Piše Mirko Bjelan, objavljeno 17. Prosinac 2018
Nedjelja, 04. studenog 2018.
Mala ekipa od 7 članova PD Knezgrada i 1 člana iz PD Opatija, odlučila je lijepi jesenji dan provesti u prirodi na manje poznatim vrhovima i šetnicama u zaleđu Rijeke. Naime, u našoj neposrednoj blizini u zaleđu Rijeke smjestio se manje poznati gorski predjel iznad Kostrene, odnosno Martinščice s vrhovima M. i V Solin, te vrhom Sopalj (287 m) iznad Bakra, te greben Rebar iznad Drage s najvišim vrhom Točila (359 m).
Vidici s ove lagane šetnice i grebena Rebar možda se ne mogu mjeriti s onima što se pružaju s Učke, Snježnika ili Risnjaka, niti se njihove znamenitosti ne mogu uspoređivati, ali ono što ova staza pruža kojom se u jednom dijelu prolazi poznatom šetnicom „Mlikaričin put“ od Hrastenice do Orehovice, toliko je drugačije i raznolikije što ovoj stazi daje posebnu ljepotu i draž.
Mnogo je ovakvih lijepih vrhova u riječkom zaleđu koji se ne ističu svojom visinom, ali odlika im je što su pristupačni s dobrim vidicima jer su im vrhovi goli i neometani višim vrhovima.
Greben Rebar s vidikovca, s Trim staze – Kostrena
Gpx tragovi na Google Earthu
PRISTUP AUTOMOBILOM (do Martinšćice)
Za ovaj planinarski izlet prijevoz je organiziran s tri osobna automobila. Jedan automobil ostavljamo u Orehovici (kamenolom) gdje ćemo završiti izlet, a s druga dva automobila vozimo se do Martinšćice ishodišne točke pohoda.
ISHODIŠTE POHODA (s karakterističnim putnim točkama)
Ishodišna točka pohoda je uvala Martinšćica – parking brodogradilišta Viktor Lenac (5 m), vrh Sopalj (287 m), naselje Sv. Kuzam (220 m), vrh Točića na grebenu Rebar (359 m), Hrastenica ( 310 m), kapelica - Poklon Križu (278 m) i Orehovica – kamenolom (150 m). Ukupna dužina staze 12,4 km. Visinska razlika pri usponu 630 m, pri spustu 480 m. Ukupno vrijeme hoda (traga) 4 h i 18 minuta. Prosječni nagib 10 %.
Izvod iz analize gpx traga
Opis puta
Nakon visoko gorskih tura po Austriji i Italiji osvanuo je još jedan lijep dan pogodan za izlet i planinarenje, ovog puta u našoj neposrednoj blizini u zaleđu Rijeke. Osmišljena je slijedeća tura: Martinšćica-Sv Kuzam-greben Rebar-Hrastenica-Orehovica (kamenolom). Pohod započinjemo u 8 h i 45 minuta iz uvale Martinšćica s parkirališta Viktor Lenac, stazom - široki makadamski put vodi uz lijevu stranu parkirališta. Nakon prijeđenih 500 m napuštamo makadam i ulazimo na šumsku planinarsku stazu koja se oštro uspinje po serpentinama preko predjela Rovina sve do izlaska na vrh Mali Solin i vidikovca. Na tom dijelu ova staza presijeca nekoliko puta lijepo građeni – podzidani put. Od tu se lijepo vidi istočni dio Rijeke (Gornja i Donja Vežica), a prema sjeveru dio naselja Drage i greben Rebar.
Na parkingu brodogradilišta Viktor Lenac.
Na početku staze po makadamskoj cesti
Na početku uspona – šumskom stazom
Prelazak preko građenog puta.
Greben Rebar podno kojeg je smješteno naselje Draga.
Od vrha M. Solin u smjeru istok – zapad pruža se greben Draga sve do Sv. Kuzme. U nastavku staza bez većih oscilacija u visini vodi po izohipsi grebena Draga, prolazi jednim dijelom Trim stazom (Solin), zatim u kombinaciji planinarskih i makadamskih putova. Negdje na polovini dužine grebena, staza se od njega odvaja i nastavlja prema jugoistoku preko predjela Raspelje sve do vrha Sopalj s nadmorskom visinom (287 m) smještenog iznad Bakarskog zaljeva, od kuda se lijepo vidi sam grad Bakar i cijeli zaljev. Tu na vrhu napravili smo dužu pauzu za odmor i marendu.
Na stazi od vrha Solin prema Trim stazi
Na Trim stazi
S vrha Sopalj pruža se lijep pogled na grad Bakar i njegov zaljev
Zajednička fotografija na vrhu Sopalj.
Od vrha Sopalj vraćamo se istim putom 650 m do staze (križanja putova) kojom dalje nastavljamo prema naselju Sv. Kuzam. Treba napomenuti: da staza nije dobro obilježena ni markirana i nije laka za snalaženje ukoliko ste prvi puta na njoj. No, mi smo se koristili modernom tehnologijom, imali smo snimljen gpx trag, i kada bi došli na neko neobilježeno križanje pogledali bi na Garmin (gpx) u kom pravcu treba skrenuti. Stoga, je preporučljivo poći s nekim tko dobro poznaje ovu stazu. Od vrha Sopalj do Sv. Kuzme na dužini 1,3 km trebalo nam je 45 minuta laganog hoda gdje smo napravili još jednu dužu pauzu uz osvježenje s hladnim napitcima.
