Planina Olimp

Planina Olimp

Gdje je planina Olimp i kako doći do nje?

Planina Olimp nalazi se u pokrajini Makedoniji u sjevernom dijelu Grčke. Budući da je samo 100 km od grada Soluna, prilično je lako doći do podnožja planine, Litochoro. Većina ljudi bi letjela u Solun, odakle možete iznajmiti automobil i odvesti se do Litochora za 1,5 sat. Postoji izravna veza vlakom između Soluna i primorskog dijela Litochoroa i traje samo jedan sat. Od željezničke stanice udaljena je kratka vožnja taksijem do planinske strane sela. Na kraju možete uzeti autobus, koji traje nešto duže (2,5 sata) i uključuje nekoliko presjedanja. U konačnici možete doći automobilom ili autobusom od mjesta boravišta do mjesta Litochoro.

Planinarenje na prebivalištu Bogova

Planina Olimp je mitska planina (dom 12 bogova grčke mitologije) s raznolikom mikroklimom koja se smatra odgovornom za promjenu vegetacijskih zona.

Prekrasna priroda planine Olimp bogate flore (preko 1700 vrsta, od kojih je više od 20 endemskih) i faune (više od 30 vrsta sisavaca, 100 vrsta ptica, 18 vrsta gmazova) nije ostavila suvremenim Grcima drugog izbora nego da proglasiti ga prvom nacionalnom šumom 1938. Pinus leucodermis na ovom području čini najviše šumske razine u Europi (2500 m). Najveća koncentracija rijetkih biljaka i životinja čini ovo područje pravim rajem za očuvanje rijetke flore i faune Grčke i Europe. Područje čini jezgru Nacionalnog parka koja je osnovana 1938.

Prevladavanje vapnenca uvelike utječe na klimu i izgled vegetacije. Kao rezultat vapnenca, osnovna obilježja su duboke doline i strme padine (dolina Enipea). Vapnenac čini klimu sušenjem, povećava temperaturu i upija oborine. Prevladavajuća šumska vrsta je Pinus leucodermis koji uglavnom tvori homogene nakupine. Alpske doline zauzimaju područje iznad razine šuma (2500 m). Postoje mnoge endemske vrste u koje spada Jankaea holdreichii.

Na 263 km od Atene i 78 od Soluna (drugog najvećeg grčkog grada) područje je idealno za ljubitelje alternativnih aktivnosti, u rasponu od trekkinga do paraglidinga, canyoninga, raftinga, penjanja, brdskog biciklizma i jeep safarija. Ali ne morate ići u ekstreme da biste doživjeli svoje osobne olimpijske trenutke. Planinarenje na Olimpu nije samo božanstveno iskustvo, već i opcija koja pokriva sve razine težine i izdržljivosti.

(https://www.visitgreece.gr)

Planiranje trajanja uspona..

Opća ekspedicija do vrha planine Olimp traje oko dva ili tri dana, iako količina mogućih ruta uz planinu i oko nje može zaokupiti predanog planinara ili planinara tjednima.

Prvi dan obično je rezerviran za dolazak do jednog od popularnih i susretljivih planinskih skloništa kako bi se pripremili za rani uspon drugog dana. Ovisno o raspoloživosti planinara, spuštanje do skloništa za drugu noć omogućuje dodatni dan istraživanja okolnih vrhova Olimpa. Trekovi se također mogu spustiti natrag do početne staze ili Litochora kako bi zaključili drugi dan.

Pristup planinarenju može trajati od dva do osam sati. Razumijevanje fizičkih zahtjeva i prepreka na svakoj dionici rute pomoći će odrediti koliko se učinkovito krećete uzbrdo i nizbrdo. Dolazak do vrha iz jednog od skloništa uključuje kontinuirano pješačenje do pet sati, ovisno o okolnostima i sposobnostima planinara.

Pogled sa vrha Skolio (2911 m) na najistaknutije vrhove Olimpa...

Početna točka

Postoje uzbudljive mogućnosti za početak pješačenja do Mytikasa (2918 m), najvišeg vrha Olimpa. Prvi je iz Litochora, koji uključuje osmosatno pješačenje do utočišta Spilios Agapitos, nakon čega slijedi tri sata (ili više) uspona do vrha s juga. Ukupno, ovo pješačenje pokriva 20 kilometara tijekom 11 sati od početka do vrha s usponom od preko 2550 metara.

