Lista putopisa
Rudno polje_Veliki Draški vrh_Mali Draški vrh_Viševnik_Blejska koča
Autor: Mirko Bjelan | Objavljeno: 22. veljače 2018.


POKLJUŠKI GAMSI –
to je skupina vrhova u istočnom dijelu Julijskih Alpi koji su smješteni između Pokljuke i doline Krme. To je neka vrsta obilaznice koja obuhvaća slijedeće vrhove: Blejska koča 1630 m, Okroglež 1965 m, Debela Peč 2014 m, Brdo 2009 m, Lipanski Vrh 1975 m, Mrežce 1965 m, Debeli Vrh 1962 m, Veliki Selišnik 1952 m, Viševnik 2050 m, Mali Draški vrh 2132 m, Veliki Draški vrh 2243 m, te Tosc 2275 m. Naš dvodnevni cilj izleta i planinarenja bio je slijedeći:


Prvi dan: parking Rudno polje preko planine Konjščica - Studorski preval - Veliki  i Mali Draški vrh – Srenjski preval – Viševnik - Blejska koča na planini Lipanca.


Drugi dan
: Blejska koča – Lipanski vrh – Mrežca – Debeli vrh – Veliki Selišnik, te spust - Kačji rob na Rudno polje.
U Julijskim Alpama mnogo je lijepih i atraktivnih vrhova. Viševnik, Veliki i Mali Draški vrh,  svakako, spada u kategoriju vrhova koji  svakog planinara može oduševiti svojom ljepotom i širinom vidika, u ljetnom, tako i u zimskom periodu.

Viševnik - od Malog Draškog vrha

KOLNI PRISTUP:
Iz Opatije krenuli smo osobnim automobilom u 5 h. Vožnju nastavljamo preko graničnog prijelaza Rupa – Ilirske Bistrice  do Postojne, od kuda nastavljamo autocestom  prema Ljubljani i dalje u pravcu Kranja i Jesenica do izlaza s autoceste na čvoru za Lesce – Bled. Tu ulazimo na lokalnu cestu koja vodi za Bled. Na semaforu u Bledu skrećemo desno prema putokazu koji upućuje za Pokljuku. U nastavku se vozi kroz šumu, a nakon prolaska nekadašnjeg skijališta Zatrnik, treba nastaviti do Rudnoga Polja na Pokljuki od kuda je ishodišna točka pohoda.

ISHODIŠTE POHODA:
Parkiralište – Rudno polje (1347 m), pastirska koča na planini Konjščica (1438 m), Jezerce (1720 m), Studorski preval (1892 m), Veliki Draški vrh (2240 m), Srenjski preval (1995 m), Mali Draški vrh (2132 m), Viševnik (2050 m), te Blejska koča na planini Lipanca (1630 m). Ukupna dužina staze 17,1 km. Visinska razlika pri usponu 1377 m, pri spustu 1094 m. Aktivno vrijeme hoda 5 h i 53 minuta. Vrijeme stajanja 4 h i 08 minuta. Ukupno provedeno vrijeme 10 h i 01 minuta – kao što je vidljivo u tabelarnom prikazu gps tragova. Minimalna visina 1310 m. Maksimalna visina 2240 m.

Info sa zaslona gps uređaja.

Od Rudnog polja krenuli smo u 8 h i 20 minuta preko planine Konjščice. Od parkinga stotinjak metara asfaltnom, potom nastavljamo makadamskom cestom u dužini 3 km do samog kraja, gdje cesta i završava. Cesta je zimi zatvorena. Jedan njen manji dio služi kao skijališna pista. Nakon 45 minuta hoda dolazimo do kraja ceste - većeg proširenja koje služi kao parking. Od tu nastavljamo umjerenim usponom šumskom stazom koja vodi kroz gustu šumu prema planini Konjščica. Nakon nekog vremena staza nastavlja uzvodno uz lijevi rub potoka na kojem se nalazi jedan manji slap, te nakon 30 minuta izlazimo iz šume na donji rub pašnjaka planine Konjščica. Tu staza skreće ulijevo, prelazi potok i nakon nekoliko koraka dovodi do mljekare na planini Konjščica (1438 m). Ovdje smo napravili kraću pauzu za osvježenje i mali odmor.

Parking Rudno polje - pripreme za pohod.

Na početku staze po makadamskoj cesti.

Parking na kraju makadamske ceste.

Na šumskoj stazi u smjeru Konjščice.

Prelazak u ograđeni pašnjak planine Konjščice.

Dolazak na planinu Konjščicu (1438 m).

Kratka pauza za odmor ispred pastirske koče na planini Konjščica (1438 m). Temperatura 12° C.

