Lista putopisa
Gornja Brela (Subotišće)_Sveti Nikola_Vrh Bukovac
Autor: Mirko Bjelan | Objavljeno: 18. travnja 2018.


Bukovac sa svojom nadmorskom visinom od 1262 m nalazi se neposredno iznad sela Topići. Iako nije izrazito visok vrh, ali sa svojim položajem i prelijepim vidikovcem nadmašuje mnoge više vrhove. Njegove jugoistočne okomite stijene visoke između 400 i 500 m najljepše su poznato alpinističko penjalište na Biokovu.

Gotovo svi vrhovi Biokova su teško dostupni, zahtjevni, vremenski dugotrajni, a gotovo da i nema mogućnosti snabdijevanja vodom u planini.  Za ovu stazu i uspon na vrh Bukovac, moglo bi se reći da je iznimka. Naime, radi se o lijepoj i vrlo ugodnoj stazi za hodanje. Na njoj se nalazi izvor vode, gdje se voda može uzeti na više mjesta. Pored toga, voda iz cisterne je dostupna kod crkve Sv. Nikole i kod planinarske kuće Bukovac,  pola sata podno istoimenog vrha Bukovac. Iako ova staza nije teška, pored svega tog niti jedan uspon na ove vrhove ne smije se podcjeniti.

Pogled na vrh Bukovac s magistrale iznad Baške Vode

KOLNI PRISTUP:
Pristup je vrlo jednostavan. S autoceste A1 treba izaći na čvoru Šestanovac. Kada se prođu naplatne kućice nastaviti cestom „Domovinskog rata“ do Gornjih Brela – naselje Subotišće. Na ulazu u naselje (kao orijentir) s lijeve strane je  supermarket Studenac ispred kojeg se može ostaviti automobil. Dvadesetak metara nazad, iza supermarketa odvaja se cesta za Zavetorje. To je ujedno i početna točka uspona na Bukovac.

ISHODIŠTE POHODA (s karakterističnim putnim točkama):
Početna točka planinarskog pohoda je iz Gornjih Brela naselje Subotišće (265 m), Crkvice sv. Nikole (572 m), izvor pitke vode (720 m), lovačka kuća Bukovac (1030 m), vrh Bukovac (1262 m). Ukupna dužina staze 13,2 km. Ukupno vrijeme hoda 6 h i 30 minuta. Visinska razlika pri usponu 1026 m, pri spustu 1066 m.

Za glavno odredište trodnevnog izleta i planinarenja po Dalmaciji odabrali smo Biokovo i Vilaju. Cjelokupnu organizaciju izleta i planinarenja razrađenu do najsitnijeg detalja, preuzeo je Jure. Plan izleta i planinarenja osmišljen je na slijedeći način:
1. dan 13.04.2018. - Biokovo

Predviđena je slijedeća tura: Gornja Brela - naselje Subotišće, Crkva sv. Nikole, lovačka kuća Bukovac, vrh Bukovac. Povratak istim putom do ishodišta Gornja Brela.
2. dan 14.04.2018. - Bikovo

Predviđena je slijedeća tura: od sela Bartulovići uspon na Šćirovac, grebenom do Sv. Ilije te spust preko Osičine do Basta.

3. dan 15. 04.2018. – Vilaja
Predviđen je za uspon na Vilaju - Crni vrh od sela Prapatnica te povratak doma.

Opis puta:
Prvi dan našeg boravka na Biokovu 13. travnja 2018., predviđen je za uspon na vrh Bukovac. Polazišna točka su Gornja Brela- Subotišće kod trgovine Studenac nasuprot crkve, a označena je markacijom. U središtu mjesta nalazi se Prezentacijski centar Park prirode Biokovo, kao i Muzejska Zbirka bržanske baštine, lokalnog Društva prijatelja kulturne i prirodne baštine Breljana - "Brolanenses", koja djeluje na području Brela od 1994. godine.

Pejzažno gledano, ova terasasta dolina po kojoj prolazi „Poučna staza“ omeđena je grebenom s obje strane. S lijeve strane redaju se: Poletnica, Stupica, Jubočeva i Kolibret, a s desne strane: Kovašnica, Gomila, Delo, Viganj, Debeli rat i Jubovdica.

Poučna staza Putovima drevne Berulije od Subotišća do Crkve sv. Nikole duga je oko 2.7 km, a svladava se za oko sat ili nešto više vremena, ovisno o fizičkoj spremi posjetitelja. Staza je obilježena s devet poučnih informativnih tabli, što najbolje pokazuje fotografija na kojoj su označene sve poučne table.

Fotografija posuđena s interneta.

Detaljno o poučnoj stazi - Putovima drevne Berulije možete pročitati u djelu (PDF formatu)  koje je napisao mr. sc. Milan Ivanac, za koje mu je 2017. dodijeljena nagrada Općine Brela za izniman doprinos očuvanju kulturne baštine na području Općine Brela, link: http://brolanenses.hr/vrela/ivanac_pocuna_staza.pdf

Početna točka uspona označena smjerokazima na kojima su ispisani nazivi i vremena hoda.

Svega stotinjak metara od ishodišta s lijeve strane odvaja se kolni put prema Zaveterju. Tu je upravo postavljena prva info tabla na kojoj su prikazani svi bitni elementi ove staze. U nastavku blago polegnuta staza prolazi pored seoskog bunara te nas ubrzo dovodi do stare crkve  Gospe od Zdravlja.

Stara crkva  Gospa od Zdravlja.

