Uspon na Kozik, u ovom slučaju, započinje u selu Dubrava u Poljicima. Početak markacija je u zaselku Čotići. Tu je zadnja autobusna stanica i okretište autobusne linije 28 koja polazi sa splitske rive.
Ako se dolazi automobilom na spomenutom okretištu autobusa ima dosta mjesta za parkiranje. Ako se želi skratiti put uspona, onda se može još voziti po makadamskoj cesti oko 1 km i parkirati automobil na pogodnom mjestu.
Staza u početku slijedi makadamski put koji vodi od naselja Dubrava do naselja Gata. Nakon prijeđenih 1,2 km dolazi se na križanje planinarskih puteva na kojem put lijevo vodi na vrh Kozik preko Tople Pole a nastavak po spomenutom makadamskom putu vodi do izvora Studenac.
Sama mikrolokacija izvora je u naravi livada na kojoj je kaptiran izvor vode koja je jako hladna pa se valjda po tome zove studenac. Na livadi su izrasla dva velika hrasta a postavljen je i stol s klupama za odmor.
Od izvora treba skrenuti lijevo a staza najprije vodi po livadi, presjeca makadamski put i s lijeve strane prikolice za odmor kreće vrlo oštro uzbrdo, gotovo izravno prema vrhu. Do visine od 1000 m, staza vodi povremeno po siparu a isto tako po niskoj makiji koja u ljetnim mjesecima ne može pružati nikakvu zaštitu od sunca. Nakon ove visine staza izlazi na greben, nastavlja vrlo oštrim usponom po pravom kršu.
Pri usponu po ovoj dionici povremeno treba koristiti i ruke za pripomoć pri savladavanju kamenjara, i konačno gotovo izravno dovodi na vrh Kozik.
Staza je izuzetno zahtjevna a dobro je markirana i jednostavna za snalaženje. Ovaj uspon se preporučuje iskusnijim i treniranim planinarima zbog njene zahtjevnosti i savladavanja relativno velike visinske razlike na kratkoj dužini uspona.
Sa vrha se pruža veličanstven pogled na sve strane svijeta, pa će mnogi planinari reći da ovaj vrhu pruža ne samo najbolji pogled s Mosora, nego je jedan od najboljih u Dalmaciji. Sa zapadne strane pruža se pogled na mosorski greben sa svim istaknutim vrhovima, s južne strane vide se svi srednjodalmatinski otoci, a vide se i Pelješac i Korčula. Na sjeveru pogled puca na Zagoru i planine južne BiH, a na istoku kanjon Cetine i njeno ušće u Omišu.
Sva "muka" teške staze, brzo se zaboravi kada se doživi veličanstvenost pogleda s ove lokacije. Naporni uspon vraća se s najvećim mogućim kamatama.
Spust prema naselju Gata najprije ide po ljutom kršu do križanja planinarskih puteva na koti od 1050 m. Do te točke staza je dobro označena i jednostavna je za snalaženje. U nastavku staza ulazi u visoku makiju i vodi kroz nju sve do crkve Svetog Ivana.
Ova dionica je dosta strma ali ne predstavlja veliki problem pri spuštanju jer samo na nekoliko mjesta, ali za kratko , vodi po siparu. Kod crkve skreće desno na makadamski markirani put kojeg slijedi sve do mjesta Dubrava, odnosno do početne točke uspona.
Albumi sa slikama
Statistika i pregled staze
Vrijeme trajanja:
05 h 37 min
Visina polazišta:
523 m
Visina odredišta:
519 m
Minimalna visina:
460 m
Maksimalna visina:
1313 m
Uk. vis. raz. uspona:
1144 m
Uk. vis. raz. silaska:
1148 m
Ukupna duljina:
10.7 km
Prosječni nagib:
22 %
Utrošak energije:
11872 kJ
Zahtjevnost staze:
Jako teška
Markacija staze:
Ne postoji
Tip aktivnosti:
- Planinarenje
Sezone:
- Zima
- Proljeće
- Ljeto
- Jesen
Preuzmi GPS trag
Samo prijavljeni korisnici mogu preuzeti GPS trag.
Dijeli stazu
Trenutno ne postoji ni jedan komentar za ovu stazu.