Moj planinarski dnevnik
Piše Mirko Bjelan, objavljeno 17. Svibanj 2021
Nedjelja, 9. svibnja 2021.
Vaclavov grebenski put - je dobio ime po češkom turističkom vodiču Vaclavu Tupyju, koji je osmislio ovaj grebenski put i mnoge druge planinarske staze i šetnice na otoku Krku. Stoga, hodajući ovim stazama susrećemo se s mnogobrojnim specifičnim markacijama u raznim bojama. Naime, zbog nezainteresiranosti ili zbog nedostatka ljudi, nekoć uprava Grada Krka i Turističke zajednice pojedinih mjesta dale su pravo Česima da obilježe i održavaju staze na Krku te su šarene markacije i danas prisutne.
Ovaj grebenski put, kao i drugi dijelovi otoka, pod vremenskim utjecajem - tisućljetna bura i kiša oblikovala je i ogolila otok, stvarajući tako nazubljeni i oštri kamenjar različitih oblika i veličina prošaran travom i niskim raslinjem, uz nekoliko lokvi (kalića) i manjih travnatih zaravni okružene suhozidom.
Otok Krk ispresijecan je brojnim stazama pogodnim za šetnje, planinarenje i biciklističke ture. Na otoku Krku je uređeno i obilježeno 300 kilometara pješačkih i biciklističkih staza.
Pješačke staze podijeljene su u tri kategorije: šetnice, pješačke lagane i planinarske teže staze. Šetnice su obalne staze (prate obalu otoka i namijenjene su najširem krugu šetača), lagane (presijecaju unutrašnjost otoka), te teže i zahtjevnije (uključuju strmije dijelove i namijenjene su više planinarima). Iako je staza mnogo i sve su zanimljive, spomenimo Krčku obilaznicu kao „Kamino-stazu svih staza“ koja povezuje sve označene pješačke staze. Povezane u cjelinu, one vode iz jednog otočnog mjesta u drugo, te tako omogućuju zanimljivo istraživanje Krka pješice. Većinu pješačkih staza na otoku Krku moguće je koristiti i kao biciklističke. Koju god kategoriju staza odaberete zajamčeno je upoznavanje novih krajeva, lijepe prirode i kulturnih znamenitosti, te vrhunski užitak.
PRISTUP AUTOMOBILOM (auto kamp Bunculuka na otoku Krku)
Pristup automobilom je vrlo jednostavan. Iz Ike preko Rijeke na Krčki most i dalje cestom 102 preko cijelog Krka do Baške, na kraju Velike plaže na zapadnoj strani. Za ovaj planinarski izlet potrebna su dva automobila. S oba automobila dovezli smo se do Baške, do Zatrepa, gdje smo ostavili jedan automobil , a s drugim smo se dovezli na prijevoj Treskavac, od kuda je početna točka ovog planinarskog izleta – Vaclavov grebenski put. Dužina puta od Ike do Baške 86 km. Vrijeme vožnje 1 h i 45 minuta.
ISHODIŠTE POHODA – SMJER KRETANJA (s karakterističnim putnim točkama)
Prijevoj Treskavac (315 m), Veli Vrh (541 m), Brestovica (555 m), Obzova (569 m), Zminja (537 m), Veliki Hlam (482 m), Vorganj (390 m), Bag (185 m), Baška – (Zarok 5 m). Dužina gpx traga 17,2 km. Vrijeme gpx traga 6 h i 17 minuta. Minimalna visina 5 m, maksimalna 568 m. Visinska razlika pri usponu 772 m, pri silasku 1.081 m. Visina polazišta 315 m, visina odredišta 569 m. Prosječan nagib 12%.
Opis puta
Prije ljetnih vrućina, ovaj proljetni lijep i sunčan dan Renata, Jure i ja, iskoristili smo za planinarenje na otoku Krku i obišli sedam vrhova na Vaclavom grebenskom putu (proširena verzija) slijedećom rutom: prijevoj Treskavac-Veli Vrh-Brestovica-Obzova-Zminja-Veliki Hlam-Vorganj-Bag-Baška.
Sa prijevoja Treskavac krenuli smo u 10 h. Na proširenju pored rampe postavljene su info ploče i smjerokazi s natpisom odredišta i potrebnim vremenom hoda. Ovo je najzanimljiviji i najatraktivniji grebenski put preko spomenutih vrhova do silaska u Bašku, obzirom, da je trasa isplanirana tako -kako bi se vidio najljepši krajolik otoka Krka. Staza najprije vodi kroz borovu šumu - slijedi asfaltnu cestu u dužini 1,5 km. Nakon toga skreće desno i nastavlja po oštrom kamenjaru prošaranom travom, te nas dovodi do raskrižja „Žičevo“, na kojemu odabiremo put u smjeru Velog vrha.
