Gljev » Razvaline » Kurtegića Dolac

Gljev je selo podno Kamešnice koje je udaljeno 14 km od Sinja. S obzirom da se nalazi na nešto većoj nadmorskoj visini nego većina mjesta u bivšoj Cetinskoj krajini, poznato je po dobrim krumpirima i odličnom luku. Ovo selo je postalo popularno u sinjskoj krajini po svojim maškarama „Didi sa Kamešnice“ koje svake godine oduševljavaju svojim posebnim scenskim nastupima.

Iz Gljeva kreću dvije izuzetne planinarske staze: prva vodi prema Kurtegića Docu i druga do vrha Glavaš. U ovom planinarskom izletu opisuje se uspon iz Gljeva u Kurtegić Dolac. Pristup početnoj točki uspona je isključivo automobilima.

Ako se iz Sinja krene za Livno preko prijevoja Vaganj, onda nakon prolaska sela Glavice i Obrovc Sinjski, treba skrenuti na prvu asfaltnu cestu desno, koja vodi za selo Gljev. Ovo skretanje je obilježeno i putokazm. Prije dolaska u selo, na račvanju asfaltnih cesta, nalazi se planinarski smjerokaz na kojem treba nastaviti ravno ako se ide u smjeru Glavaša odnosno skrenuti lijevo ako se ide u smjeru Kurtegića doca.

U ovom planinarskom izletu opisuje se uspon iz zaselka Maleši prema Kurtegić Docu. U zaselku Maleši ima dovoljno sigurnog mjesta za parkiranje automobila, Pa sa tim nema problema.

Uspon iz zaselka Maleši, nakon prolaska zadnjih kuća, vodi građenom stazom kroz Maleševu Dragu do križanja sa makadamskim putom. Ovaj dio uspona vodi kroz visoku makiju koja daje ugodnu hladovinu, a planinarska staza se umjereno uspinje i nije naporna za savladavanje. Jedina zamjerka ovom dijelu uspona je povremena i mjestimična zaraslost planinarske staze i trebalo bi je malo očistiti.

Nakon izlaska iz Maleševe Drage dolazi se na dio uspona koji vodi kroz područje zvano Garišta. Planinarska staza na ovom dijelu nekoliko puta presjeca makadamsku cestu, položena je i nije zahtjevna za savladavanje, i takva je situacija na usponu sve do križanja planinarskih putova koje je opskrbljeno smjerokazima i na kojem treba skrenuti lijevo.

U nastavku nakon skretanja uspon se nastavlja preko Kose koja se nalazi između Smoljine Drage i Tople Dražice, po jako dobroj, dosta širokoj i uređenoj planinarskoj stazi, koja vodi kroz područje obraslo u visoku makiju, pa ima dovoljno hladovine i zaštite od sunca i vrućine. Ovakva je situacija na usponu sve do križanja sa makadamskom cestom, koje se nalazi oko 500 m prije sela Razvaline. Ovaj dio uspona vodi po makadamskoj cesti.

U Razvalinama ima nekoliko obnovljenih kuća pa se čini da ovo mjestašce ima povremeno i ponekog stanovnika. Nakon Razvalina planinarska staza za kratko prolazi pored čatrnje u kojoj ima vode. Na čatrnji se nalazi i sić s užetom s kojim se može zahvatiti voda. U nastavku planinarska staza vodi po položenom terenu, koji je u naravi zatravljeni kamenjar, sve do Maleševe kuće. Ova kuća je obnovljena i nalazi se neposredno prije uspona koji vodi dosta oštro uzbrdo preko područja zvanog Gljevske Staje do izlaska na prijevoj na području Strmice. Ovaj uspon vodi po goleti bez ijednog drveta, po zatravljenom kamenjaru, oštar je i naporan, da bi malo prije izlaska na prijevoj došli do opožarenog područja sa dosta suhih stabalo na ledini svuda uokolo. Od prijevoja započinje lagani spust, kroz visoku bukovu šumu, sve do Kutragić doca.

Kurtagića dolac je jedna od najljepših udolina na planini Kamešnica. Nalazi se na nadmorskoj visini od 1460 metara između vrhova Planinica, Kolebajka i Trovrsi te je jedino otvoren uskim grlom prema sjeveroistoku što ga čini čarobno skrivenim. Planinska livada (dolac) dugačka je oko 350 metara a široka oko 150 metara. Okružena je uglavnom gustom bukovom i miješano bukovom i jelovom šumom. U njemu je planinarska udruga Dinaridi izgradila planinarsko sklonište Edvard (Edo) Ratelj, koje može ugostiti 10-tak planinara.