Povratkom s vrh Sopalj na ovom križanju skrećemo desno za Sv. Kuzam
Na šumskoj stazi prema naselju Sv. Kuzam
Staza prelazi plinovod i započinje spust prema naselju Sv. Kuzam
Kamen od papuča
Staza izlazi na asfaltnu cestu i ulazi u naselje Sv. Kuzam
Staza prolazi kroz naselje Sv. Kuzam
Greben Rebar s nekoliko manje izraženih vrhova pruža se u smjeru sjeverozapad - jugoistok u dužini 5,5 km od Sv. Kuzma do Hrastenice. Od Sv. Kuzma planinarska staza nastavlja hrptom Rebara šumskim kolovozom uz blagi uspon, te nakon nekoliko minuta izlazi na polegnutiji dio puta, od kuda se prostire prekrasan pogled na grad Rijeku, Kvarnerski zaljev, more i otoke, na greben Učke i Ćićarije, te na naselja u neposrednoj blizini, Dragu i Orehovicu. Dalje, nakon kilometar - dva, otvorit će nam se i pogled na Grobničke Alpe, pa sve do Tuhobića i Bakarskog zaljeva između kojih su naselja Hreljin, Praputnjak, Križišće, isto tako lijepo se vidi i sjeverni dio Velebita…
Nakon prijeđenih 2 km odvaja se nemarkirani put svega 5 minuta hoda do vrha Točila s nadmorskom visinom 359 m. S ovog vrha lijepo se vide Grobničke Alpe, dio Gorskog Kotara te industrijska zona iznad Bakra. Vraćamo se s vrha ponovo na makadamski put po kojem nastavljamo još 1,4 km do raskrižja putova, gdje napuštamo makadamsku cestu i ulazimo na grebensku planinarsku stazu koja vodi prema Hrastenici.
Na početku grebena Rebar od Sv. Kuzma staza vodi makadamskom cestom prema Hrastenici.
Vrh Točila
S lijeve strane puta na maloj kamenoj ozidanoj piramidici – označenoj kao „foto točka“. Tridesetak metara niže pruža se prekrasan pogled na Dragu, Martinšćicu i na istočni dio Rijeke.
Pogled na Dragu, uvalu Martinšćicu i istočni dio Rijeke
Pogled prema Martinšćici, Učki i dijelu Rijeke
Na stazi se nalazi nekoliko drvenih klupa za odmor
Smjerokaz za Sv. Anu
Na ovom smjerokazu s makadamske ceste treba skrenuti lijevo i nakon petnaestak metara niže dolazi se do križanja (neobilježenih) planinarskih putova. Ravno put vodi u Dragu do Sv. Ane, a desno za Hrastenicu. Najljepši dio grebena Rebar je upravo ova staza koja vodi od ovog križanja do sela Hrastenica. Od ovog križanja pa dalje staza je dobro markirana i uhodana - prolazi kroz kamenjar zarastao u visoku travu s prosječnom nadmorskom visinom 300 m.
Nakon 1 h laganog hoda uz česta zastajkivanja i prijeđenih 1,8 km dolazimo do slijedećeg raskrižja - gledano iz pravca dolaska: desno odvaja se put za Cernik ravno za Hrastenicu do koje nam preostaje još 15 minuta hoda.
Na stazi prema Hrastenici
Pogled na brodogradilište Viktor Lenac
Pogled prema Rijeci
Pogled na Orehovicu
Raskrižje putova
Selo Hrastenice
Ulaskom u selo Hrastenice ušli smo na poznatu stazu zvanu „Mlikaričin put“ ili, kako se taj put još naziva iRebar. To je nekada bila kratica puta kojim se pješačilo prema gradu Rijeci i iz grada. Autobusa nije bilo, a promet cestom, što je danas nezamislivo, bio je vrlo rijedak. Tim putem koristili su se svi zaposleni u gradu, djeca koja su pohađala gimnaziju, no najjači trag ostavili su otisci stopa mlikarica koje su tim putem prolazile svakodnevno i po dva puta na dan.
Jednu od najupečatljivijih slika o putu tih mlikarica dao je čakavski pjesnik Anton Mavrinac Filonov u svojoj pjesmi Mlikarica:
”Strman je i grd po Rebri put
ma po njen mlikarice
delaju križni put
z brimenon na dan dvaput.”
Danas taj put je obnovljen do kapelice i predstavlja idiličnu šetnju na kojem je na više mjesta otisnut lik mlikarice. Uz kapelicu Poklon Križu obnovljena 2002 godine postavljena je skulptura mlikarice. Od kapelice put se strmo spušta po serpentinama do kamenoloma na Orehovici. Taj dio predstavlja autohtoni put mlikarica kao što je nekad bio.
STAZA MLIKARIČIN PUT (osnovne karakteristike):
Donja Orehovica – pod Rebar – Hrastenica - Maršić
Dužina staze 4 km. Visinska razlika 193 m. Vrijeme obilaska 60 minuta. Staza nije zahtjevna.
Mlikarski put od Hrastenice prema kapelici. Na putu je na više mjesta otisnut lik mlikarice.
Kapelica – Poklon Križu
Skulptura Mlikarice
Fotografija mlikarice posuđena sa interneta
Pri spustu od kapelice prema Orehovici
Kamenolom – Orehovica gdje i završava ova naša današnja avantura
Pročitajte više: https://gorja.net/putopisi/