Desne » Vrh Babina Gomila

Polazište za uspon na Rujnicu dugačko je mjesto Desne koje se sastoji od nekoliko zaselaka. Mjesto Desne smjestilo je se na jugozapadnoj strani u podnožju brda Rujnice. Nalazi se izvan prometnica te je udaljeno od Metkovića 12 km i ubraja se u starija naselja doline Neretve.

Dugo godina poslije Drugoga svjetskog rata Desne su teritorijalno pripadale Općini Metković, a od 1993. u sastavu su Općine Kula Norinska. Ime Desne navodi se kao ime tvrđave i mjesta s desne strane rijeke Neretve, jugozapadno od Metkovića. Pod Desnama se podrazumijeva polukružni predio na desnoj strani rijeke Neretve od Metkovića prema Opuzenu. Po nekim izvorima ime mjesta Desne dolazi od naziva "desne" (desni, gornja vilica), jer ima sličan polukružni oblik, dok po drugim izvorima ime Desne dobiva jer se nalazi s desne strane rijeke Neretve.

Do sela Desne stiže se asfaltnom cestom iz Kule Norinske kod Metkovića (9 km) do skretanja na dobru makadamsku cestu. Postoji još jedan makadamski prilaz ali cesta nije dobra pa treba odabrati prvu opisanu varijantu. U blizini su jezera Modro Oko i Desansko jezero koja imaju status zaštićenih krajolika prirode. Modro oko je i izvorište pitke vode, duboko je 22,5 m i iz njega se crpi voda za mjesni vodovod.

Uspon počinje kod mjesne Crkve vodi djelomično kroz maslinike do iza sedla Prolog (330 m.n.m.), gdje se nalazi mala kapelica zvana Vigura gdje se dolazi na križanje planinarskih staza. Na ovom križanju treba skrenuti lijevo jer smjer ravno vodi do crkvice Svetog Roka. Na križanju u smjeru Babine gomile je i natpis „R. put“ (Ruski put). Taj su put 1915. god., za vrijeme Prvog svjetskog rata izgradili ruski zarobljenici. Vodi sjevernom padinom Rujnice, a završava kod nekadašnje vojarne pod vrhom Ilica. Vojarna pod Ilicom danas je ruševina na sedlu između Babine gomile i vrha Ilice. Služila je kao baza za promatranje jer se s okolnih vrhova mogao nadzirati prostor Neretve, Hercegovine, Neretljanski kanal i Pelješac. Ovaj put je bio zapušten i zarastao, gotovo neprohodan. Sada je pročišćen i obnovljen zahvaljujući grupi entuzijasta iz Eko udruge „Život“. Zahvaljujući ovim entuzijastima, bogatiji smo za novih par kilometara lijepe i uređene šetnice.

Do prijevoja između vrhova Rujnice i Babine Gomile, planinarska staza vodi građenim i dobro uhodanim putom koji je samo mjestimično zarastao u nisku šikaru. Od ovog prijevoja do vrha Babina Gomila započinje oštriji uspon a pri samom vrhu vodi po kamenjaru, pa se povremeno treba služiti i rukama. 

Vrh je označen trigonometrijskim stupom na kojem je ispisano njegovo ime i nadmorska visina. Iza stupa je metalna kutija u kojoj se nalazi upisna knjiga. Desetak metara prije vrha, u jednu liticu s lijeve strane, ugrađen je planinarski žig. S vrha je otvoren pogled u svim smjerovima. Dobro se vidi Biokovo sa gotovo svim njegovim vrhovima, Matokit, Zavelim, Kamešnica, Vran, Čvrsnica, Prenj, Maglić, Durmitor, Orijen..... Pogled prema moru je fascinantan. Neposredno ispod vrha vidi se delta Neretve, Metković, Ploče, Pelješac, dio otoka Mljeta, dio otoka Korčule, Vis, Šćedro i dio otoka Hvara. Ukratko: Mala visina vrha a prekrasan vidikovac.