Hrvatsko gorje
Područje Južni Velebit
Odredište Sveto Brdo

 

Subota, 26. svibnja 2018.

Velebit: “Najveća i najdulja naša gora, simbol i znak hrvatstva, čuvar hrvatskog obzorja, veličanstven u svojoj gordosti, opjevan u tisućama pjesama, utkan u tisućama priča, sanjan u snoviđenjima slobode. Paradigma neuništivosti, životnosti i vječnosti”.Često znamo izreći tvrdnju: “Što je Grcima Olimp, Slovencima Triglav, to je za nas Hrvate Velebit”. Dugačak oko 145 km, spaja tri hrvatske pokrajine, Primorje, Liku i Dalmaciju. Napisao: Pero Budak.

 Sveto brdo s nadmorskom visinom (1751 m) je drugi vrh po visini na Velebitu, nadvisuje ga samo 6 m viši Vaganski vrh udaljen desetak km. Nalazi se pri kraju južnog Velebita, a proteže u dužini 50 km od prijevoja Baške Oštarije, pa sve do Zrmanje. Vrh ima jedinstveni piramidalni oblik najupečatljiviji na Velebitu, izrazito vidljiv sa svih strana. Njegova istočna, kontinentalna  strana vrlo je strma a izdiže se 1200 m iznad visoravni Like, dok su jugoistočne i sjeverozapadne strane blaža, izdižu se iznad visoravni Libinje i Dušice.

Na području južnog Velebita nalazi se Nacionalni park Paklenica, jedan od najatraktivnijih područja Velebita, gotovo neprohodno carstvo ljutog krša, prepunog opasnih, ovalnih, oštrih i nazubljenih vrletnih stijena, jama, vrtača, ponikvi, škrapa, žljebova, okna, usjeka, procijepa, prolaza….

S druge strane, istovremeno, njegova pitoma strana obiluje visoravnima, bukovim šumama, prekrasnim livadama i pašnjacima.

Sveto brdoje vrhunski vidikovac, najbolji na Velebitu i neosporno se može nazvati „Panoramski kralj Velebita“, koji ima 360 ° otvorene poglede u svim smjerovima. Zahvaljujući svojoj jedinstvenoj poziciji blizu kraja Južnog Velebita i najviših vrhova prema sjeveru,  s ovog vrha panoramski vidici su vrlo impresivni i raznoliki. Za lijepa vremena, odavde se može vidjeti cijela dužina Velebita, najveći broj otoka, cijeli Zadarski i Kornatski arhipelag s najviše otoka koji se vide kao na dlanu. S druge kontinentalne strane,  prema Lici, pružaju se prekrasni pogledi na Veliku i Malu Kapelu, Ličku Plješivicu, Poštak, Crnopac, Prominu, Kijevski bat i dalje na naš najviši vrh Dinare Sinjal i njen greben prema Troglavu.

Sveto brdo s južne strane.

PRISTUP AUTOMOBILOM (do Malog Libinja)

Sa auto ceste A1 Zagreb-Split izlaz na čvoru Maslenica. Nakon prolaska naplatnih kućica nastavljamo Jadranskom magistralom u smjeru Starigrada - Paklenica. Kada se prođe Rovanjsku na prvom velikom zavoju prije Modrića (u dubokoj uvali) nalazi se raskrižje, na kojem treba skrenuti desno na usku asfaltiranu cestu koja se u serpentinama penje iznad sela Modrić (pratiti znak Sv. Ivan). Nastaviti dalje asfaltnom cestom do kraja, nakon toga vožnja se nastavlja po obnovljenoj – dobro uređenoj makadamskoj cesti do 1. križanja, na kojemu treba skrenuti lijevo.  Stotinjak metara dalje je 2. skretanje na kojem ponovo treba skrenuti lijevo. Tom cestom voziti ravno do većeg proširenja i raskrižja makadamskih putova na Libinjskoj kosi (908 m).  Lijevo za Malo Libinje, desno za Tulove grede.