U Hrvatskoj pojam planina nije isto što i u Sloveniji. Naime, „planinom“ u Sloveniji zovu pašnjake  – izdvojena pastirska planinska gospodarstva na kojima se tradicionalno od davnina uzgaja stoka i proizvode razni mliječni proizvodi.

Od mljekare 10-tak metara dalje na drvenom stupu postavljen je smjerokaz s natpisom za Triglav i Vodnikov dom. Slijedimo stazu blagim usponom po pašnjaku do gornjeg ruba planine, od kuda staza nastavlja strmijim usponom kroz nisko raslinje klekovine i patuljastog bora, te nas uskoro dovodi do raskrižja putova: s desne strane dolazi staza koja od Rudnog polja (30 min.) preko skijališta Pokljuka, lijevo  nastavlja put za Studorski preval (45 min.), Vodnikov dom (2 h i 15 min.) i Triglav (5 h i 30 min.).  Od ovog križanja, nakon 5 minuta hoda  dolazimo na Jezerce i raskrižje putova: desno odvaja se staza za Srenjski preval (30 min.), i Viševnik -  lijevo za Studorski preval (30 min.), Vodnikov dom (1 h i 45 min.) i Triglav (5 h). Tu počinje NP Triglav.

Na stazi od mljekare.

Na stazi pri gornjem rubu pašnjaka.

Na stazi kroz nisko raslinje patuljastog bora.

Pogled unazad na planinu Konjščicu.

Na raskrižju Jezerce (1720 m).

Nakon kraćeg zadržavanja nastavljamo stazom uz lijevi rub jezerca. U početnom dijelu staza je blaga, a kasnije se postupno uzdiže, da bi u drugoj polovini uslijedio strmi uspon do Studorskog prevala. Od tu se otvara lijepi pogled na Bohinjsku stranu i njene Spodnje bohinjske gore. Prijevoj se nalazi na nadmorskoj visini 1890 m između Vrtačice i Velikog Draškog vrha, s jedne strane, te s druge strane Ablance.  Na njemu je i raskrižje putova. Gledano iz pravca dolaska: desno odvaja se staza za Veliki Draški vrh, Srenjski preval (1 h i 15 min.) i Blejska koča na Lipanci (3 h), lijevo nastavlja za Vodnikov dom (1 h i 30 min.) i Triglav (4 h i 30 min.)

Pogled unazad sa Studorskog  prevala na jezerce, s lijeve strane na Mali Draški vrh, te s desne strane na Viševnik.

Dolaskom na Studorski preval napravili smo dužu pauzu za marendu. Nakon toga nastavili smo uspon na Veliki Draški vrh. Od tu vode dva nemarkirana puta na Veliki Draški vrh. Prvi se odvaja u desnu stranu i vodi podno grebena po izohipsi, da bi pri kraju grebena nastavio uspon s istočne strane na vrh.  Drugi put od raskrižja vodi ravno preko Vrtačice i dalje grebenom do vrha, što je naš odabir.

Od ovog prijevoja dobro vidljiva i ugažena staza vodi nas desetak minuta umjerenim usponom kroz klekovinu, zatim se strmije uspinje do vrha Vrtačice. Nakon toga, staza nastavlja  strmijim usponom po lijepom i razglednom grebenu, kojim se po kamenjaru prošaranom travom  dolazi na Veliki Draški vrh s južne strane. Od prijevoja do vrha na dužini 1,2 km – trebalo nam je 1 h i 5 minuta. S ovog vrha, kao i s cijelog grebena pružaju se lijepi pogledi na sve strane. Nažalost, vrijeme nam nije naklonjeno – u daljini je sumaglica, a vrhovi prekriveni niskom naoblakom.

Na stazi kroz klekovinu.

Izlazak iz klekovine.

Pogled unazad na Ablancu.

S grebena - Mali Draški vrh i Viševnik.

Grebenskom stazom prema vrhu.

Pogled na Veliki Draški vrh.

S vrha pogled na Tosc.

Triglav u oblaku.

Zajednička fotka na Velikom Draškom vrhu (2240 m).

Nakon kraće pauze i žigosanja planinarskih dnevnika, od vrha nastavljamo nemarkiranom stazom strmi spust po istočnoj strani grebena do prijevoja između Velikog i Malog Draškog vrha i raskrižja putova „Na kontah“. Tu se gubi na visini okvirno 300 m. Nakon toga nastavljamo dalje markiranom stazom kosim usponom po travnatim padinama Draškog grebena.

