Aljažev Dom » Bivak IV » Škrlatica

Ako se dolazi iz smjera Ljubljane u Jesenicama treba napustiti autoput, a vožnju nastaviti lokalnom cestom do mjesta Dovje–Mojstrana. Nakon ovog mjesta treba voziti lokalnom cestom koja je djelomično asfaltirana, a djelomično dobar makadam, kroz dolinu Vrata, do ulaza u Triglavski narodni park. Automobil treba parkirati na parkiralište kod Aljaževog doma (1015 m). Parkiranje se naplaćuje. Ovo parkiralište je početna točka ovog planinarskog izleta.

U nastavku se opisuje uspon od Aljaževa doma (1015 m) preko Bivka IV  (1980 m) do vrha  Škrlatica  (2740 m). Od parkirališta planinarska staza vodi pored Šlamarjevog doma a nakon njega do poznatog Aljaževa doma, iznad kojeg se nadvija vrh Triglava sa svojom veličanstvenom sjevernom stijenom. Neposredno prije Aljaževog doma je smjerokaz koji upućuje na skretanje desno prema Škrlatici (6 h) i Dolkovoj Špici (5 h).

Nakon skretanja uspon vodi preko livade do ulaska u šumu, kroz koju nastavlja po makadamskoj cesti koju ubrzo napušta i prelazi na malo strmiju planinarsku stazu, koja za kratko stiže do suhog bujičnog korita. Uspon se nastavlja po spomenutom bujičnom koritu koje je puno kamenih gromada. Planinarska staza obilazi kamene gromade, skreće desno i nastavlja oštro uzbrdo kroz šumu, do izlaska na lavinsku padinu. Tu planinarska staza skreće lijevo, prelazi preko spomenute padine, i nastavlja oštrijim usponom preko ispostavljene padine Stenara, koja je obrasla klekovinom i rijetkom šumom ariša, do dolaska na križanje planinarskih putova.

Na spomenutom križanju treba skrenuti desno u smjeru Škrlatice jer smjer lijevo vodi po nemarkiranoj planinarskoj stazi preko Stenarskih vrata. Nakon ovog križanja ubrzo se stiže i na sljedeće veće na kojem treba ponovo skrenuti desno u smjeru Škrlatice jer smjer lijevo vodi do Bivka IV ( 2 minute) i Križa (1,5 h). Nakon ovog križanja planinarska staza najprije vodi preko manjeg sipara, a kada ga prijeđe skreće oštro desno, priječi ispostavljenu policu po planinarskoj stazi punoj oblutaka, do izlaska na prostranije pašnjake ispod Dolkove Špice.

Nakon prelaska spomenutih pašnjaka, planinarska staza se počinje postupno spuštati i gubi nešto na dosegnutoj nadmorskoj visini. Na ovom dijelu u proljetnim i ranim ljetnim mjesecima je snježišće a budući da se nalazi na ispostavljenoj padini treba imati adekvatnu opremu za sigurno savladavanje ove prepreke. Kada se prođe spomenuta terenska depresija, planinarska staza ponovo počne dobivati na visini i za kratko stiže na proplanak Zadnji Dolek, na križanje planinarskih putova, koji se nalazi između Škrlatice i Dolkove Špice. 

Na spomenutom križanju treba skrenuti desno u smjeru Škrlatice dok smjer lijevo vodi u smjeru Dolkove Špice, a uspon se nastavlja po planinarskoj stazi koja vodi preko sipara sve do ulaska u stijenu. Uspon preko sipara zahtjeva dodatni oprez jer se izvodi po jako ispostavljenoj padini. Uspon po stijeni je jako dobro osiguran klinovima i sajilama. Kada se stigne na najteži dio uspona, na kojem treba savladati gotovo okomitu stijenu, koja je dobro osigurana, uzbuđenje naraste, a adrenalinski planinari dolaze na svoje. Na ovom dijelu treba napraviti atraktivne slike koje će kod svakog gledatelja izazvati poštovanje.  Iako je uspon kroz stijenu dobro osiguran, treba ga oprezno prolaziti jer može biti koji labaviji klin koji može dovesti do nesreće.

U zadnjem dijelu uspona kroz stijenu, planinarska staza prolazi kroz okno, izlazi na greben po kojem se za 20-tak minuta, stiže do prepoznatljivog križa na vrhu Škrlatice. Na samom vrhu nema puno mjesta, ali ima upisna kniga, metalna kutija i planinarski žig.  Vidici s vrha su veličanstveni na: Špik (2472 m), Razor (2601 m), Prisojnik (2547 m), Veliku Mojstrovka (2366 m), Mangart (2679 m), Jalovec (2645 m), Triglav (2864 m) itd.