U koliko se dolazi s osobnim vozilom, tu treba ostaviti auto i nastaviti (na skretanju lijevo) lošijim makadamskim putom 1,5 km do početnih točaka na Malom Libinju i raskrižja s planinarskom stazom koja dolazi iz Modrića. Ova dionica puta je samo za terenska vozila.

ISHODIŠTE POHODA (kružna tura s karakterističnim putnim točkama)

Za ovaj planinarski izlet ishodišna točka pohoda je visoravan Malo Libinje (780 m), ostatci crkvice Sveti Ivan (830 m), PS Dušice (1262 m), Sveto Brdo (1751 m). Od vrha kružno na skloniste Vlaški Grad (1280 m), izvor Pećica (950 m), Sveti Ivan (830 m), do ishodišta pohoda Malo Libinje (780 m). Ukupna dužina staze (traga) 16,8 km.

Ukupno vrijeme hoda 5 h i 35 minute. Visinska razlika pri usponu 1267 m, pri silasku 1268 m. Maksimalna visina 1751 m. Minimalna visina 775 m. Krajnja visina odredišta 1751 m. Prosječni nagib 16%, kao što je vidljivo iz izvoda analize gpx traga na prikazanoj tablici.

Izvod iz analize gpx traga

Opis puta

Dok sam istraživao pristup Svetom brdu na mnogim opisima često se neadekvatno koriste geografski toponimi i određenost Malog i Velikog Libinja.  Ugrubo bi se moglo definirati granica između ove dvije visoravni: upravo, ovaj prvi dio planinarske staze od parkirališta (za osobna vozila) na Libinjskoj kosi  pa sve do kapelice Sv. Ivana razdvaja (s lijeve- jugozapadne strane) Malo Libinje od Velikog Libinja (s desne-jugoistočne strane), dobro vidljivo na topografskoj službenoj karti Državne geodetske uprave (TK 25 DGU).

Budući da smo koristili terensko vozilo, naša početna točka pohoda je od parkinga za terence na Malom Libinju, pored ruševina pastirskih stanova na Grovištu, 1,5 km udaljeno od parkinga  (za osobna vozila) na Libinjskoj kosi. Pohod započinjemo u 9 h i 50 minuta. Na jednoj od ruševina stoji markacija, ispred koje se nalazi i smjerokaz na kojem je ispisan naziv odredišta i potrebno vrijeme hoda: planinarsko sklonište Vlaški grad (2,30 h) i Sveto brdo (5 h). Dobro označena i uhodana planinarska staza vodi nas preko travnate zaravni prepune raznolikog planinskog cvijeća, vijugajući oko vrtača i ograda suhozida sve do izlaska na Veliko Libinje do ruševina kapelice Sv. Ivana i raskrižja planinarskih putova: lijevo vodi staza za Sklonište Vlaški grad. Mi nastavljamo desno planinarskom stazom koja prolazi pored Ivanjske lokve, nastavlja preko Ličkih dolaca. Nakon toga, započinje oštriji uspon jugoistočnom stranom Debelog brda preko Bukovca do planinarskog skloništa Dušice koje se nalazi na rubu šume na početku poljane Dušice.

Početna točka pohoda s Grovištua ispred ruševina pastirskih staja – Malo Libinje.

Na početku planinarskog puta.

Uz suhozide kamenih ograda preko zatravljenih cvjetnih livada.

Dolazak na Gornje Libinje do kapelice Sv. Ivana.

Ostaci ruševine kapelice Sv. Ivana.

Staza vodi dalje uz Ivanjsku lokvu.

Preko livada Velikog Libinja.

Na jutarnjoj ispaši krdo konja.

Pogled unazad na more i otoke.

Na oštrijem usponu stazom koja se penje po serpentinama jugozapadne i sjeveroistočne istrane Debelog brda.

Dolaskom na PS Dušice, napravili smo kraću pauzu za okrijepu.

Planinarsko sklonište Dušice nalazi se s južne strane Svetog brda na rubu valovite visoravni - slikovitom području nekadašnjih pašnjaka Dušice. Sklonište ima 2 prostorije, na ulazu je mala blagovaonica, a u produžetku je soba s 12 ležaja. Dvadesetak metara od skloništa je spremište za drvo i pomoćni materijal. Sklonište nema vode, ali su u blizini dva izvora koji ne presušuju. Jedan se izvor vode nalazi na deset minuta hoda od skloništa, u smjeru stanova na Dušicama (s lijeve strane), a natkriven je valovitim pločama. Drugi izvor nalazi se odmah ispod stanova, uz put prema Svetom Roku (izvor-HPS).

U nastavku planinarska staza najprije vodi preko visoravni Dušice, zatim ulazi u šumu i počinje tvrđim usponom koji najprije vodi kroz bukovu šumu, nakon nje kroz klekovinu do izlaska na otvorenu golet -   zatravljeni kamenjar. Izlaskom na spomenutu golet, započinje prečenje kosim usponom jugoistočne strane brda, nakon toga staza skreće desno i nastavlja vrlo oštrim usponom do izlaska na vršni greben i po njemu do samog vrha. Na vrh Sveto brdo stižemo u 12 h i 50 minuta, za što nam je trebalo točno 3 h.

Nakon umjerenog prečenja južne strane, staza okreće desno i vrlo strmim usponom nastavlja sve do vršnog grebena, po kojemu se dalje stiže do samog vrha.

Izlazak na vršni greben.

Zajednička fotografija na vrhu – Sveto brdo (1751 m).

Mramorna ploča na kojoj je ispisano deset Božjih zapovijedi.

Sveto brdo (1751 m) je najmarkantniji vrh Velebita i posljednji visoki vrh u nizu vrhova nad Paklenicom. Kao što je na početku putopisa napisano, Sveto brdoje vrhunski vidikovac, najbolji na Velebitu i neosporno se može nazvati „Panoramski kralj vidika Velebita“, koji ima 360 ° otvorene poglede u svim smjerovima. Na samome vrhu stoji velik metalni križ i ploča na kojoj je ispisano deset Božjih zapovijedi. Na stijenu ispod vrha, dvadesetak metara sjeverozapadno od križa, ugrađen je metalni žig. Kraj stijene je i nova upisna kutija. Zbog visoke naoblake, ovog puta nismo imali sreće da nam  najbolji vidikovac s Velebita pokaže svu svoju panoramsku ljepotu pogleda.

Pogled na greben Velebita prema sjeveru.

Na vrhu smo napravili dužu pauzu od 45 minuta koju smo iskoristili za odmor i marendu, a nakon toga nastavljamo spust kružnom turom preko skloništa Vlaški grad, kapelice Sv. Ivana do polazne točke na Malom Libinju.
Od samog vrha spust započinje oštro niz strminu po tratini i zatravljenom kamenjaru do manje zaravni na vrhu kuloara između Svetog brda i Babina vrha. Nakon toga slijedi spust po serpentinama niz kuloar do izlaska na sjevernu padinu Sijaseta, od kuda se spust nastavlja po položenijem dijelu planinarske staze do križanja planinarskih putova. Na tom križanju skrećemo lijevo, nakon kojega slijedi strmi silazak sjevernom i sjeverozapadnom stranom Sijaseta, sve do  zaravni i prijevoja podno vrha Vlaški grad i istoimenog skloništa smještenog u šumarku nadomak sedla.

Pri spustu – pogled na greben Velebita prema sjeveru.

Na stazi pri silasku.

Dolazak na prijevoj do Planinarskog skloništa Vlaški grad iznad kojeg se nalazi istoimeni vrh s nadmorskom visinom (1377 m). Tu je i križanje planinarskih putova.

Raskrižje putova.

