren je samo uskim grlom na sjeveroistoku, što ga čini čarobno skrivenim. Planinska livada (dolac) duga je oko 350 metara, a široka oko 150 metara. Okružena je uglavnom gustom bukovom i miješanom šumom bukve i jele.
Nakon duže pauze za ručak i odmor od Kurtegića Dolca, markirana planinarska staza u prvom dijelu vodi duž desnog ruba livade do kapele, odakle se nastavlja kroz visoku bukovu šumu. Nakon toga započinje kontinuirani spust travnatom padinom isprekidanom stijenama preko Strmice i područja zvanog Gljevske staje (Maleševa kuća). Malo niže nalazi se cisterna - cisterna s pitkom vodom. Pored nje je plovilo s lancem (kanta) u koje se može uhvatiti voda.
Kapela posvećena Majci Božjoj. Pored kapelice je putokaz (Gljev 3 h i Kolebaljka 1 h).
S ovog dijela staze pruža se predivan pogled na Svilaj, Kijevski bat i Peručko jezero.
Ovim dijelom staze, pored ljetnih oznaka radi lakše plovidbe i same sigurnosti, postoje i zimske oznake koje znatno olakšavaju plovidbu kada je planina prekrivena snijegom. Na vrh štapa se postavlja fluorescentna ljepljiva crvena vrpca (mačje oči).
Nakon kratke šetnje šumom, staza započinje strmiji silazak kroz travnatu travnjak ispresijecan stijenama.
Čatrnja.
Razorine - obnovljeno nekoliko kuća. Do Razorina se može doći terenskim vozilom.
Staza se nastavlja kroz područje zvano Kos i Maleševa draga do Gljeva - zaseoka Maleši. Ovaj dio vodi do malog dijela makadamskom cestom, dijelom kroz nisko raslinje na nekoliko mjesta presijeca makadamsku cestu.
Staza se s makadamskog puta spušta do šumskog vlaka i dalje do planinarske staze.
Na lijepo uređenoj planinarskoj stazi.
Napokon se pred nama pojavilo selo.
Dolazak u selo Gljev - zaselak Maleši (476 m).
Ovaj planinarski izlet može se reći da je jedan od najljepših na području Kamešnice. Prije nego što se odlučite za njegovu primjenu, treba biti svjestan njegove složenosti, pa se može preporučiti onima koji su svjesni njegovih mogućnosti. Kao što vidite, mogućnosti za planinarenje na Kamešnicu su zaista velike i nude za svakoga ponešto.
Pročitajte više: https://gorja.net/putopisi/