Drežnica » Bivak na Črnki » Krn » Gomišćkovo Zavetišće

Ovaj se planinarski izlet opisuje kao dvodnevni. Prvi dan uspon na Krn smjerom Silva Korena (ferrata) i spavanje u Gomišćkovu zavetišću, a drugi dan od Gomišćkova zavetišća preko vrhova Krn i Batognica, Piramide na Peski, Krnskog jezera do doma Dr. Klementa Juga na Lepeni.

Početna točka ovog planinarskoz izleta je mjesto Drežnica (553 m), a staza uspona vodi preko bivaka na Črniku  (1160 m), pa po ferrati na Gomišćkovo zavetišće (2210 m) ,i u nastavku do vrha Krn (2244 m) sa kojeg se vraća nazad do Gomišćkova zavetišća.

Sa parkirališta preko puta osnovne škole u Drežnici, uspon vodi dobro označenom planinarskom stazom koja prolazi pored osnovne škole Simona Gregorčića, i dalje vodi kroz šumu. Nakon desetak minuta hoda izlazi se iz šume na proplanak – pašnjak, potom dalje nastavlja se ponovo kroz šumu do ulaska u NP Triglav. Na ovom dijelu uspona planinarska staza nekoliko puta presijeca makadamsku cestu do table koja označava ulazak u NP Triglav.

Kada se prođe spomenuta tabla uspon se nastavlja dalje u smjeru vrha Krn sve do križanja planinarskih putova. Na spomenutom križanju ako se skrene lijevo planinarska staza vodi zapadnom stranom preko bivka na Krnu drežničkom zapadnom stazom, a ako se skrene desno, uspon se nastavlja lakšim smjerom vrha do Krna iako na smjerokazu stoji natpis „Zelo zahtevna pot“.

U ovom planinarskom izletu, na spomenutom križanju treba skrenuti lijevo, a planinarska staza vodi po vrlo strmom dijelu uspona, koji vodi po serpentinama, nakon kojih nastavlja desno do bivka na Črniku. Kod spomenutog bivka postoji izvor vode.

Bivak na (1160 m) - koliba je okružen gustom šumom, nudi ugodan zaklon od oluja i nevremena. Ne posjeduje krevete, samo nekoliko deka, stol i stolice. Ovdje staza skreće lijevo i vodi kroz šumu uspinjući se oštro uzbrdo, nakon nekog vremena izlazi iz šume, i dolazi se na područje lijepih vidika na okolne planine.

Okvirno, oko pola sata hoda od bivka stiže se do zasniježenog dijela kojeg treba priječiti do podnožja gdje započinje uspon po ferati.

Na rubu snijega na zapadnom djelu stijene, treba staviti opremu za samoosiguranje.  Na prvi pogled sa ove točke, uspon po ferati ne djeluje zastrašujuće i ne treba dozvoliti da vas taj osjećaj učini manje opreznim.

Na samom početku ferate uspinje se vertikalno po kamenoj litici, na mjestima ima rahlog i lako lomljivog kamenja,pa je  potreban dodatan oprez radi odronjavanja.

Nakon kraćeg uspona po klinovima i sajlama, staza je blaže polegnuta i nije osigurana, pa opet treba dodatan oprez. Neprekidno se uspon izmjenjuje bez i sa osiguranjem, ovisno o težini. Potom staza skreće lijevo po boku i travnatom dijelu i nije osigurana, ali zato je i manje zahtijevna. Ipak krije zamke, ako je trava mokra od rose ili kiše, lako može doći do proklizavanja, stoga i dalje treba biti oprezan.

U nastavku slijedi najteži dio ove ferate nakon što se prođe raskrižje planinarskih putova. Na ovom križanju se razdvajaju dva smjera: Desno „Zapadni Drežnički smjer“, i lijevo (ferrata) „Smjer Silva Korena“.

Ferrata se proteže po grebenu i uzdiže se iznad 300 metara po vertikalnom stupu, koji obećava mnogo adrenalina i hrabrosti penjanja op izloženoj stijeni. Na samom početku staze u stijeni je ugrađena bakrena ploča sa grbom i natpisom „Smer Silva Korena“.

U nastavaku slijedi penjanje po vrlo uskom vršnom grebenu koji izgleda zastrašujuće, jer se obje strane grebena spuštaju duboke provalije. Uspon je težak sam po sebi, a dodatnu težinu daju mu visoki škalini iznad 40 centimetara, tako da cijelu težinu tijela (opterećeno još sa ruksakom) dižete na jednoj nozi. Ova ferrata, ne samo da je teška, nego je i vrlo opasna. Jedan dio uspona penje se po izloženom travnatom djelu i rasutom kamenju staze koji nije osiguran. Hoda se četveronoške, rukama se hvata za travu koja je često mokra od rose. Po takvom strmom i izloženom terenu postoji mogućnost otklizavanja.

Staza i ako opasna je zanimljiva,  prelazi se s jednog vrha grebena na drugi, sad po rasutom kamenju i travi, sad po vertikalnim stijenama i sajlama.

Dio vršnog grebena koji se mora proći, najvećim dijelom četveronoške. Nakon izloženog uspona po travnatom i rasutom kamenitom grebenu, započinje uspon isključivo po vrlo izloženom kamenom grebenu sve do Gomišćekova zavetišća smještenog ispod vrha Krna.

Na ovom grebenu dolazi se do metalne kutije u kojoj se nalazi upisna knjiga i planinarski žig. Pri samom vrhu uspona preostaje penjanje samo po vertikalnim stijenama osiguranim klinovima, sajlama i željeznim ljestvama sve dok se ne dođe do Gomišćkovog  zavetišća na Krnu (2210 m) a nakon njega i do samog vrha Krn.

Krn je s visinom od 2244 m najviši vrh planine Krn, planinski lanac, koji se strmo uzdiže iznad središnjeg dijela rijeke Soče. Sa njega je prekrasan pogled na sve četiri strane svijeta za vrijeme lijepa vremena. 

Autor: Mirko Bjelan