Orjen-Vrh Zubački Kabao
Visina: 1894m
<p>Masiv Orjena pripada vijencu priobalnih planina Crne Gore i svakako je njegov najzanimljiviji dio. Zauzima jugozapadni dio Crne Gore.</p> <p>Po prostoru je najveći planinski masiv na Jadranu. Smjestio se na tromeđi Hrvatske, Crne Gore i Bosne i Hercegovine na povr&scaron;ini od oko 400 km2. Okosnicu masiva čine grupe vrhova koje se nalaze u centralnom dijelu koji pripada Crnoj Gori. Orjen je sastavni dio Dinarskog sistema iako smjer pružanja nema izraziti pravac pružanja tipičan za Dinaride.</p> <p>Kra&scaron;ke pojave su veoma izrazite uz specifičan položaj slojeva sa pravilno rasporedjenim horizontalnim slojevima raznih debljina. Posebno impresioniraju duboke i uske vrtače., lijevci koji se vertikalno probijaju kroz slojeve. Najvi&scaron;i vrh Orjena, Zubački kabao (1894 m), ujedno i najvisočiji vrh primorskih dinarida. Zubački kabao, glavni vrh masiva Orjena i najvi&scaron;a točka primorskih Dinarida, dobio je kvalitetnu pje&scaron;ačku stazu davne 1895. godine.</p> <p>Voda je stalno prisutna u kaptiranoj kapavici - Studencu, koja se nalazi na oko 300 m jugozapadno od Sedla.</p> <p>Odmah ispod doma, u istom pravcu, nalazi se Orjenska lokva, koja takođe ne presu&scaron;uje, ali je ovu vodu potrebno dezinficiratii. Reovačka greda, čiji je najvi&scaron;i vrh Međugorje (1769 m), smatra se uz Subrin (1679 m) amfiteatar, najljep&scaron;im dijelom masiva.</p> <p>Na stazi, na polovini puta do Reovačkog dola, prolazi se uz lokvu Reovac (potrebna dezinfekcija vode). Lokva predstavlja važno mjesto za pojenje stoke pri ljetnoj ispa&scaron;i u dolovima.</p> <p>Nakon kratkog dijela kroz bukovu &scaron;umu, staza se penje preko izrazito strme padine. Za četrdesetak minuta se stiže do podnožja sipara. Tu se nalazi izvor - kapavica Studenac, čija se izda&scaron;nost krajem ljeta značajno smanjuje. Okolina iznad Studenca se ističe surovom ljepotom.</p> <p>Na ovom terenu suvereno vladaju munike, od kojih pojedini primjerci posebno zadivljuju svojim oblikom i dimenzijama. Mnoge su uspjele izrasti u kompaktnim gigantskim stijenama, te&scaron;ko prohodnim i najboljim alpinistima.</p> <p>Čitav uspon na Pazu spada u teže planinarske poduhvate, a na pojedinim mjestima ima i određene elemente alpinizma.</p> <p>Snježni pokrivač (koji je prisutan i većim dijelom svibnja) svrstava uspon na Pazuu u zimski alpinizam. Pećine i okapine, koje mogu poslužiti kao zaklon za kraće vrijeme jer proki&scaron;njavaju, u većem se broju nalaze u podnožju glavne litice iznad Studenca. Zimi su njihovi otvori zatrpani snijegom koji pada sa litice.</p>
Lista staza koje vode do ovog odredišta: