Crni Lug-Vučja Jama-Stara Lugarnica-Schlosserov Dom-Veliki Risnjak (Horvatova Staza)

Autocestu Zagreb Rijeka treba napustiti na čvoru Delnice. Nakon prolaska naplatneih kućica i izlaska na staru cestu Zagreb Rijeka, treba skrenuti desno u smjeru Delnica i neposredno prije ulaska u Delnice, prema putokazu, skrenuti lijevo u smjeru Čabra. U mjestu Crni Lug, na smjerokazu za NP Risnjak, treba skrenuti lijevo i voziti do upravne zgrade NP Risnjak. Na parkiealištu ispred spomenute upravne zgrade je parkiralište, koje je početna točka ovog planinarskog izleta.

Sa parkirališta treba krenuti prema kiosku za prodaju karata, proći pored njega i nastaviti dalje po makadamskom putu, ako je kao staza uspona odabrana „Horvatova staza“.

Nakon otprilike 1 h hoda, odnosno 3,8 prijeđenih kilometara, ova makadamska cesta se križa sa šumarijskim putom i na tom križanju se desno odvaja pješačka staza za uspon prema Schlosserovom domu. Od ove točke započinje malo oštriji uspon, po dobroj pješačkoj stazi, koja na kraju vodi i po serpentinama, do izlaza na prijevoj na kojem je sagrađen Schlosserov dom.

Na pješačkoj stazi po kojoj se odvija uspon, dolazi sve do odmorišta pored „Vučje jame“. Vučja jama je istražena 1991. god., dubina joj je 140 m. Jedna je u nizu geomorfoloških objekata smještenih u krškoj zaravni, koja se pruža istočno od riječkog masiva, zbog posebnosti krškog terena te nepristupačnosti i još više klime, jame, škrape i spilje Risnjaka nisu upotpunosti istražene.

U gotovo svakom koraku uspona, vidljivi su ostaci prirodne katastrofe koju je na šume Gorskog kotara, pa tako i nacionalnog parka Risnjak, ostavila ledena kiša od prije nekoliko godina. Pješačka staza je raščišćena i nesmetano se po njoj može pješačiti.

Na ovom dijelu uspona, pješačka staza vodi kroz visoku mješovitu šumu, koja daje dobro hladovinu a istovremeno s vremena na vrijeme dopušta lijepe vidike na okolno Gorskokotarsko gorje.

U nastavku uspona prolazi se pored još jednog odmorišta izgrađenog pored „Krškog izvora“.

Na višim predjelima Risnjaka nema većih stalnih ili povremenih tokova, već se nekoliko manjih krških izvora povremeno javlja na površini. Ništa neobično za krški teren prepun vrtača, jama i pukotina. Ovdje padaline poniru duboko i neznanim puteoima izbijaju na niže položenim izvorima. Ovakvi „Krški izvori“ od davnina su pojilišta za divljač i odmorišta za planinare.

Nakon prolaska stare zavrušene lugarnice, pješačka staza za kratko stiže na križanje sa Moravečkom stazom. Na ovom križanju Horvatova staza nastavlja ravno u samom početku malo oštrije uzbrdo, zatim položeno, da bi na kraju u serpentinama izišla do Schlosserovog doma.

Od planinarskog doma, planinarska staza vodi vrlo oštro uzbrdo, najprije kroz klekovinu, zatim oštro uz kamenjar koji je osiguran sajilama sve do samog kamenitog vrha. Njegova kamenita vizura je prepoznatljiva u pejsažu.

Vrh je označen metalnom šipkom na koju je zavaren metalni volan a ugrađena je u vršni kamen. Žig je ugrađen u kamen neposredno ispod vršnog kamena. Tu je i metalni tuljak s upisnom knjigom.

Vidik s vrha otvoren je na sve strane. Dobro se vide Riječki zaljev, Krk, Učka, Ćićarija, Snježnik, slovenski Snežnik, Lokvarsko jezero, Bjelolasica, Velebit.