Aydinlar (Kiskilli Koyu)-Suphan Dagi (4058 m)

Najbolje polazišna točka je grad Adilcevaz. Do nje se može doći iz Tatvana preko Ahlata ili iz Van preko Ercisa. Dva su moguća načina kako doći do vrha: južna ruta započinje u selu Harmantepe, a istočna započinje u Aydinlaru. U ovom planinarskom izletu uspon je ostvaren istočnom rutom. Do početne točke uspona, koja se nalazi iznad manjeg sela Kiskilli Koyu, dolazi se vozilom u zadnjem dijelu po poljskom putu.

Uspon se mora prijaviti u uredu žandarmerije u Adilcevazu. Za uspon se ne uzima naknada. U ljetnim mjesecima problemi su sa vodom prilikom penjanja. Nema potoka, na sjevernoj ruti ima samo jedan mali potok. Ako se koriste usluge lokalne agencije, u tom slučaju prijavu uspona obavlja ona. U ovom slučaju korištene su usluge lokalne agencije koja je prijavila uspona i koja je dala vodiča Ismaila Demir. Korištenje vodiča je neophodno u uvjetima ako nema gpx traga jer staza uspona nije markirana i na dobrom dijelu nije ugažena pa bi se teško slijedila.

U ovom planinarskom izletu, na početnu točku uspona se došlo iz grada Van, jer u njemu ima aerodrom, što je jako bitno za planinare koji dolaze iz drugih zemalja ili udaljenijih krajeva. Od grada Van do početne točke treba se voziti oko 2 sata. Obzirom na vrućine u ljetnim mjesecima, automobilom se kreće u 1 sat po ponoći pa je zbog toga i zbog dosta velike visinske razlike ovaj planinarski izlet jako naporan.

Od početne točke uspona do nadmorske visine od 3660 metara, staza vodi po sitnom pijesku koji je djelomično zarastao u niske busenove trave. Jedan veliki dio ovog uspona vodi po siparu.

Na nadmorskoj visini od 3660 m započinje uspon po kamenitoj srtmini.  Do ove točke uspon djelomično usporava stalno lagano proklizavanje na strminama koje vode po siparu.

Planinarska staza uz spomenutu kamenitu strminu, vodi u serpentinama jako oštro uzbrdo, a na njoj uz pokretne kamene komade ima i dosta sipara koji značajno otežava uspon. Ova dionica savladava oko 200 m nadmorske visine, prije nego što izbije na prijevoj.

Izlaskom na spomenuti prijevoje otvara se duga kotlina (vulkansko grotlo), koja je sa svoje sjeverne strane omeđena ovom planinom.

U nastavku uspona, planinarska staza vodi najprije po zatravljenom kamenjaru, nakon kojeg se po pjeskovitom siparu spušta na dno ove kotline, koja ima nekoliko manjih ledenjaka. Planinarska staza kroz ovu kotlinu meandrira u nadmorskoj visini, sve dok  ne dođe do skretanja desno na kameniti uspon do vrha Suphana.

U samom početku uspona, za kratko planinarska staza vodi po siparu, nakon njega po kamenitoj padini sve do vrha. Ova kamenita padina je dosta strma a na njoj se nalaze pokretni kameni blokovi i sitniji kameni oblutci, koji zahtijevaju maksimalni oprez i vještinu da bi se savladava ova strmina. Ovaj dio uspona se ne smije podcijeniti, u protivnom vrlo lako se može dogoditi neželjena nesreća. Sa vrha, koji je označen Turskom zastavom na većoj plehnatoj plohi, otvoren je pogled u svim smerovima.

Karakteristične dijelove uspona i videopanoramu s vrha pogledajte: OVDJE