Erjavčeva koča » Slemenova špica » Vrh Prednje Robičje » Prijevoj Vršič » Erjavčeva koča

Autocestu Ljubljana – Jesenice treba napustiti na izlazu za Kranjsku Goru, i nastaviti vožnju u smjeru Kranjske Gore, do izlaza s autoceste na čvoru za Kranjsku Goru. Vožnju treba nastaviti dalje lokalnom cestom 201 do Kranjske Gore. Od Kranjske Gore treba krenuti lokalnom cestom 206 i voziti do Erjavčeve koče na prijevoju Vršič, koja je početna točka ovog planinarskog izleta.

U ovom planinarskom izletu opisuje se uspon od Erjavčeve koče na Vršiču, a povratak s vrha preko prijevoja Vršič ponovo do Erjačeve koče.

Uspon započinje sa parkirališta Erjačeve koče – prelazi na drugu stranu Vršičke asfaltne ceste, na kojoj je postavljen smjerokaz s natpisom odredišta i potrebnim vremenom hoda: Slemenova špica (1 h i 20 min.), Mala Mojstrovka - (Hanzova pot 2 h i 45 min.), te dom v Tamarju (2 h i 45 min.). Staza usppona od samog početka se strmo uspinje vijugajući kroz nisko raslinje patuljastog bora i klekovine.

Nakon petnaestak minuta hoda dolazi se do prvog raskrižja putova – s lijeve strane ubada se staza koja dolazi s prijevoja Vršiča, desno nastavlja staza za Slemenovu špicu, Hanzovu pot i dom v Tamarju. S ovog dijela puta pruža se lijep pogled na Špikovu skupinu vrhova, Škrlaticu, Prisojnik i Vršič. Planinarska staza se i dalje oštro uspinje, te uskoro dovodi do prijevoja Vratca (1807 m) i križanja planinarskih putova. Iz smjera kretanja: lijevo M. Mojstrovka - Hanzova pot 2 h, desno Slemenova špica 45 minuta, te dom v Tamarju 2 h. Isto tako, tu je pored smjerokaza postavljenog na stupi sa lijeve strane, na kamenoj groti ispisan  naziv „Mojstrovka“ i strelica – smjer kretanja.

Na ovom križanju lijevo se odvaja put koji vodi do ferrate i uspona po Hanzovoj poti na vrh Male Mojstrovke. Dalje nastavlja nemarkirana planinarska staza preko prijevoja Slatnica (1815 m) do vrha Slemenove špice. U ovom planinarskom izletu tim putom se vraća i tako se praviti mala kružnu turu. Desno odvaja se staza za Sleme i Slemenovu špicu. Isto tako, odvaja se neoznačeni put koji vodi na vrh Prednje Robičje (1941 m).

Od ovog križanja kraći dio staze uspona prolazi ispod podnožja Prednjeg Robičja, zatim se lagano spušta, gotovo polegnuta dalje vodi iznad strmih provalija  koje se spuštaju u dolinu Male Pišnice. Nakon nekog vremena staza uspona dovodi do raskrižja na kojem se s desne strane priključi označeni put iz Tamarja kroz Grlo i dalje nastavlja u smjeru Slemenove špice. S ovog dijela staze uspona otvara se  prelijep vidik na vrh Slemenove špice, na dolinu Male Pišnice i na obližnje vrhove Italije i Austrije.

U nastavku slijedi kraći uspon do sedla Slatnica (1815  m) i slabije označenog raskrižja na kojem treba skrenuti desno prema Slemenovoj špici. S ovog prijevoja pruža se lijep pogled na Jalovec. Planinarska staza se umjereno uspinje i nakon nekoliko minuta izlazi na Sleme.

Sleme je naziv za manju planinsku livadu smještenu samo dvadesetak metara ispod vrha Slemenove špice, koju karakterizira nekoliko malih jezerca. Sleme je poznato kao jedno od najimpresivnijih vidika prema vrhu Jalovca, kojeg je priroda dizajnirala kao kristalni dijamant. Planinarima je poznata slika vrha Jalovca koja se zrcali u jezercu. Od Slemena treba još nekoliko minuta do vrha Slemenove špice.

Sa vrha slijedi spust istim putom do prijevoja Slatnica i raskrižja putova. Od ovog križanja nastavlja se povratak nemarkiranim putom koji vodi ispod strmih zidina sjeverne strane Male Mojstrovke. U prvom dijelu staza polegnuto prolazi po oblucima, a nakon toga strmo se uspinje po siparu, potom nastavlja blagim usponom po dobro vidljivoj stazi sve do markiranog puta koji vodi od  Vršiča na vrh Male Mojstrovke – uspon po Hanzovoj poti – ferrati. U nastavku laganim hodom za desetak minuta stiže se do prijevoja Vratca.

Od prijevoja Vratca (1807 m), slijedi uspon po nemarkiranom putu na vrh Prednje Robičje (1941 m). Uspon najprije vodi po manjoj travnatoj padini, zatim ulazi u gustu klekovinu i nakratko vodi po lijevoj strani, zatim započinje strmi uspon kroz gustu klekovinu, pritom skreće u desno i izlazi na otvoreni kameniti greben Prednjeg Robičja prošaran klekovinom. S ovog dijela staze otvara se lijep pogled na najviše vrhove Julijskih Alpa.

U nastavku staza uspona prolazi kamenim grebenom s povremenim obilaskom neprohodnog dijela, te ponovo se vraća na greben i tako nekoliko puta. Od prijevoja Vratca do vrha treba savladati visinsku razliku od 134 m, na dužini staze od 400 m.

S ovog vrha otvara se lijep pogled na Špik, Škrlaticu, Prisojnik, prelaz Vršič, Mojstrovku, Slemenovu špicu, te na vrhove Austrije. Vrh je označen gomilom kamenja u kojoj je usađen drveni križ. Iza križa nalazi se limena kutija s upisnom knjigom posjetitelja.

Spust sa ovog vrha vodi istim putom uspona do prijevoja Vratca i dalje do slijedećeg križanja putova, gdje se staza razdvaja: lijevo za Erjavčevu koču, desno za Vršič. Na ovom križanju treba krenuti stazom prema Vršiču i spustiti se do Erjavčeve koče i na taj način napraviti kružnu turu. Od ovog raskrižja laganim spustom za desetak minuta dolaz se na prijevoj Vršič, zatim se nastavlja do Tičarjevog doma i od njega po asfaltu, zatim po planinarskoj stazi do Erjavčeve koče, koja je završna točka ovog planinarskog izleta.

Autor: Mirko Bjelan