Od ovog križanja desetak minuta dalje dolazimo do slijedećeg raskrižja označenog kao „Kaljužina“. Desno, odvaja se staza za Veli Vrh i Obzovu, lijevo za Velu Lokvu i Bašćansku Dragu. Cijelo vrijeme puta pred nama je vidljiv Veli Vrh. Od ovog raskrižja staza se strmije uspinje po oštroj kamenoj goleti i niskom mediteranskom raslinju sve do dolaska na Veli Vrh (541 m).
Veli Vrh označen je gomilom kamenja na kojemu je postavljen geodetski stup, kao stalna točka geodetske osnove 541 m. Nakon duže pauze zbog video snimke s dronom, nastavljamo put prema slijedećem vrhu Brestovica (555 m). Spuštamo se okvirno desetak minuta do raskrižja „Na Hramčići“, gdje se nalazi istoimena lokva. Lijevo se odvaja staza za Velu Lokvu, desno za Pod Brestovicu, ravno za vrh Brestovica. Sam vrh Brestovica nije posebno zanimljiv i upečatljiv, prolazimo preko njega budući je na putu prema Obzovi.
Stoga, ne gubeći vrijeme nastavljamo put slijedeći markacije prema vrhu Obzova. Nakon pet minuta spusta s Brestovice dolazimo do još jedne lokve i raskrižja zvanog „Lokvić“. Od ovog raskrižja nastavljamo nešto strmijim usponom, stazom koja prolazi uz suhozide (gromače) ograda sve do vrha Obzove (569 m).
Ovaj vrh, kao i ostali vrhovi oko Obzove označeni su gomilom kamenja u obliku piramide. U podnožju kamene piramide postavljena je mramorna ploča na kojoj je ispisan naziv vrha sa nadmorskom visinom. Na istoj ploči ugrađen je i žig. Sa vrha pruža se lijep pogled na sve strane. Lijepo se vidi najveći dio otoka Krka, Riječki zaljev i Učka, otoci Cres i Lošinj i njihovi najviši vrhovi (Sis i Televrin). Također se lijepo vidi Velebit i naselja ispod njega.
Na vrhu Obzova napravili smo dužu pauzu koju smo iskoristili za videosnimku panorame, odmor i marendu. Nakon toga nastavljamo put prema slijedećem vrhu – Zminja, za što nam je bilo potrebno 20 minuta. Sa vrha Zminja pruža se fenomenalan pogled na zelenu i plodnu Bašćansku dolinu koju obrubljuju dvije krševite i gole vapnenačke zaravni što se uzdižu do visine od 350 do 500 metara nad morem. Sa jugozapadne visoravni, kao zaobljenje glavice, izdižu se najviši vrhovi otoka: Veli Vrh (541 m), Brestovica (555 m), Obzova (569 m), Zminja (537 m), te Veliki Hlam ( 482 m) i Vorganj. Sjeveroistočna je visoravan prema Velebitskom kanalu nešto niža i ravnija s najvišim vrhovima Trike (475 m), Diviška (471 m) i Kozlja (463 m).
Od vrha Zminja nastavljamo pješačkkom stazom u smjeru vrha Veliki Hlam po težem kamenitom putu preko grebena, koji svojom trasom pruža pravi doživljaj prolazeći netaknutom prirodom sve do vrha Veliki Hlam. Negdje na pola puta između spomenuta dva vrha, pješačka staza se spušta po serpentinama u jedan klanac, iz kojeg se izlazi ponovo na greben, na drugu njegovu stranu i nastavlja dalje prema Velikom Hlamu.
Na tom putu prije vrha Veliki Hlam je lokva „Lipica“, nešto više iznad nje je istoimeno raskrižje putova. Gledano iz pravca dolaska: desno odvaja se put za Spuhotinu i Staru Bašku – (kratica u koliko se želi izbjeći vrh Veliki Hlam), lijevo Bašku, a ravno za Veliki Hlam. Na cijeloj dužini puta susrećemo interesantne suhozide (gromače) i slikovite lokve – pojilišta za stoku. Od prijevoja Lipica do vrha Veliki Hlam uz ogradu suhozida stiže se za pet minuta (350 m) - na putokazu označeno (0,5 km).
