planinarenje-hr

Na najviši vrh Julijskih Alpi, na Triglav, vodi velik broj staza tako da svatko zainteresiran za uspon može lako pronaći njemu najprimjereniju varijantu uspona. Među najzahtjevnije smjerove uspona na Triglav, svakako spada Tominškova staza. Uspon započinje u dolini Vrata nešto više od Aljaževog doma na 1015 mnv.

Kod spomenika palim partizanima skrene se lijevo u bukovu šumu. Dobro osigurana staza ide strmim pobočjem Cmira do početka stijene gdje započinje čitav niz polica i vertikala.

Od ove točke započinje veoma zahtjevna staza i osigurani penjački put. Za takove smjerove uspona gotovo se već udomaćio izraz „ferata“ koji dolazi iz talijanskog naziva via ferrata, a koji se može doslovno prevesti kao željezni put, a u stvari označava alpski uspon osiguran klinovima, čeličnim užadima, ljestvama… No to opet ne znači da se svaki put s nekoliko klinova može nazvati feratom. No skoro je sigurno da svaki zahtjevan put označava smjer u alpama na kojemu ćemo manje ili više imati poteškoća u penjanju bilo zbog tehničkih zahtjeva, bilo zbog duljine ture, ali na kraju i puno zadovoljstva. Jedan od osnovnih uvjeta ferate je da put ide stvarno strmim terenom, da ima vertikale, provjese, a željezna pomagala čine veći dio puta kojim se krećemo hvatajući se za stijene i pomagala.

Ovaj dio uspona vodi po takvom terenu i s pravom ga možemo nazvati da vodi po ferati. Planinar se stalno nalazi iznad provalije, a otvara mu se pogled: na kotlinu prema Luknji, prema Škrlatici, ali i prema vertikalnom zidu sjeverne stijene Triglava.

Zahtjevnost puta se smanjuje kad se staza nakon oko 3 sata uspona spoji s onom koja ide preko Praga ispod Begunjskog vrha te se račva na onu prema Staničevoj koči i onu prema Triglavskom domu na Kredarici. Osobno smatram da je ova staza malo precijenjena što se teškoće uspona tiče. No to svakako ne znači da je bezopasna. Naprotiv.

U usponu je obvezna upotreba planinarske kacige jer postoji opasnost od odrona kamenja. Klinovi i sajile su u jako dobrom stanju i čini se da su dobro održavane. Odavde, uspon ide po siparu do izlaska na greben. Na grebenu je križanje planinarskih staza, a na njemu treba skrenuti desno, prema smjerokazu, za Kredaricu. Od ove točke, ide se blažim usponom po kamenjaru, a neposredno prije Kredarice, oštrijim usponom do sljedećeg grebena. Izlaskom na greben, vidi se planinarski dom Kredarica i do njega vodi blag uspon.

Od kredarice do vrha ide opasan i težak uspon, osiguran klinovima i sailama gotovo u cijeloj dužini. Ovaj dio zahtjeva dosta fizičke pripremljenosti i vještine da bi se sigurno savladao. Uspon je vrlo strm i opasan ali ako se poštuju sva planinarska pravila u penjanju, sigurno savladiv.

Vrh je označen s čeličnim Aljaževim stupom, koji u naravi služi kao sklonište za nekoliko planinara. Na vrhu je i metalni žig, koji se udara kao potvrda boravka na njemu. S vrha puca nezaboravan pogled u svim smjerovima.

Aljažev dom » Kredarica » Triglav (Tominškova pot)