Prionia Trailhead (1100 m) nudi isto pješačenje, ali kraće 11 kilometara i pet sati od staze Litochoro. Početak staze je bliže vrhu i ima vlastito parkiralište. Početak ovdje može uštedjeti vrijeme i energiju. Ukupno je to pješačenje od devet kilometara u trajanju od šest sati, s usponom od preko 1800 metara.

Također je moguće krenuti od staze Gortsia Trailhead (1100 m). Ova ruta vodi do domova Christos Kakkalos ili Giosos Apostolidis, koji su blizu jedno drugog. Uspon traje šest ili sedam sati od početka staze do vrha i prilazi mu sa sjevera.

Početna točka muspona u našem planinarskom izletu - Kortisia (1120 m)

Oprema

Razina iskustva planinara može igrati ulogu u tome koja mu je oprema potrebna, kao i ruta. Iako kaciga i štapovi za planinarenje nisu potrebni, uvijek su odlična ideja. Slijedi popis odgovarajuće opreme za ljetni uspon:

• Kaciga
• Set za samoosiguranje
• Penjačko uže
• Štapovi za planinarenje
• Cipele za planinarenje
• Izdržljive hlače i jakna
• Ruksak
• Vreća za spavanje (može biti i platnena jer u domovima postoje deke i jastuci
• Toaletne potrepštine za noćenje (potrepštine za osobnu higijenu, ručnik, posteljina (po potrebi)
• Energetske grickalice i voda
• Zaštita od sunca

Naš planinarski izlet na vrhove Olimpa

Na ovaj izlet krenuo sam sa Marinom Vidović i Petrom Živko. Ja sam krenuo iz Zagreba a ostalu dvojicu sam pokupio na parkiralištu restorana „Složna braća“ na izlazu za Okučane. Vožnja do hotela Mirto u mjestu Litochoro, uglavnom vodi po autoputu osim zadnjih nekoliko kilometara kada se treba skrenuti u spomenuto mjesto. Na odredište smo stigli za 11 sati vožnje uključujući i usputno stajanje. Smještaj smo rezervirali u hotelu Mirto.

Hotel Mirto, Litochoro jednokrevetna soba s doručkom 45 Eura, dvokrevetna soba s doručkom 55 Eura. Hotel se nalazi u centru mjesta Litochoro. Sobe su čiste, komforne a kupaonica i tuš zadovoljavajući. Imali smo predrasude jer je hotel imao samo jednu zvjezdicu. Ugodno smo se iznenadili sa ljubaznošću i svim ostalim, tako da smo imali dojam da spavamo u hotelu sa bar 4 zvjezdice. Parkiralište pored grkokatoličke crkve je udaljeno 100-tinjak metara, izuzetno je velikog kapaciteta i ne naplaćuje se.

Nakon doručka uslijedila je vožnja automobilom po dobroj asfaltnoj cesti, do parkirališta na njoj, koje je udaljeno od ovog hotela 13 km. Parkirali smo automobil i naša planinarska avantura na planinu Olimp mogla je početi.

Na samom početku planinarske staze, nalazi se smjerokaz za PD Petrostrougka i „Plato Muza“. Krenuli smo planinarskom stazom i nakon 200-tinjak metara, došli smo do parkirališta u šumi, koje može primiti 20-tak automobila. Ovo parkiralište mogu preporučiti jer se nalazi u hladovini a pristup do njega je jako dobar. Nisam se htio vratiti i premjestiti svoj automobil. Imao sam osjećaj da bi bilo dobro, ali nešto u meni je govorilo, neka stoji dolje na cesti na suncu, bolje je jer je cesta dosta prometna, pa će biti sigurnije.

Prvi dan

Kortisia (1120 m) (Početna točka penjanja) - PD Giosos Apostolidis - Skourta (2476 m) - Kapelica proroka Ilije (2665 m) - Mala Toumba (2740 m) - Toumba (2801 m) - PD Giosos Apostolidis

Pješačka staza do planinarskog doma Petrostrougka, koji se nalazi na 1940 m nadmorske visine, stalno vodi kroz visoku mješovitu šumu, povremeno po serpentinama, dobro je položena i izuzetno ugodna za hodanje. Gotovo na cijeloj dužini do spomenutog planinarskog doma vodi kroz dobru hladovinu.

Na proplanku gdje je sagrađen spomenuti planinarski dom, nalazi se travnato područje prošarano rijetkim stablima munike. Nakon prolaska preko spomenutog proplanka, ponovo se ulazi u gustu šumu pretežno bora, koja na stazu daje ponovo hladovinu. Cijeli ovaj dio uspona, vodi po građenoj pješačkoj stazi, nije naporan, dosta je ugodan za hodanje, posebno u vrućim danima, do nadmorske visine od 2200 m. Nakon spomenute nadmorske visine, ponovo se dolazi u rijetku šumu munike, bolje rečeno izlazi se na golet koja je prošarana sa rijetkom šumom munike.

