Bol » Vidova Gora

Uspon na Vidovu goru vodi po lijepo građenom planinarskom stazom koju zovu Vela staza ili Rimska staza. Uredno markirana Vela staza sagrađena je još u rimsko doba. Nekad je povezivala Bol i Nerezišća, a danas joj je funkcija svedena  isključivo za planinarski uspon na Vidovu goru.

Prvi dio staze umjereno se uspinje, zatim postupno ulazi u krševitu dragu i penje se u višestrukim zavojima kroz kamenjar i na taj način ublažava uspon. Putem s lijeve strane ostaje Veliko Koštilo (602 m) na čijim je teško pristupačnim liticama nekad stajala ilirska gradina, utvrda ili kaštel, čiji su tragovi i sada vidljivi, pri čemu je vrh i dobio ime po utvrdi-kaštelu.

Nakon jednog sata laganog hoda na užem dijelu pri vrhu drage, staza prelazi na drugu stranu i u gornjem dijelu obronaka Velikog Koštila strmije se uspinje i dalje vijuga između stijena i visokih okomitih litica, te nakon toga izlazi na greben Vidove gore. Izlaskom na greben s desne strane staze nalazi se manje pojilište za divlje životinje. Nastavak staze vodi po samom grebenu, bez velikih nagiba uz visoku žičanu ogradu lovišta i uzgajališta jelena lopatara sve do okretišta za automobile, te dalje nastavlja do samog vrha Vidove gore.

Vidova gora najviši je vrh jadranskog otočja s nadmorskom visinom 780 m, stoga se s njega pruža jedinstven pogled prema jugu. Duboko ispod je vinorodna i zelena bolska ravnica s karakterističnim šljunkovitim Zlatnim ratom koji svoj rt, prema vjetrovima u određeno doba godine, okreće prema istoku ili zapadu. Preko Hvarskog kanala, koji je ovdje najuži, prostire se plodna dolina otoka Hvara, između Staroga Grada na zapadu s jedne i Vrboske i Jelse na istoku s druge strane, a iza njih je dugi lanac gorovitog dijela otoka. Po vedrom i bistrom vremenu vide se i ostali otoci i Biokovo, od poluotoka Pelješca na istoku, preko Korčule, Visa, Biševa do daleke hridi Jabuke.

Na vrhu stoji telekomunikacijski objekt i konoba „Vladimir Nazor“,  kao i monumentalni kameni križ  Kristu otkupitelju izrađen od bračkog bijelog kamena. Križ je bio postavljen 1934. srušen 1944. godine, te ponovo postavljen 1988. godine. No, na žalost, nigdje oznake lokaliteta ili putokaza, a udaljen je svega 200 m zapadno od vidikovca, konobe Vladimira Nazora i TV-repetitora.

Na vrhu Vidove gore uz ostatke ilirske gradine nalaze se i ruševine staro romaničke crkvice Sv. Vida (slavenski bog Svevid iz XIII stoljeća).