Lista putopisa
Gornja Korita_Zelena Greda_Pištet_Konj
Autor: Mirko Bjelan | Objavljeno: 19. svibnja 2018.

 

Kamešnica je najistočnija planina Dinarskog lanca uz granicu BiH i Hrvatske. Njezin glavni greben se pruža smjerom istok-zapad, od sedla Vaganj (1173 m) na cesti Sinj-Livno preko Prologa, a na istoku se strmo obrušava spram akumulacijskog jezera Buško blato. Slično kao i na većini Dinarskog lanca, tako se i na Kamešnici hrvatsko-bosanska granica pruža preko prostranih jugozapadnih padina, pa su svi viši vrhovi iznad 1700 m na bosanskoj strani: Najistočniji i najviši je Konj (1854 m), dalje prema sjeverozapadu nižu se nekoliko značajnijih vrhova - Kamešnica (Kurljaj-1809 m), Bliznički Brig (1690 m), Garjata (1773 m), te Burnjača (1770 m) i još nekoliko nižih vrhova ispod 1700 m – Planinica (1612 m), Kolebajka (1535 m) i Trovrsi (1645 m).

Južni dalmatinski vrhovi na hrvatskoj strani Kamešnice svi su niži od 1600 m, a najviši je vrh na hrvatskoj strani Glavaš (1308 m). Kamešnica je planina koja očarava svojom pitomošću, ljepotom travnatih visoravni i šumskim pokrovom bukve i jele. Tu su mnogi izvori, kameni vrhovi i okomite stijene kakve susrećemo u Alpama, ali i mnoštvo kraških travnatih vrhova prošaranih kamenjarom.

Vidici s grebena Kamešnice za bistrog vremena osobito nakon bure su nezaboravni. Prema jugoistoku vidi se Hercegovina s dolinom Neretve, a prema jugozapadu Dalmacija i jadranski otoci.

Greben Kamešnice  - vrh Konj

PRISTUP AUTOMOBILOM (do Gornjih Korita)
Ukoliko se dolazi autocestom A1 treba izaći na čvoru Bisko te nastaviti za Trilj, nakon prolaska mjesta Trilj, na oštrom desnom zavoju, kod spomenika treba skrenuti lijevo i voziti do centra mjesta Otok. Na križanju u centru treba skrenuti desno prema smjeru za Korita. Cesta najprije vodi u mjesto Grab a nakon njega uska asfaltna cesta počinje uspon uz tlačni cjevovod HE Orlovac. Treba slijediti tu cestu do kraja. Nakon toga nastavlja se makadamskom cestom, na križanju te ceste treba skrenuti lijevo oko 2 km do mjesta Donja Korita, od kuda dalje treba nastaviti još 2 km nešto lošijom makadamskom cestom do Gornjih Korita, gdje  makadam i završava.

Uz sam izvor vode moguće je parkirati automobil. Od Donjih do Gornjih Korita nije preporučljivo za automobile s niskim podvozjem. Od Trilja do Gornjih Korita dužina puta 25 km. Vrijeme vožnje okvirno 1 h.

U koliko se dolazi iz Sinja iz centra treba skrenuti u smjeru za Otok. Na križanju u centru treba nastaviti ravno. Dalje kao u prethodnom opisu. Dužina puta od Sinja do Gornjih Korita 27,5 km. Vrijeme vožnje okvirno 1,15 h.

ISHODIŠTE POHODA (s karakterističnim putnim točkama):
Ishodište ovog pohoda – Gornja Korita (948 m), izvor Pištet (1140 m), Raskrižje-(1647 m) na grebenu lijevo Kamešnica-desno Konj. Vrh Konj (1856 m). Silazak istim putom Gornja Korita (948 m). Ukupna dužina staze 13,7 km. Ukupno vrijeme traga 5 h i 23 minuta. Visina odredišta 1856 m. Minimalna visina 943 m. Maksimalna visina (gpx) 1854 m. Visinska razlika pri usponu i spustu 993 m. Prosječan nagib 17%.

OPIS PUTA
Kamešnica je planinarima vrlo zanimljiva planina zbog prirodnih ljepota kojima obiluje, a posebno u posljednje vrijeme što zbog izgrađenih pl. kuća i skloništa, što zbog markiranih staza. Ovog puta odabrali smo vrlo lijepu i ugodnu stazu koja kreće od Gornjih Korita do vrha Konj.  Četveročlana ekipa u sastavu: Jure, Matija, Zoran i moja malenkost spremni smo za uspon na Konja.

