Lista putopisa
Šute_Šutini stanovi_Vrh Šćirovac_Vrh Bukovac_PK Bukovac_Gornja Brela (Subotišće)
Autor: Mirko Bjelan | Objavljeno: 3. svibnja 2018.


Biokovo je posebno lijepa planina i uvijek ima razloga za posjetiti tu planinu. Svaki novi posjet u bilo koje godišnje doba pruža poseban i jedinstven doživljaj. Jedan od razloga posjeta Biokovu ovog puta bio je proći nekoliko njegovih vrhova s nešto nižom nadmorskom visinom od najvišeg vrha Svetog Jure. Najznačajniji vrhovi pored Sv Jure 1762 m su : Troglav 1658 m, Sv. Ilija 1642 m, Šćirovac 1619 m, Kimet 1536, Vošac 1422 m, Sv. Roko 1228 m i  Sutvid (Sv. Vid) 1332 m…. Na malom prostoru su skupljeni neobični kontrasti prirode s vidicima na more i otoke, a visoki vrhovi i strme litice s južne strane udaljene su tek 3 – 4 km od obale. S njegovih vrhova prekrasni su i nezaboravni krajobrazi i vidici.

Biokovo se odlikuje posebnim geomorfološkim fenomenima  kao što su: vrtače, ponikve, škrape, kamenice i mnogobrojne jame, ledenice, špilje i više od 40 endemičnih biljnih vrsta. Posebno, Biokovom dominiraju ponikve. Neke su izrazito duboke, čak i više od 100 metara. Neke su urušene, dok se neke nastavljaju u duboke jame. Ovaj specifični oblik površinskog krša naziva se mrežasti krš. Zbog svoje posebnosti i ljepote na Biokovu je poznati botanički vrt Kotišina s površinom 16,5 ha - nalazi se iznad sela Kotišina. Utemeljio ga je fra Jure Radić, makarski franjevac, znanstvenik i biolog.

Pogled na Šćirovac s najljepšeg grebena Biokova

KOLNI PRISTUP:
Pristup je vrlo jednostavan. S autoceste A1 treba izaći na čvoru Zagvozd. Kada se prođu naplatne kućice nastaviti cestom 4 km prema Makarskoj, neposredno prije sjevernog ulaza u tunel Sveti Ilija, treba skrenuti desno na križanju označenom putokazima, prema Biokovu i nastaviti starom cestom prema Rastovcu do zaselka Šute.

ISHODIŠTE POHODA (s karakterističnim putnim točkama):
Početna točka planinarskog pohoda je iz sela Rastovac, zaselak Šuteu (263 m), Kamenica (550 m), Šutini stanovi (900 m), Vrh Sćirovac (1619 m), Prijevoj Vraca (1475 m), Vrh Sćirovac (1619 m), Vrh Ćorlina (1583 m), Vrh Zec (1578 m), Vrh Bukovac (1262 m), Planinarska  kuća (1030 m), Izvor (720 m), Sv. Nikola (572 m), Bunar Vodica (430 m), Gornja Brela (Subotišće-265 m). Ukupna dužina staze 14 km. Ukupno vrijeme hoda 9 h i 2 minuta. Visinska razlika pri usponu (1517 m), pri silasku (1520 m). Minimalna visina (263 m), maksimalana (1619 m). Prosječan nagib 27%.

Opis puta 
U ovom planinarskom izletu opisuje se uspon od zaselka Šute preko Šutinih stanova na Šćirovac. Od vrha Šćirovac grebenom preko vrhova Ćorlina, Zeca na vrh Bukovac te spust do Gornjih Brela. Za ovu planinarsku kružnu stazu koristili smo dva automobila. Jedan smo ostavili u Gornjim Brelima (Subotišće), a drugi u u selu Rastovac (zaselak Šute), od kuda smo krenuli na uspon. Planinarska staza za ovaj naporan i strm uspon započinje iznad zadnjih kuća u selu Rastovac zaselku Šute. Iz ovog mjesta postoje dvije staze koje vode u planinu. Staza koja vodi lijevo je markirana, ali na mjestima zarasla, a desna nije markirana ali je položenija od lijeve. Za ovaj planinarski izlet odabrali smo uspon po markiranu stazu.

