Ako ste proveli noć u planinarskom domu Kredarica, preporučljivo je da se na završni uspon na vrh Triglava krene rano ujutro da bi se izbjeglo mimoilaženje s planinarima koji se već vraćaju s vrha. Triglav je najposjećeniji vrh u Republici Sloveniji i jedan od posjećenijih vrhova u Europi, pa je na ovom usponu uvijek gužva.

Od planinarskog doma Kredarica najprije se spušta po kamenjaru da bi nakon toga krenuli malo oštrije uzbrdo do ulaska u stijenu. Na samom početku savladavanja ove stijene treba koristiti set za samoosiguranje gdje god je to moguće, a šljem treba imati na glavi cijelo vrijeme.

Od ove točke započinje veoma zahtjevna staza i osigurani penjački put. Za takove smjerove uspona gotovo se već udomaćio izraz „ferata“ koji dolazi iz talijanskog naziva via ferrata, a koji se može doslovno prevesti kao željezni put, a u stvari označava alpski uspon osiguran klinovima, čeličnim užadima, ljestvama… No to opet ne znači da se svaki put s nekoliko klinova može nazvati feratom. No skoro je sigurno da svaki zahtjevan put označava smjer u alpama na kojemu ćemo manje ili više imati poteškoća u penjanju bilo zbog tehničkih zahtjeva, bilo zbog duljine ture, ali na kraju i puno zadovoljstva. Jedan od osnovnih uvjeta ferate je da put ide stvarno strmim terenom, da ima vertikale, provjese, a željezna pomagala čine veći dio puta kojim se krećemo hvatajući se za stijene i pomagala. Ovaj dio uspona ispunjava sve uvjete da ga se zove feratom.

Neposredno prije uspona na vrh Mali triglav s lijeve strane se ovom smjeru priključi onaj koji dolazi od planinarskog doma Planika, pa u nastavku zajedno nastavljaju do ovog vrha.

Ono što posebno piljeni pažnju na ovom dijelu uspona je bezbroj spomen ploča koje se više ne postavljaju jer djeluju demoralizirajuće na planinare ali prije bi se moglo reći da vas tjeraju na oprez jer kod svake od njih shvatite koliko je staza zapravo opasna i da nema mjesta opuštanju.

Mali Triglav je razgledan i jako lijepi vrh koji ima samo jednu manu a ta je da se nalazi u blizini svoga velikog brata. S ovog vrha se pružaju nezaboravni vidici, a obzirom da su ove dvije usponske staze najfrekventnije i na njima je gotovo uvijek gužva, treba zastati i uživati u lijepim vidicima.

Sa Malog Triglava se treba spustiti po uskom hrptu koji je osiguran sajlama, a nakon toga slijedi ravni prelazak preko hrpta, koji sa lijeve strane ima sajlu kao rukohvat. Ovaj dio planinarske staze može biti jako opasan ako puše jači vjetar, pa u takvoj situaciji treba udvostručiti oprez.

Prelaskom preko ovog grebena dolazi se pod stijenu Triglava po kojoj se treba popeti na njen vrh. Ovaj dio uspona je osiguran sajlama i klinovima, pa ako se koristi alpinistička oprema za samoosiguranje, dovoljno je siguran.

Vrh je označen s čeličnim Aljaževim stupom, koji u naravi služi kao sklonište za nekoliko planinara. Na vrhu je i metalni žig, koji se udara kao potvrda boravka na njemu. S vrha se pruža jako lijep pogled na sve strane: Jadransko more na jugu, Dolomiti na zapadu, Kamniško- savinjske alpe i Panonska nizina na istoku, te pogled na ostale vrhove julijskih alpi. 

Albumi sa slikama

Komentari korisnika

Trenutno ne postoji ni jedan komentar za ovu stazu.

Statistika i pregled staze

Vrijeme trajanja:

01 h 13 min

Visina polazišta:

2454 m

Visina odredišta:

2849 m

Minimalna visina:

2453 m

Maksimalna visina:

2849 m

Uk. vis. raz. uspona:

627 m

Uk. vis. raz. silaska:

233 m

Ukupna duljina:

1.4 km

Prosječni nagib:

68 %

Utrošak energije:

2590 kJ

Zahtjevnost staze:

Ekstremno teška

Markacija staze:

Dobra

Tip aktivnosti:

  • Planinarenje
  • Alpinizam

Sezone:

  • Zima
  • Proljeće
  • Ljeto
  • Jesen
Visinski graf staze
Graf puta staze

Preuzmi GPS trag

Samo prijavljeni korisnici mogu preuzeti GPS trag.

Dijeli stazu

Podijeli na FacebookuPodijeli na PinterestuPodijeli putem e-maila