Uspon ovom planinarskom stazom započinje iz Gornjih Korita. Kreće nakratko do zadnje kuće, iza koje nastavljamo desetak minuta hoda po polegnutom makadamu, što dobro dođe za početno zagrijavanje. Nakon toga ulazimo na lijepu i dobro označenu planinarsku stazu. Pored ljetnih markacija zbog lakšeg snalaženja a i same sigurnosti postavljene su i zimske markacije što u veliko olakšavaju snalaženje kad planinu prekrije snijeg. Na vrhu štapa postavljena je fluorescentna ljepljiva crvena traka (mačje oči). Staza najprije prolazi područjem zvanim Sinokose, nastavlja preko Zelene grede te nakon 40 minuta laganog hoda i prijeđenih 1,7 km dovodi nas do izvora Pištet.

Gornja Korita – ekipa spremna za uspon na Konja.

Na početku staze po makadamu.

Nakon makadama ulazimo na travnati dio puta prošaran kamenjarom. Ovaj dio staze je vrlo ugodan za hodanje jer se uspinje blagim nagibom.

Na blago polegnutom travnatom dijelu staze.

Izvor vode Pištet.

Od ovog izvora staza dalje vodi do travnate zaravni Gornja Torina, od kuda se dalje ulazi na teritorij BiH-a (kao orijentir - državna granica označena je na kamenoj ploči s natpisom nadmorske visine 1375 m). Nakon Gornjih Torina započinje malo oštriji uspon preko područja zvanog Počivaljke do križanja planinarskih putova na Vršku. Na ovoj dionici puta prolazimo preko travnatih zaravni prepune planinskog cvijeća. S lijeve strane pruža se Čemerna draga, a s desne strane visoravan Livadice s vrhom Kruge (1606 m).

Ovaj vrh nekad je bio KT HPO, dok se nije ustanovilo da je na bosanskoj strani. Umjesto njega KT HPO premještena je na Glavaš, najviši vrh Kamešnice na hrvatskoj strani. Na križanju Vršak može se nastaviti lijevo na Vrh Kamešnica, desno na vrh Kruge (1606 m) ili nastaviti ravno na vrh Konj. U ovom izletu mi nastavljamo ravno.

Pogled unazad.

Primula veris – jaglac i ljubičasti batić.

Raskrižje.

Od raskrižja staza izlazi na hrbat planine i nastavlja po njoj preko livade Razdolje na kojem je kota (1769 m) i okvirno za pola sata stiže se na vrh Konj (1856 m). Greben obiluje s mnogo prekrasnih travnatih zaravni na kojima se pojavljuju prvi znakovi proljeća – cvijeće na pomolu.  Prije samog vrha nalazi se uski kameni greben (širine – pola metra) na kojemu treba biti oprezan, pogotovo ako puše jak vjetar, kakvog manje-više uvijek ima Kamešnici. Razlog tome je izloženost planine zračnim strujama i dodiru dvaju klimatskih područja, stoga se mogu očekivati nagle nepredviđene promjene vremena (vjetar-kiša ili oblak). I ovog puta dolaskom na hrbat planine vrijeme se pokvarilo. Vrhovi su djelomično u oblacima pa vidici nisu najbolji.

Po hrptu prema vrhu.

Preko travnatih zaravni. Vrijeme se mijenja iz minute u minutu.

Na uskom grebenu prije samog vrha.

Najljepša nagrada dolaskom na vrh, za lijepa vremena, je svakako, predivan pogled na Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu, pogled prema Jadranskom moru i otocima te prema Sinjskom i Livanjskom polju, kao i prema ostalim vrhovima i planinama sa kojima je Kamešnica okružena. Na vrhu se nalazi geodetski kamen na kojem je ispisan naziv vrha i nadmorska visina. Tu je nekad bio uzidan žig kojeg sada nema. Nekoliko metara dalje nalazi se željezni tuljac u kojem se nalazi bilježnica u koju se upisuju imena sudionika pohoda. Ovog puta prekrasni vidici su izostali. Nakon duže pauze za odmor i marendu, silazak nastavljamo istim putom do Gornjih Korita.

Na vrhu – Konj (1856 m).

Pri povratku - pogled na greben i vrhove prema sjeverozapadu.

Informativna tabla s nazivom vrhova i potrebnim vremenima hoda.

Dolazak u Donja Korita.

Album sa slikama: 

https://photos.google.com/share/AF1QipOP35pXG8d6-upJNe6z-QO7kjIJTCoIzD13LlSAofFIxRCv96gzgw_h1Z829k5HaQ?key=aXNyYkthck5OVVdzcE56dnY3VWJOVnc2RjM1cV9B