Biokovo je najveća, najduža, najljepša i najsurovija planina Dalmacije. Proteže se na 196 kvadratnih kilometara, a najviši vrh mu je Sveti Jure (1762 m). Na njemu je smješteno veliko bogatstvo različitih pejzaža, tako da svaki posjet Biokovu pruža poseban doživljaj. Odlikuju ga geomorfološki fenomeni: vrtače, ponikve, škrape, kamenice i mnogobrojne jame, ledenice, špilje i više od 40 endemičnih biljnih vrsta. Sa njegovih vrhova prekrasni su i nezaboravni krajobrazi i vidikovci. Zbog svoje posebnosti i prirodne ljepote.

Parkom prirode proglašen je 1981. Pod pojmom Biokovo, poznajemo planinu Biokovo u užem smislu - pruža se od prijevoja Dubci, kod Brela do prijevoja Saranač, kod Gornjih Igrana, te od prijevoja Turija do poluotoka Osejava. U širem smislu u masiv Biokova ubraja se planina Rilić i Sutvid kao jedna cijelina, te Matokit i Šibenik kao druga cjelina. Sveti Ilija sa Šćirovcem omeđuje "najtanji" dio Biokova.

Greben koji ih spaja strmo se ruši na obje strane. Stoga nije čudo da je baš taj dio Biokova odabran za gradnju tunela "Sveti Ilija" koji će spajati zabiokovlje i primorje.

Početna točka uspona je u selu Bast. Automobil se može parkirati na velikom parkiralištu u centru sela i krenuti zapadno kroz Donje selo, do kamenoloma. Ova staza prolazi iznad portala tunela Sveti Ilija do kamenoloma. Automobil je moguće parkirati i u napuštenom kamenolomu i tu započeti s usponom.

Markirana planinarska staza vodi uz kamenolom i nastavlja oštro uzbrdo po neugodnom siparu, kroz klanac do križanja na grebenu Križ, na kojem se ovaj smijer uspona spaja na onaj koji dolazi iz zaselka Topići. Nakon prolaska ovog križanja koje je opskrbljeno smjerokazima, ubrzo se stiže do Mandelove Ploče, koja je stavljena u stijenu kao spomen na nesretno poginulog hrvatskog botaničara.

Dalje uspon ide vrlo oštro uzbrdo po serpentinama kroz klanac ispod vrha Topol (957 m), do Vrata kroz koja se izlazi na križanje planinarskih staza za Bukovac, Sokol i Topol. Ovaj dio uspona je dosta neugodan iako vodi po građenom kozjem putu za Topića staje. Kada se iziđe na Vrata, markirani uspon skreće oštro desno u smjeru sjeveroistoka do podzidanog puta, i ovdje treba napomenuti da na ovom dijelu nema nikakve staze nego ima samo markirani smijer uspona.

Nakon dolaska do podzidanog puta, uspon se nastavlja po blažoj strani brda Stražac, sve do križanja s Biokovskim grebenskim putem, na području kod lokve Mijaći. Na ovom križanju treba skrenuti lijevo a planinarska staza prolazi preko područja Vrataca, na kojem se spaja na planinarsku stazu koja dolazi iz mjesta Šute. Od ove točke, ovi smjerovi uspona stapaju se u jedan, i po ugodnom oštrijem usponu, po zatravljenom kamenjaru, do vrha Šćirovac.

Albumi sa slikama

Komentari korisnika

Trenutno ne postoji ni jedan komentar za ovu stazu.

Statistika i pregled staze

Vrijeme trajanja:

02 h 42 min

Visina polazišta:

308 m

Visina odredišta:

1617 m

Minimalna visina:

268 m

Maksimalna visina:

1617 m

Uk. vis. raz. uspona:

1371 m

Uk. vis. raz. silaska:

62 m

Ukupna duljina:

4.8 km

Prosječni nagib:

33 %

Utrošak energije:

5712 kJ

Zahtjevnost staze:

Jako teška

Markacija staze:

Dobra

Tip aktivnosti:

  • Planinarenje

Sezone:

  • Zima
  • Proljeće
  • Ljeto
  • Jesen
Visinski graf staze
Graf puta staze

Preuzmi GPS trag

Samo prijavljeni korisnici mogu preuzeti GPS trag.

Dijeli stazu

Podijeli na FacebookuPodijeli na PinterestuPodijeli putem e-maila