Od crkve Poučna staza dalje vodi pored starih kamenih kuća, staja, guvna i bunara. Sa svoje lijeve strane ostavlja ilirsko groblje zvano Gomila i slikovito naselje Besedišće, prolazi pokraj antičkog naselja Klešići, Vodice, špilja Mrkore i borovih šuma znakovitog naziva Dubrava, sve do crkve sv. Nikole (548 m nadmorske visine) iz 14. stoljeća.

Ruševna stara kamena kuća izgrađena na litici podno koje se nalazi livada.

Na polegnutom dijelu staze između suhozida i livada prepunih cvijeća.

Na stazi uz ograde suhozida.

Na stazi prema bunaru Vodice.

Bunar Vodice – vrelo žive vode, pored kojeg je postavljen info pano.

Pašnjaci, livade, vrtovi, bunari, vrela „žive“ izvorske vode, torovi, guvna i pastirske staje na svakom koraku svjedoče o minulim vremenima ovog kraja.  

Kroz šumu zvanu Dubrava završetak je ove doline. Nakon 1 h 15 minuta laganog hoda i prijeđenih 2,7 km stižemo do višestoljetne župne crkve sv. Nikole izgrađene na brdašcu Pirovac na nadmorskoj visini 572 m. Crkva je obnovljena 2012. godine, oko nje je staro groblje.

Crkva sv. Nikole.

Nakon kraće pauze, od crkvice vraćamo se na planinarsku stazu i raskrižje putova, od kuda nastavljamo  u smjeru istoka prema vrhu Bukovca. U prvom dijelu, nakratko, staza prolazi kroz borovu šumu, iz nje izlazi na sipar podno stijena Ražnja. Na samom početku sipara postavljena je slavina koja vodu dobiva od izvora iz postavljene alkaten cijevi. Otvorili smo slavinu da provjerimo ima li vode. Nažalost, voda nije potekla (pretpostavljamo da je cijev negdje zatvorena ili nije spojena). Nakon prolaska sipara, planinarska staza nastavlja blagim usponom kanjona zvanom Ovčje polje na kojem se nalazi izvor pitke vode. Od crkvice sv. Nikole do ovog izvora na dužini 1,2 km trebalo nam je 35 minuta laganog hoda.

U nastavku lijepo uređena i dobro markirana staza nešto oštrijim usponom vodi desnom stranom kanjona prema Bukovcu. Izlaskom iz kanjona dolazimo do još jednog križanja, na kojemu ravno smjerokaz upućuje za vrh Bukovac, a desno, nakon svega 5 minuta hoda, pod vrhom u borovoj šumi je smještena obnovljena planinarska kuća na 1030 m nadmorske visine. Od izvora do planinarske kuće Bukovac na dužini dionice 1,7 km trebalo nam je 50 minuta hoda.

Raskrižje putova.

Na početku sipara – Jure otvara slavinu i provjerava ima li vode. Nažalost, voda nije potekla.

Prečenje sipara podno stijena Ražnja.

Na izvoru - osvježenje i dopuna zaliha hladnom izvorskom vodom.

Prolaskom preko sipara s naše desne strane nekoliko divokoza na ispaši uznemirila je naša prisutnost.

Stazom kroz desnu stranu kanjona.

Dolazak do planinarske kuće Bukovac.

Planinarska kuća Bukovac (1030 m).

Planinarska kuća Bukovac je malena obnovljena zidana prizemnica s potkrovljem u kojem je smješteno 10 ležaja. Blagovaonica je u prizemlju a sastoji se od jedne prostorije u kojoj se nalaze peć na drva te klupe i stolovi. Zimska soba je sa stražnje strane i stalno je otvorena, a opremljena je krevetima i vlastitom peći. Sama kuća je inače zaključana, a ključ se može preuzeti uz prethodnu najavu s planinarskim društvom Pozjata iz Brela.

Kuća ima plinsko kuhalo i agregat za električnu energiju kao i cisternu s pitkom vodom. Tu ispred  kuće na klupama napravili smo dužu pauzu za marendu i odmor, a nakon toga vraćamo se na planinarsku stazu koja dalje vodi istočno od kuće, najprije po travnatom proplanku kroz nisku borovu šumu, a potom nastavljamo desno nemarkiranim putom po kamenjaru, s povremenim oznakama u vidu čuljaka. Od planinarske kuće do vrha Bukovac stiže se okvirno za 30-ak minuta.

Preko travnatog proplanka kroz nisku borovu šumu prema vrhu Boravac.

Prilaz samom vrhu je kamenit. Vršna točka je označena gomilom kamenja u koju je uboden drveni štap - bez imena vrha i oznakom nadmorske visine. Sa vrha se pruža fenomenalan pogled na Makarsku i Omišku rivijeru te središnji masiv Biokova.

Pogled na masiv Bikova i Makarsku rivijeru.

Pogled prema sjeverozapadu na masiv Bikova i na Omišku rivijeru.

Vrh Bukovac – zajednička fotka.

Nakon fotografiranja i uživanja u prelijepim vidicima, nastavljamo povratak istim putom do ishodišne točke – Gornja Brela. 

LINK-Album sa slikama:

https://photos.google.com/share/AF1QipNu1ghit4-Yhx7qH6-ZTq69v-zVTw9TK6n5JvDngJn-7Ns6ajbyrpfZHgWUgp76cw?hl=hr&key=cWM2R1ZxVU1JblJ3czF2cUJZQThzRGhYOHp5dzhn