Sebešić kolonija-Busovačke staje-Prokoško jezero-Loćika-Krstac-Nadkrstac-Rosinj-Uskoplje

Uže područje Sebešića čini planinska dolina koju formira rječica Ribnica, od svog srednjeg toka do ušća sa Zlatan potokom, odakle zajedno teku pod imenom Mutnica. Nalazi se na šumskoj cesti koja spaja Vlašku ravan (Prokoško jezero) sa Rostovom koje čini raskrižje putova za Gornji Vakuf/Uskoplje, Bugojno i Novi Travnik. Od prirodnih zanimljivosti na području Sebešića, od posebnog su značaja Vilinska pećina i tragovi starog rudarenja na srebro, željezo, bakar, živu, a posebno na zlato, u aluvijalnim nanosima potoka, kakav je, baš u ovom području, Zlatan potok.

Vilinska pećina se nalazi u neposrednoj blizini Sebešić kolonije iznad korita Mutnice. Ulaz je smješten na visini od oko 50 m relativne visine od korita rijeke. Bogatstvo svih vrsta pećinskih ukrasa stalaktita, stalagnita, obeliska, draperija, sigastih kada u bojama od prozirne, preko bijele i žućkaste do ružičaste i plavoljubičaste bilo je i razlogom za ime ove pećine. Zbog blizine saobraćajnice i jednostavne morfologije turistički potencijal ove pećine je veoma veliki.

Pejsažne karakteristike i položaj Sebešića čine ga idealnim za razvoj planinarskog turizma. Pod ovim pojmom se podrazumijeva ne samo planinarstvo u klasičnom smislu nego i niz drugih aktivnosti koje se mogu upražnjavati na planini i koje se danas vezuju za ovaj pojam. Tu se prije svega misli na biciklizam, trčanje, pješačenje i šetnja, planinarsko pješačenje i penjanje. Ovo mjesto je izabrano kao početna točka ovog planinarskog izleta.

Planinarska staza od Sebešić kolonije do Busovačkih staja, vodi uz korito sve do izvora Zlatan potoka, koji se nalazi kod spomenutih staja. Prvih 4,5 km do područja zvanog Samari planinarska staza vodi po makadamskom putu, koji je markiran i po njemu se može jednostavno doći do Prokoškog jezera. Ovaj nastavak se preporučuje planinarima koji nisu vični snalaženju po nemarkiranim stazama koje uz to vode po vododerini i kroz visoku mjestimični i neprohodnu šumu. Uspon po makadamskom putu je duži az oko 3 km ali je siguran i jednostavan, pa se istinski preporučuje.

Druga varijanta uspona je da se na području Samari napusti  makadamski put i skrene desno na šumsku stazu, slijedeći korito Zlatan potoka, sve dok se ne dođe do njegovog izvora kod Busovačkih staja. Ovaj dio uspona,  nakon napuštanja makadamskog puta, nije markiran i djelomično vodi po samom koritu Zlatan potoka. Uspon je dosta zahtjevan i traži od planinara dobro snalaženje na planinarskim kartama. Planinarska karta za Vranicu pozna ovaj planinarski put i ako se nema navigacijski sustav, obavezno je treba koristiti. Ako je Zlatan potok izdašan, tada otpada ovaj uspon jer je nemoguće savladavanje planinarske staze koja vodi po vododerini ovog potoka.

Nakon Busovačkih staja planinarska staza vodi po lijevom obronku Vratoloma (1847 m), prolazi kroz Široki dol, izbija na područje Travničkih vrata a nakon njih za kratko i do Prokoškog jezera, od kojeg se uspon može nastaviti u više smjerova. Do spomenutog jezera, sa terenskim vozilom se može doći iz Fojnice. Dosta planinara čine to i tako skraćuju vrijeme uspona na cijeli niz vrhova viših od 2000 m koji okružuju ovo jezero.