Nakon napuštanja visoke borove šume i izlaska na područje goleti prošaranom munikom, planinarska staza vodi u serpentinama, do izlaska na vrh Skourta (2476 m). Tek izlaskom na ovaj vrh, jasno se može vidjeti područje gdje je izgrađen PD Giosos Apostolidis odnosno „Plato muza“.

Nakon prolaska spomenutog vrha, prestaje u potpunosti visoka vegetacija, područje je pokriveno travom i lišajevima, a daje sliku prave goleti.

Nakon vrha Skourte slijedi stotinjak visinskih metara spusta do prijevoja, nakon kojeg se nastavlja uspon po građenoj kamenitoj stazi sve do izlaska na „Plato muza“. Ovaj dio uspona vodi u serpentinama i nešto je oštriji, a građana staza djelomično vodi po siparu.

Nakon izlaska na „Plato muza“, pješačka staza vodi njegovim zapadnim rubom, po izohipsi vrha, na koje se nalazi Kapelica proroka Ilije (2665 m). Na proplanku između vrhova na kojem je Kapelica proroka Ilije (2665 m) i Toumba (2801 m), sagrađen je PD Giosos Apostolidis (2697 m), koji je odabran kao smještaj za vrijeme našeg boravka na području masiva Olimp.

PD „Giosos Apostolidis“ sagradio je u ljeto 1961. godine Planinarski klub Soluna (SEO) na nadmorskoj visini od (2697 m), na privatnom zemljištu. Godine 1962. god. dograđen je drugi kat, čime je broj gostiju koje može primiti narastao na 80 osoba.

Planinarski dom radi stalno od početka lipnja do listopada, a u dogovoru s voditeljima radi i ostatak godine. Zimi je sklonište stalno otvoreno kao sklonište za nuždu.

Kontakt: Planinarski dom telefon:  (+30) 235 108 2840) www.apostolidisrefuge.gr info@apostolidisrefuge.gr.

Planinarski dom je čist i uredan. Sa zadovoljstvom ga možemo preporučiti.

Nakon okrijepe u planinarskom domu, nastavili smo uspon na vrh na kojem se nalazi kapelica proroka Ilije (2665 m). Nakon ovog vrha uslijedio je spust po nemarkiranoj planinarskoj stazi, koja je uz to dosta kamenita, pa treba malo više pažnje u spustu. Nakon ovog spusta uslijedio je uspon na vrh Mala Toumba (2740 m). Sa ovog vrha se treba spustiti na prijevoj i nastaviti malo oštriji uspon na vrh Toumba (2801 m). Sa ovog vrha slijedi povratak u planinarski dom. Sa sva 3 spomenuta vrha pružaju se jako lijepi vidici na najviše vrhove Olimpa kao i na „Plato muza“. Cijeli ovaj kružni obilazak je jednostavan za snalaženje, jer se cijelo vrijeme vidi potpuna slika obilaska. Nakon ovog kružnog obilaska završio je prvi dan našeg planinarenja.

Drugi dan

PD Giosos Apostolidis-Mitikas (2918 m)-Skala (2866 m)-Skolio (2911 m)-PD Giosos Apostolidis

Tri najviša vrha masiva Olimp, međusobno su povezana. Uzdižu se gotovo okomito, tako da tvore veliko grotlo u obliku lijevka. Ovi vrhovi su u grčkoj mitologiji, predstavljani kao prijestolja Bogova. Vrh Mitikas je bio prijestolje Boga Panteona. Planina Stefani je bila sjedište Boga Zeusa, vladara neba, s koje je bacao munje i slao oblake.

Stoga, veliku opasnost pri usponu na ove vrhove predstavlja promjenjivo vrijeme, kao i njegove brze promjene, karakteristične za ljetne dane – jaki vjetrovi, olujne kiše sa snijegom ili grašicom, slaba vidljivost, sklisko kamenje i ostale skrivene opasnosti. Sve to ovu planinu čini divljom, nepredvidljivom i zanimljivom.

PD Giosos Apostolidis je početna i završna točka, drugog dana ovog planinarskog izleta. Planinarska staza, od spomenutog doma, vodi po predjelu zvanom Portes, gotovo po sredini sjeveroistočne padine planine Stefani. Nakon dolaska do prijevoja podno vrha Stefani, treba nastaviti dalje, malo se gubi na dosegnutoj nadmorskoj visini, najprije se stiže do označenog skretanja desno, od kojeg vodi uspon na Mitikas, kroz kuloar koji direktno izlazi na vrh.