Nakon 45 minuta hoda dolazi se do Šutine kamenice (550 m, voda nije za piće). Do ove točke uspon vodi kroz nisku makiju koja je djelomično zarasla i treba se provlačiti kroz šikaru.
Od Šutine kamenice uspon vodi po „Bukovoj stazi“ (strma padina kroz usjek između dviju stijena), a planinarska staza vijuga u manjim serpentinama, jako oštro uzbrdo, sve do Šutinih stanova (zapušteni stočarski stanovi). Od kamenice za uspon kroz spomenuti usjek treba odvojiti oko 1 h.

Tu se nalazi lovačka kućica na nadmorskoj visini 900 m, s pet ležajeva, te peći na drva. Kućica je nedavno obnovljena a noćenje u njoj se preporuča isključivo u slučaju nužde. Ključ od kućice može se dobiti kod vlasnika kuće Mirka Serdarevića u selu Šute. Za vrijeme ovog izleta kućica je bila otključana i u njoj se nalazi sić sa lancem s kojim se može zahvatiti voda iz gustirne.  Za noćenje je potrebna vreća za spavanje. U okolici kućice ima četrnaest gustirni s pitkom vodom, a najbliža je odmah iza kućice. Pet minuta desno od kućice nalazi se jama ledenica.

Na početku staze iznad zadnjih kuća zaselka Šute.

Staza je dobo markirana, ali zarasla.

Šutina kamenica (550 m) – voda nije za piće

Pogled unazad na zaselak Šute.

Na stazi kroz visoku bukovu šumu.

Šutini stanovi – lovačka kućica.

Pogled u unutrašnjost kućice.

Vrijeme marende i odmora.

Nakon duže pauze nastavljamo uspon prema zadanom cilju. Planinarska staza za Šćirovac nastavlja kroz bukovu šumu do prijevoja Vraca na nadmorskoj visini oko 1475 m. Na ovom dijelu uspona planinarska staza vodi kontinuirano jako oštro uzbrdo, ne dozvoljava predah jer nema položenijih dijelova, prolazi kroz visoku bukovu šumu, koja daje jako dobru hladovinu i sa koje nema nikakvih vidika, sve do 50-ak visinskih metara prije izlaska na prijevoj, kada vodi po travnatom terenu.

Na vrhu prijevoja Vraca stotinjak metara južno na primorskoj strani planine nalazi se Šutin bunar (Mijaći), ali voda nije preporučljiva za piće bez dezinfekcije.

Preko kamenjara kroz bukovu šumu.

Na stmom djelu staze.

Izlazak iz šume na otvoreni dio staze, koja dalje vodi do prijevoja Vraca.

Na prijevoju Vraca.

U nastavku uspona, na prijevoju Vraca, ova planinarska staza se križa sa BPS-om (Biokovskom planinarskom stazom) koja je markirana i nastavlja desno za vrh Šćirovac, na koji se stiže za 30-45 minuta.

Vrh je označen hrpom kamenja, na jednom većem piše ime vrha i nadmorska visina. S vrha se pruža jako lijep pogled u svim smjerovima, a naročito je upečatljiv prema jugoistoku na sve vrhove Biokova. Žig je ugrađen u stijenu neposredno pored oznake vrha.

Pogled s prijevoja Vraca na lokvu Miaći

Na vrhu Šćirovac (1619 m).

Pogled s vrha Šćirovac na greben Biokova i njegove značajnije vrhove.

Sa vrha Šćirovca treba se spustiti na prijevoj i na križanju sa BPS-om nastaviti ravno preko vrha Ćorlina (1582 m) a nakon njega i preko vrha Zec (1578 m).

Ovaj dio planinarske staze vodi po lijepom i razvidnom grebenu, sa kojeg se otvaraju vidici na sve strane. Sam greben nije težak za savladavanje jer nema škrapa pa se može uživati u njegovim blagodatima. Kada se prijeđe vrh Zec, na manjem prijevoju iza njega, planinarska staza zavija oštro lijevo i započinje se strmo spuštati do Bukovačkih draga.