U zagrljaju planine Vranice smjestilo se Prokoško jezero, jedno od najljepših, nakada možda i najljepše prirodno jezero u ovom dijelu Evrope. Nekada su se oko ovog jezera nalazile samo drvene kolibe čobana, štale i torovi. Nažalost, priđe li se bliže jezeru, tragovi civilizacije su vidljiviji. Nekada je ovo bilo mjesto nedirnute ljepote. Zbog mnogobrojnih vikendica "uništen" je pejzaž cijelog jezera. Nerijetke scene su najlonske kese i boce piva u kristalno čistoj vodi, kombi ispred kojeg se vrte pilići na roštilju koje niko ne kupuje, s muzikom koja odjekuje cijelom dolinom i ne dozvoljava mir i tišinu, cvrkut ptica i šum vjetra. U jezeru je ipak još uvijek ostao endemični primjerak vodozemca - triton. Međutim, čuvenog tritona je veoma teško vidjeti u ovom jezeru, jer je poribljeno ribama predatorima, a nije bilo stanište za ribe. Bez obzira na izneseno, ovo jezero plijeni svojom ljepotom i vrijedi ga posjetiti.

Smjerokazi pored Prokoškog jezera označavaju planinarske staze na okolne vrhove. Planinarski putovi su dobro označeni, a oznake su dobro održavane. Na travnatim područjima gdje se ne mogu staviti vidljive markacije, zabodeni su kolci i snalaženje je jednostavno. Jedna primjedba je što ne postoje nazivi vrhova za jednostavnije snalaženje i jasniji dolazak na željeno odredište. Svi vrhovi iznad 2000 m, vezani su za greben a do svakog vodi dobro utabana grebenska planinarska staza. Gotovo sa svakog vrha se može odabrati drugi put za povratak pa je prisutna mogućnost kružne planinarske ture, koja omogućava šire upoznavanje ove lijepe planine.

Među najvišim vrhovima Vranice su: Nadkrstac (2112 m), Ločika (2107 m), Krstac, Treskavica, Rosinj, Tikva, Šćit i Matorac. Na ovim planinskim putovima rijetko ćete naići na bilo kojeg pješaka, što pješačenju daje poseban šarm i mir. Pored istinske samoće i mira ovom planinarskom izletu daje prekrasan pogled na okolne planine.

U ovom planinarskom izletu, od Prokoškog jezera, slijedi malo oštriji uspon na vrh Ločiku a nakon njega po grebenu redom Krstac, Nadkrstac i konačno Rosinj. Nakon potonjeg vrha slijedi silazak do planinarskog doma Rosinj koji je otvoren od sredine travnja pa do listopada i koji ima skrbnika. U domu se može dobiti spavanje, hrana i piće. Pored doma su i ovčari pa se može naručiti i janjetina s ražnja koju pripremi domar u planinarskom domu.

Nakon ovog planinarskog doma slijedi dosta naporan i jako oštar spust sve do Uskoplja. Pješačenje u početku vodi po makadamskom putu s kojeg skreće lijevo na označenom ali teže uočljivom mjestu pa na tu prvu markacijsku oznaku treba pripaziti. U nastavku slijedi jako strm spust sve do središta grada sa kojeg su stalno otvoreni jako lijepi vidici na Uskoplje i njegovu okolicu. Ovo ja naporan, težak ali nezaboravan planinarski izlet.

Statistika i pregled staze:
Atraktivnost
Jenda zvjezdica:Bez veze
Dvije zvjezdice:Vrijedno posjeta
Tri zvjezdice:Neloše
Četiri zvjezdice:Prekrasno!
Pet zvjezdica:Vodi i mamu, ženu, sve!
Vrijeme traga: 09:46 h
Visina polazišta: 960 m
Visina odredišta: 680 m
Minimalna visina: 679 m
Maksimalna visina: 2121 m
Ukupna duljina: 32.9 km
Prosječni nagib: 15 %
Ukupna visinska
razlika uspona:
2119 m
Ukupna visinska
razlika silaska:
2398 m
Utrošak energije: 20640 kcal
Zahtjevnost staze
Lagana:Može i prije ručka
Teža:Oznojiti ćeš se
Srednje teška:Zahtjeva kondiciju
Jako teška:Zahtjeva pripremu
Ekstremno teška:Zahtjeva ciljanu pripremu
Jako teška
Markacija staze
Ne postoji:Nema i nema
Loša:Dobro bi bilo imati kompas
Dobra:Sve je jasno
Odlična:Za svaku pohvalu!
Loša
Tip aktivnosti:

Planinarenje

Sezona:

Proljeće

Ljeto

Jesen

Zima

Preuzmi GPS trag (ili dodaj svoj) :
Registrirajte se i/ili prijavite da biste vidjeli listu tragova