Planinarsko sklonište Vlaški grad nalazi se na nadmorskoj visini od 1280 m. Staro sklonište je srušeno, a novo sklonište u trenutku naše posjete (26.05.2018.) bilo je u izgradnji. Tu na gradilištu smo zatekli grupu vrijednih članova planinarskog društva „Paklenica iz Zadra“, koji pripremaju materijal (ciglu, cement i šljunak) za daljnju izgradnju. Za sada  su betonirani temelji i prva betonska ploča u razini zemlje. Divimo se tim vrijednim entuzijastima od kuda crpe tu snagu za izgradnju ovoga toliko važnog objekta za planinarstvo, kada znamo da su isti samo udruga građana, kao i naše Društvo, a k tomu skrbe za još pet objekata na Velebitu, slične naravi i značajki. Iz razgovora sa predsjednikom Društva gospodinom Domagojem Diklićem, doznajemo da će sklonište do konca ove godine biti dovršeno i nato dodaje da neće stati. Nakon Vlaškog grada, nadaju se da će u skoroj budućnosti krenuti s obnovom i drugih skloništa kojima je ona potrebna, poput skloništa na Rudinama i na Strugama.

Ovako izgleda PS Vlaški grad u izgradnji – fotografija snimljena u rujnu 2018. Kućica će biti otvorena 24 sata za sve koji se nađu na toj lokaciji i zatrebaju sklonište ( da mogu zapaliti vatru, ugrijati se, prespavati i krenuti dalje).

Pozdravljamo se s članovima HPD Paklenica, ostavljamo ih da rade, a mi nastavljamo spust

kroz klanac između Debelog brda s jedne i Velikog i Malog Štirovca ​​s druge strane sve do visoravni Malo Libinje. Pri spustu uz samu stazu nalazi se izvor vode zvan Pečica (850 m). Od ovog izvora staza nastavlja blagim spustom. Kada se dođe do zarušenih crkvica posvećene svetom Ivanu, zatvara se kružna tura. Dalje slijedimo isti put kojim smo došli sve do Malog Libinja, gdje i završava ova naša lijepa planinarska avantura.

Povratak automobilom ne mora ići preko Modrića nego se može nastaviti s Libinjske kose (samo za terence) makadamskom cestom po kojoj se dolazi do Tulovih greda od kojih se može nastaviti makadamskim putom prema Obrovcu ili preko prolaza Mali Alan prema Svetom Roku. 

Kratki odmor i osvježenje hladnom izvorskom vodom.

Dolazak do ostataka crkvice Sv. Ivana i Ivanjske lokve.

Na putu od crkvice Sv. Ivan prema Malom Libinju susreli smo legendarnog ikonu Velebita Prpu. U neformalnom razgovoru doznajemo da je dio ekipe otišao prema vrhu Sveto brdo, a on želi fotografirati ciljani motiv na brdu Komić.

Prilikom povratka doma iz automobila primijetili smo da ovaj kraj obiluje gljivama. Nakratko se zaustavljamo i nakon desetak minuta nabrali smo par kila gljiva (Pečurke).

U nastavku slijedi: gpx tragovi na Google Earthu, na topo karti, vertikalni profil staze, te link albuma fotografija koje nisu obuhvaćene ovim blogom (putopisom).

Gpx tragovi na Google Earthu.

Gpx tragovi na topo karti.

Prikaz gpx tragova u 3D obliku s karakterističnim putnim točkama.

Vertikalni profil staze.

Link na album sa slikama:

https://photos.google.com/share/AF1QipP03_ay5Jz3CGyrAB40jKZ5Ib8VplaQF7yXds54ybpJWWr7XOm9uUBQMM8pLrsbEg?key=ZXlUblhHZTJtbDZQVmdQLW1RdzJ3ekNWUlZLamlB&hl=hr

Komentari korisnika

Trenutno ne postoji ni jedan komentar za ovaj blog.