U nastavku staza gotovo polegnuto priječi podno grebena Malog Draškog vrha. Na ispostavljenim mjestima osigurana je sajlama. Pri samom kraju grebena, staza se strmo uspinje po siparu na Srenjski preval i raskrižje putova. Gledano iz pravca dolaska: desno odvaja se staza za Viševnik, ravno za Blejsku koču, mi nastavljamo lijevo za Mali Draški vrh. Od prijevoja nemarkirani put strmo se uspinje u prvom kraćem dijelu po siparu, a kasnije po kamenjaru, gdje je potrebna uporaba ruku.

Pri vršnom grebenu prolazi se kroz krušljivi strmi žlijeb. Nakon toga staza je nešto manje zahtjevna. Prije samog vrha treba savladati nekoliko većih kamenih blokova do vrha. S ovog, kao i s Velikog Draškog vrha otvaraju se lijepi i široki vidici na sve strane. Za besprijekornu vidljivost vrijeme nam nije naklonjeno. Na vrhu je postavljen žig bez kutije i upisne knjige.

Na početku spusta s Velikog Draškog vrha.

Pogled sa staze na Viševnik.

Pogled na dolinu Krme.

Pogled unazad na Veliki Draški vrh.

Prečenje grebena osiguranog sajlama.

Po uskim policama osiguranim sajlama.

Strmi uspon po siparu.

Na strmom usponu kroz žlijeb prema Malom Draškom vrhu.

Kroz kamenjar na vrh.

Pogled s Malog Draškog vrha (2136 m) na greben i vrh Viševnik, naš slijedeći cilj.

Na Malom Draškom vrhu.

Nakon kraće pauze nastavak spusta istim putom do Srenjskog prevala, od kuda započinje grebenski put prema Viševniku. U prvom dijelu, nakratko,  nekoliko minuta položenim putom do stijene po kojoj se treba popeti i dalje nastaviti grebenskom stazom, koja u drugom dijelu s južne strane priječi podno vrha grebena. U nastavku staza izlazi na travnati dio grebena i po njemu do samog kamenitog vrha Viševnika (2050 m).

Na početnom blago polegnutom dijelu staze prema Viševniku.

Preko stijena uz uporabu i ruku.

Po travnatom grebenu s južne strane.

Vrh Viševnik (2050 m).

Pogled s vrha na planinu Konjščicu.

Zajednička fotka – u pozadini lijevo: Veliki Draški vrh, u sredini Triglav prekriven oblacima i na desnoj strani Mali Draški vrh.

Vrh je označen malom gomilom kamenja. Tu je i žig s kutijom i upisnom knjigom. I s ovog vrha vidici su prekrasni, kao i s prethodnih, stoga, neću ponavljati što se sve vidi. Nakon žigosanja planinarskih dnevnika nastavljamo spust istim putom do Srenjskog prevala.

Od ovog prijevoja slijedimo markiranu stazu koja se po serpentinama spušta u dolini podno Draškog roba i Velikog Selišnika. Staza je ugodna za hodanje, te nas uskoro dovodi do raskrižja „Solnica“ , od kojeg se desno odvaja staza za Debeli vrh (1959 m).

U nastavku staza kruži oko Debelog vrha po izohipsi ne gubeći na visini, zatim okreće desno u smjeru juga polukružno obilazeći vrh Mrežca, te nas dovodi do još jednog raskrižja: lijevo, prema istoku odvaja se staza za vrh Mrežca, ravno nastavlja za Blejsku koču.  Od ovog raskrižja preostalo nam je još tridesetak minuta do Blejske koče (1630 m), gdje dolazimo u 18 h i 12 minuta.

Od Srenjskog prevala staza se spušta bočnom stranom Viševnika, ta nas dovodi u dolinu između Viševnika i Draškog roba. Ubrzo stižemo do prvog raskrižja putova: desno odvaja se staza - „Kačja rob“ za Rudno polje, mi nastavljamo ravno prema Blejskoj koči.

Pogled na Veliki Selišnik, podno kojeg prolazi staza.

Na stazi kroz šumu ariša.

Raskrižje: lijevo za Debeli vrh, ravno Blejska koča.

Pogled unazad na Selišnik i na Mali Draški vrh.

Na raskrižju za vrh Mrežce.

Dolazak na Blejsku koču na planini Lipanca (1630 m).

Nakon dolaska na Blejsku koču uslijedila je večera i raniji počinak. Sutra nas čeka 4 vrha Pokljuških gamsi i povratak doma.

Pročitajte više na: 

http://mbjelan.bloger.index.hr/post/visevnik--veliki-i-mali-draski-vrh--blejska-koca--pokljuski-gamsi--/28099322.aspx