Od Velikog Hlama do vrha Vorganj (1,8 km) stiže se za 30-ak minuta. Pješačka staza vodi preko prijevoja Vratudih, od kuda dalje nastavlja po hrptu zvanom Organ sve do vrha Vorganj. Ova dionica staze nešto je manje kamenita s više trave, s lijepim vidicima na Bašćansku Dragu, Bašku i otok Prvić, kao i na cijeli grebenski put, a pored toga je ugodnija za pješačenje.
Od vrha Vorganj slijedi spust stazom koja prati ogradu suhozida do prijevoja Bratinac, na kojem se nalazi veće križanje planinarskih staza. Tu smo susreli grupu planinara i prijatelja iz PD Opatija, koji su odradili istu dionicu Vaclavovog grebenskog puta. Ova dionica puta vrlo je lijepa zbog nekoliko vrlo lijepih vidikovaca, slikovitih lokava – (kalića) pojilišta za stoku, a posebnu atraktivnost daje joj „Mrgar“, koji se nalazi nešto niže od ovog prijevoja prema jugozapadu.
Od ovog prijevoja treba nastaviti do raskrižja Gabri i toponima Mrgar. Za one koji nisu upoznati s ovim toponimom - Mrgari su više prostorne građevine u obliku cvijeta - rožice. Služe za prikupljanje i razvrstavanje ovaca. Pastiri ih par puta godišnje utjeruju kroz središnji prostor koji se naziva "sala" nakon toga se odvajaju u "mrgare" - svaki vlasnik ima svoj mrgar. Tamo ih obilježavaju, prebrojavaju, strižu vunu, pregledavaju i slično, a nakon toga opet ih ispuštaju kroz salu na zajedničke pašnjake. Ti ogromni suhozidni cvjetovi, desecima metara u promjeru, ukrašavaju općinska pasišta (komunade) svega triju mjesta (Baška, Jurandvor i Batomalj) na najjužnijem dijelu otoka Krka, u kojima se još zadržao tradicijski običaj kolektivnog čuvanja i spravljanja ovaca. Na Krku se nalazi deset mrgara, od čega su mnogi napušteni, a nekoliko se djelomično koriste, kao što je ovaj manji mrgar. Najveći od njih mogu primiti i do 1500 ovaca. 
U nastavku uspona, moguće je i dalje pješačiti po grebenu preko predjela Grabara i vidikovca Ljubimer do prijevoj podno vrha Bag. Druga opcija je nešto duža ali nije manje zanimljiva. U ovom planinarskom izletu, mi se odlučili dužom varijantom, koja od mrgara vodi polukružno krševitom zaravni umjerenim spustom, najprije preko predjela Kovačin, nastavlja preko Stanikovice do istoimenog raskrižja na kojemu skrećemo lijevo.
U nastavku lijepo građena staza vodi nas iznad prekrasnih morskih uvala: Mirna, Modraci, Podgrmača, Rupa i uvale Senska. Pored lijepih vidika na spomenute uvale, sa staze su otvoreni vidici na otoke Rab, Goli i Prvić. Na ovom putu nalaze se manja depresije u koju se moramo spustiti i ponovo iz njih dignuti i nastaviti do prijevoja Vraca između vidikovca Ljubimer i vrha Bag, na kojem se nalazi i raskrižje planinarskih putova. Od ove točke slijedi oštriji uspon na vrh Bag do kojeg se stiže za 5 minuta.
Vrh Bag (185 m) je označen natpisom imena i nadmorskom visinom. Na stijeni pored nalazi se i planinarski žig. S ovog vrha smatra se da je najljepši pogled na Bašku.
Na vrhu smo napravili dužu pauzu koju smo iskoristili za uživanje u ljepom sunčanom danu i vidikovcu koji omogućava ovaj vrh. Tom prilikom smo dronom snimili – video panoramu. Nakon toga, nastavljamo silazak istim putom uspona do prijevoja Vraca, otkuda dalje započinje strmi spust kroz kamenjar i sipar do izlaska na blaže polegnuti dio staze koja vodi kroz borovu šumu do parkirališta Zarok na zapadnom kraju Vele plaže, gdje i završava ova naša avantura planinarenja na otoku Krku.
OTOK KRK - VIDEO „Vaclavov grebenski put“
U nastavku slijedi: gpx tragovi na Google Earthu, na topo karti, vertikalni i 3 D profil staze, te link na album fotografija koje nisu obuhvaćene ovim putopisom.
Pročitajte više na:
Trenutno ne postoji ni jedan komentar za ovaj blog.