Ovaj dio spusta je jako naporan i opasan, vodi po teškom kamenitom terenu prepunom škrapa pa treba jako paziti gdje se staje. Svaki korak mora biti odmjeren i promišljen. Sa Bukovačkih draga slijedi uspon po nemarkiranoj stazi do vrha Bukovac i povratak istim putom do istih.

Na grebenu prema vrhu Ćorlina.

Znatiželjna divokoza promatra nepoznate uljeze na njenom prostoru.

Pogled unazad ne greben kojim smo prošli.

Pogled na vrh Bukovac.

S ovog grebena lijepo se vidi planinarsko sklonište Kale, smješteno podno vrha Jagodnik.

Pri spustu prema prema prijevoju između vrha Zec i vrha Bukovac - pogled prema sjeverozapadu na Omišku rivijeru.

Po nemarkiranom kamenjaru prema vrhu Bukovac.

Pogled na masiv Biokova i na Makarsku rivijeru.

Vrh Bukovac.

S vrha Bukovac su nezaboravni vidici na obalu od Omiša do Makarske i dalje za lijepoga vremena, a također na centralni masiv Biokova, te na amfiteatar kojega zatvaraju markantni biokovski vrhovi Veliki Šibenik - Sveti Ilija - Šćirovac - Bukovac.

U nastavku planinarska staza vodi kroz Bukovačke drage sve do PK Bukovac. Ovaj dio planinarske staze vodi kroz rijetku borovu šumu, po travnatom terenu, na kojem je jasno vidljiva ugažena planinarska staza, koja je uz to i markirana do prijevoja. Ovaj dio silaska iznimno je ugodan i nezaboravan. U PK Bukovac ima plinsko kuhalo, električna energija za svjetlo iz solarnih ćelija, a u sklopu je i gustirna s vodom. Ključ od kuće nalazi se u mjestu Donja Brela u HPD Pozjata.

Na travnatom proplanku na blago polegnutom dijelu staze prema planinarskoj kući Bukovac.

Planinarska kuća Bukovac (1030 m).

Nakon kraćeg odmora od Pl. kuće, planinarska staza vodi kanjonom Ovčje Polje, kroz visoku bukovu šumu, do izvora vode koji se nalazi prije dolaska na sipar. Ovaj izvor nikada ne presušuje a voda je za piće. Nakon izvora slijedi priječenje sipara, a nakon njega spust kroz visoku borovu šumu do crkvice Svetog Nikole.

Spust kroz kanjon.

Na izvoru – dopuna zaliha hladnom izvorskom vodom. Ovaj izvor nikada ne presuši.

Od spomenute crkvice spust se nastavlja po poučnoj stazi „Putovima drevne Berulije“ do zaselka Subotišće u Gornjim Brelima, koja je završna točka ovog planinarskog izleta. Ova dionica staze duga je oko 2.7 km, a svladava se pri silasku za oko sat ili nešto više vremena, ovisno o fizičkoj spremi posjetitelja. Staza je obilježena s devet poučnih informativnih tabli, što najbolje pokazuje fotografija na kojoj su označene sve poučne table.

Fotografija posuđena s interneta.

Detaljno o poučnoj stazi - Putovima drevne Berulije možete pročitati u djelu (PDF formatu)  koje je napisao mr. sc. Milan Ivanac, za koje mu je 2017. dodijeljena nagrada Općine Brela za izniman doprinos očuvanju kulturne baštine na području Općine Brela, link: http://brolanenses.hr/vrela/ivanac_pocuna_staza.pdf

Prečenje sipara.

Crkva sv. Nikole.

Pogled u  unutrašnjost crkve.

Pri silasku na polegnutom dijelu staze koja prolazi između suhozida.

Stara crkva  Gospa od Zdravlja.

Dolazak u Gornja Brela (Subotišće).

Pročitajte više na:

http://mbjelan.bloger.index.hr/post/sute--sutini-stanovi-8211-scirovac-8211-bukovac--gornja-brela-subotisce/28624039.aspx