Cojzova Koča na Kokrskom Sedlu – Bivak pod Grintovcem » Skuta

U najkraćim crtama za ovaj dio uspona može se reći da započinje kod Cojzove koče na Kokrskem sedlu (1793 m) i da završava na vrhu Skuti, koja sa svojih 2532 metra visine predstavlja treći vrh po visini u Kamniško -  Savinjskim Alpama. Smjerokaz na kojem je istaknuto vrijeme potrebno za ovaj uspon pokazuje da za njega treba oko 3 sata hoda po jako zahtjevnoj stazi te da treba savladati oko 935 metara visinske razlike do vrha Skute.

Planinarska staza odmah od Kokrskog sedla vodi oštro uzbrdo i za desetak minuta stiže do prvog križanja, na kojem smjer ravno nastavlja prema Jezerskoj Kočni i Grintovcu, dok smjer desno nastavlja prema Skuti. Kako se planinarska staza sve oštrije uspinje po tratini uzbrdo tako Cojzova koča pod Kalškom gorom ostaje sve dublje, a pogled na nju i na Kokrsko sedlo iz ove perspektive je vrlo lijep i atraktivan. Kada se iziđe na prijevoj stiže se do zanimljivog uskog prolaza kroz stijene nazvan Mala vratca. Kada se prođe kroz spomenuti prolaz, ako je lijepo vrijeme i dobra vidljivost, otvara se veličanstven pogled na stjenovitu Skutu, Štrucu, Dolgi hrbat i okolne niže vrhove koji esto znaju biti u oblaku ili magli.

U nastavku uspona treba izgubiti stotinjak metara dosegnute nadmorske visine. Planinarska se staza strmo spušta, ponegdje po ispostavljenoj padini. Spuštanje  po razvedenoj stijeni zahtjeva korištenje i ruku, a na nekoliko mjesta su postavljene sajle i klinovi koji pomažu da se ovaj dio staze uspješno i sigurno savlada. Nakon desetak  minuta spusta, slijedi petnaestak minuta hoda po položenijoj planinarskoj stazi koja je usječena u strmu travnato-kamenitu padinu. Kada se prijeđe ovaj položeni dio planinarske staze slijedi uspon između stijena i kamenih gromada, na kojem se ponovo treba pomagati rukama, a koji završava kod Bivaka pod Grintavcem

Pod stijenama Grintovca, na 2100 metara nadmorske visine stoji novi bivak na tri etaže, koji je u čast pionira kamniškog alpinizma dobio ime – Zavetišče Pavleta Kemperla. Treba iskoristiti ugodan kutak u prizemlju lijepo uređenog Zavetišča za kraći odmor prije nastavka uspona.

Od Zavetišča se kratko spušta i ubrzo stiže do dobro označenog križanja planinarskih puteva. Desna staza vodi preko Malih poda i Slemena prema Kamniškom sedlu, dok smijer ravno usmjerava po dobro utabanoj stazi prema Skuti i Mlinarskom sedlu. Nakon petnaestak minuta hoda napušta se staza za Mlinarsko sedlo i skreće se desno prema Skuti ( 1 h i 30 min). 

Zanimljiv je nastavak puta kroz Velike pode, na kojem se bez vidljive staze, desetak minuta hoda od markacije do markacije, obilazeći različite kraške oblike. Kada se prijeđe ovaj kamenjar dolazi se do uvijek nezgodnog sipara pod stijenama Dolgog hrbata. Dok je prvi dio staze koja priječi strmu padinu je položeniji dok je završni dio staze kroz sipar strmiji i dosta nezgodan za svladavanje. Ako se napravi jedan krivi korak značio bi put u ponor…  Na ovom dijelu uspona dugo se zadržava snijeg pa i to treba uzeti u obzir kada se sprema potrebna oprema za izvođenje ovog izleta. Dobro je imati dereze u ruksaku!

Kada se savlada sipar dolazi se do jako strme i razvedene stijene između Dolgog hrbata i Štruce. Na ovom dijelu treba spremiti planinarske štapove jer za savladavanje ovog dijela uspona treba intenzivno korištenje ruku dok se ne stigne na greben Dolgega hrbata. S ove točke se otvara pogled na drugu stranu prema zelenoj visoravni Jezerskog i dalje prema austrijskim planinama. U nastavku planinarska staza obilazi vrh Štruce a sa nje se stano pružaju lijepi vidici prema Jezerskom, te  konačno i na sam vršni dio Skute. Uz pomoć nekoliko klinova spušta se na manje sedlo između Štruce i Skute. I na ovom dijelu dugo ima zaostalog snijega pa i to treba uzeti u obzir, iako je ovaj dio staze manje izložen od prethodno opisanog. U nastavku preostaje još petnaestak minuta laganog uspona, sa sve ljepšim pogledima na veličanstveno alpsko okruženje, najprije utabanom stazom po siparu, pa onda kamenitom stazom na vrh Skute.

S vrha se pružaju nezaboravni vidici: prema istoku – Turska gora, Brana, Ojstrica, Rinke, na sjeveru zelene visoravni Jezerskog, na zapadu najviši vrhovi Kamniško – Savinjskih Alpi - Grintovec i Kočne, obližnji zaobljeni vrh Štruce, a na jugu zelena dolina Kamniške Bistrice…

Na vrhu se nalazi upisna kutija na kojoj je i planinarski žig.