Dolina Grebaje (Eko katun Maja Karanfil)-Karanfili (Sjeverni vrh)-Šuplja vrata-Dolina Grebaje (Eko katun Maja Karanfil)

Iz Zagreba postoje tri najjednostavnija prilaza do mjesta Gusinje: a) Zagreb-Nova Gradiška-Zenica-Sarajevo-Goražde-Bijelo polje-Gusinje. Dužina ovog prilaza je 707 km i treba oko 10,5 sati vožnje; b) Zagreb-Beograd-Čačak-Užice-Bijelo polje-Gusinje. Dužina ovog prilaza je 792 km i treba 10 sati vožnje; c) Zagreb-Split-Vrgorac-Čapljina-Stolac-Trebinje-Nikšić-Podgorica-  Gusinje. Dužina ovog prilaza je 831 km i treba oko 12 sati vožnje.A

Prema gore navedenom, ako se na ovaj izlet kreće iz područja Zagreba, najoptimalnija je varijanta a) a samo nešto malo lošija ali skuplja varijanta b). U ovom izletu je odabrana varijanta prilaza pod c) jer je bilo planinara koji su sudjelovali na ovom izletu sa područja Rijeke pa je zbog toga i bila jedino moguća.

Iz Crnogorskog gradića Gusinje, na više mjesta u centru, istaknuti su putokazi za dolinu Grabaja. Treba slijediti te putokaze i na kraju naseljenog dijela spomenute doline, nalazi se

prostrana livada pored Eko katuna Maja Karanfil, u dolini Grabaje. Na toj livadi treba parkirati automobil i to je početna točka uspona u ovom planinarskom izletu.

Sa parkirališta treba nastaviti makadamskom cestom nekoliko stotina metara, sa koje treba skrenuti lijevo, preko livade na kojoj se s druge strane nalazi klupa za odmor i ona je orjentir. Kada se primakne klupi, na kamenu s desne strane uočavaju se svježe markacije, koje u nastavku treba samo slijediti.

Odmah započinje jako oštar uspon uzbrdo, koji u kraćim serpentinama pomalo ublažava strminu, a vodi kroz visoku šumu. Nakon šume izlazi na čistinu koja vodi po strmoj zatravljenoj padini, malo sa jednog pa malo sa drugog strane.

Nakon 1 sat uspona dolazi se do rostfrajne table i kutije sa upisnom knjigom, koje se nalaze na velikom živom kamenu, iznad kojeg je stavljena i klupa za odmor. Sa ovog mjesta je prvi lijepi vidik na dolinu Grabaja. Na nehrđajućoj metalnoj ploči, istaknuto je ime ove staze Maja karanfil Sjeverni vrh 2460 m i ime „Šekijeva staza“. Ovo je zgodno mjesto za prvi put predahnuti i uživati u pogledu.

Planinarska staza u nastavku ne popušta ništa u oštrini uspon, šumska vegetacija postaje sve rijeđa, podloga sve kamenitija sa pojedinim dionicama sipara, sve do križanja na kojem se lijevo odvaja staza za Šuplja vrata a desno vodi staza za Karanfile. Ovdje treba nastaviti desno. Odmah nakon nastavka staza vodi po siparu uz okomitu kamenu liticu, presjeca ga u dosta oštrom usponu i izlazi do područja na kojem strmina postaje veća a za uspon je potrebna upotreba ruku. Na kraju ovog dijela dolazi se na Krošnjin prolaz (2165 m) odnosno sedlo.

Na ovom mjestu planinarska staza prelazi na drugu stranu planine, malo se spušta niz strminu osiguranu sajilom, obilazi nekoliko kamenih gromada i nastavlja dalje po eksponiranoj priječnici koja je također osigurana sajilom.

U nastavku uspona, strmina je još veća, eksponiranih mjesta je više a planinarska staza vodi najviše po krušljivom kamenjaru sa kraćim dionicama travnatih busenova, sve do izlaska na greben Karanfila sa kojeg se za minutu stiže do Sjevernog vrha. Ovaj dio uspona je izuzetno težak i može biti jako opasan ako je podloga mokra.

Sa ovog vrha se vide Prokletije u svoj veličini. Na koju god stranu se pogleda vide se neki vrhovi ovog neobičnog planinaskog masiva. U daljini se vidi najviši vrh Dinarda Maja Jezerce. U neposrednoj blizini su još dva vrha Karanfila, Veliki vrh (2490 m) i Južni vrh (2441 m).

Istim putom se treba vratiti do križanja planinarskih staza na kojem treba skrenuti desno prema Šupljim vratima (2090 m), prirodnom prolazu u stijeni koji još zovu i Vječni poljubac, a nalazi se na prevoju koji spaja Očnjak i glavni masiv Karanfila. Prolazak na drugu stranu ovog prirodnog fenomena, osiguran je sajilom i treba imati malo penjačke vještine za savladati ga. Pogled sa druge strane je također izniman i vrijedan truda.

U nastavku se treba vratiti do prethodno spominjanog križanja planinarskih staza i na njemu skrenuti na stazu uspona po kojoj se vraća do početne točke ovog planinarskog izleta.