Hercegovina je regija na jugu Bosne i Hercegovine, čije sjeverozapadne granice nisu do kraja određene. Prijevoj Ivan Sedlo (959 m) između planina Bitovnje i Bjelašnice povezuje dvije velike cjeline države: naseljeniju te šumama i obradivim zemljištem bogatiju Bosnu na sjeveru, i manju, krševitu Hercegovinu na jugu.

Izrazitu prirodnu granicu između dviju regija Bosne i Hercegovine, čini planinski niz Vran – Raduša – Vranica – Bitovnja – Bjelašnica –Treskavica – Zelengora – Maglić.

Hercegovina zahvaća oko 22% površine BiH. Hercegovina se nalazi između dva područja: na sjeveru planinskog, a na jugu primorskog. S istoka graniči s Crnom Gorom, sa sjevera i zapada s Bosnom, a s juga i jugoistoka s južnom Hrvatskom.

Zemljopisno, Hercegovina je najviše individualizirano područje BiH. Južno od najvišeg dijela savsko-jadranske razvodnice (Bjelašnica, Treskavica, Lelija, Maglić), hercegovački se krški prostor spušta prema moru dvama većim pregibima: Rudine (do 700m) i Humine (do 300m) i mnogim manjim, u dinarskom smjeru izduženim poljima i depresijama.

Čitav je prostor povezan dolinom Neretve, kojoj je gornji dio usječen u najviši planinski rub. Suha oblast nižih Humina ističe se osobinama mediteranske klime, dok viši pojas Rudina ima hladne zime i svježa ljeta. Hercegovina je istovremeno i planinska i nizinska i primorska i kontinentalna. Slikovite planine, Neretva kao žila kucavica, primorski pojas i plavo more daju joj osebujnu i neponovljivu ljepotu.

Planinski dio čine planine: Volujak 2336 m, Čvrsnica 2228 m, Prenj 2155 m, Vran 2074 m, Velež 1968 m, Visočica 1967 m, Raduša 1956 m, Crvanj 1921 m, Orjen 1894 m, Bjelašnica 1867 m, Lovnica 1856 m, Ljubuša 1797 m, Čabulja 1786 m, Baba-Planina 1735 m, Rujišta 1703 m, Živanj 1696 m, Kapić 1644 m, Mjedena Glava 1602 m, Javor 1553 m, Ivan Planina 1534 m, Bačina Planina 1530 m i Zavelim 1364 m.

U vidu visokog bedema na granici prema Bosni i Crnoj Gori izdižu se najviše planine Dinarskog gorja u BiH (Treskavica, Lelija, Bjelašnica, Zelengora, Maglić i dr.). U slivnom području srednje Neretve nalaze se najviše hercegovačke planine: Čvrsnica, Prenj, Čabulja i Velež. (izvor:wikipedia).