U ovom planinarskom izletu, nastavljeno je dalje do označenog križanja naziva „Kakoskala“. Na ovom križanju se treba skrenuti desno i nastaviti uspon po markiranom kamenjaru. Na dva mjesta, na ovom dijelu uspona, prolazi se kroz dva manja strma usjeka koje treba savladati. Uspon nije osiguran a manjih problema za savladavanje mogli bi imati planinari manjeg rasta, jer je potrebno imati malo veći raspon nogu, da bi se doseglo slijedeće gazište. Ostatak uspona do križanja na kojem se lijevo odvaja markirani smjer za uspon na vrh Skala a desno za vrh Mitikas, treba skrenuti desno.

Na ovom mjestu je najbolje ostaviti planinarske štapove i staviti sigurnosni pojas ako su uvjeti na stazi loši ili ako se želi povećati sigurnost uspona. Uspon se nastavlja dalje priječenjem padine do ulaska u kuloar.

Kada se prođe strmiji dio puta na kojem je postavljeno osiguranje, uspon se nastavlja kroz kuloar po stepenastim kamenim blokovima, po kojima se izlazi na vrh ovog kuloara. Nakon toga, staza prelazi na drugu stranu kuloara, od kuda se vidi vrh Mitikas. Od ove točke započinje strmi spust po ispostavljenom uskom grebenu, na manjem dijelu osiguranom sajlom.

Kada se prođe ovaj dio staze, slijedi strma uzbrdica do samog vrha Mitikas (2918 m).

Sa vrha slijedi silazak istim putom uspona do spomenutog križanja za vrh Skala. Od ovog križanja vodi markirani i ugaženi, na mjestima i eksponirani grebenski smjer uspona, po kojem se stiže do vrha Skala (2866 m). S ovog vrha otvara se lijepi vidik na kuloar vrha Mitikas i prema sjeveru na vrh Skolio.

Sa vrha Skala vodi markirana i dobro ugažena planinarska staza sve do vrha Skolio (2911 m).

Sa ovog vrha se pruža najljepši vidik na cijeli prijeđeni greben. Sa ovog vrha slijedi silazak po ugaženom siparu do križanja sa stazom koja dolazi sa vrha Skala. Nakon ovog stapanja dviju staza, nastavlja se dalje do slijedećeg križanja na kojem treba skrenuti lijevo jer desno vodi planinarska staza za PD Spilios Agapitos. Na ovom skretanju ulazi se na planinarsku stazu zvanu „Zonaria“, po kojoj se treba savladati visinska razlika od 350 m do prijevoja podno Stefanija, gdje i završava staza Zonaria. Od ovog prijevoja treba slijediti stazu koja vodi po predjelu zvanom Portes, po izohipsi podnožja planine Stefani do PD Giosos Apostolidis. Ovo je kratak opis planinarskog obilaska drugog dana planinarenja.

Treći dan

PD Giosos Apostolidis (2697 m)-Skourta (2476 m)-Kortisia (1120 m) (Završna točka izleta)

Ovaj dio silaska obavlja se po opisanoj planinarskoj stazi u usponu, do  PD Giosos Apostolidis, pa ga ne treba ponavljati!

Dolaskom na početnu točku, dočekalo nas je iznenađenje! Vandali su provalili u pet automobila koji su bili parkirani pored ceste na parkiralištu i odmorištu s vidikovcem. Provala se dogodila između 10 i 12 sati prijepodne. To su nam priopćili dvoje stranaca koji su došli na ovo mjesto malo prošetati i osvježiti se od vrućine u gradiću, a kada su se vratili u 12 sati, u automobil im je bio provaljeno. Nažalost, vrijednost ukradenih stvari kod nas i kod spomenutih ljudi je beznačajna, dok je provala napravljena razbijanjem stakala, napravila značajniju štetu. Policiju su pozvali spomenuti stranci. Ista je došla kada smo i mi stigli do parkirališta i nije napravila nikakav zapisnik..

Nama je šteta na vozilu bila 300 Eura.  Ta činjenica nam nije pokvarilo doživljaj planinarenja na Olimpu.. Jedino što nam je bilo žao, što sa razbijenim staklom na automobilu, nismo mogli nastavati boravak u Grčkoj. Planirali smo posjetiti Meteore a umjesto toga vratili smo se dan ranije u Hrvatsku.

Vido zapis s ovog izleta: