Grižane-LK Kalac-Zagradski Vrh

Ako se dolazi iz smjera Zagreba, autocestu Zagreb-Rijeka treba napustiti na čvorištu Oštrovica i nastaviti vožnju u smjeru Crikvenice i Selca. Nakon prolaska grada Selce treba skrenuti lijevo na lokalnu cestu 5062, po kojoj se stiže u mjesto Bribir. Ako se dolazi iz smjera Rijeke, treba voziti prema Crikvenici i Selcu, a nakon prolaska kroz grad Selce skrenuti na lokalnu cestu 5062, po kojoj se stiže u naselje Grižane.

Naselje Grižane nalazi se podno ruševina frankopanskog grada i krševitih litica „Griža „, po kojima je i grad dobio ime. Utvrđeni grad Grižane,  prvi put se spominje 1288.g. u Vinodolskom zakoniku kao posjed knezova Krčkih kasnije Frankopana, u čijim je rukama bio od 1225. do 1478. godine. U tome kaštelu stolovao je knez Martin, koji je utemeljio primorsku luku Crikvenica. U Grižanama se rodio i slavni minijaturist Julije Klović.

Početna točka ovog planinarskog izleta, nalazi se u centru mjesta Grižane. Tu ima dosta mjesta za parkiranje automobila.

Od početne točke treba se vratiti kroz mjesto do kuće kuće Julija Klovića, kod koje treba skrenuti lijevo i nakon prijeđenih pedesetak metara ponovo lijevo na građeni pješački put. Odmah po skretanju na građeni pješački put, kraj je uspona po asfaltnoj cesti, i napuštaju se posljednje kuće u mjestu. Neposredno nakon spomenutog skretanja, započinje uspon po građenom pješačkom putu, koja vodi u serpentinama dosta oštro uzbrdo, do izlaska na prijevoj povrh mjesta.

Sa ovog dijela uspona, stalno se otvaraju jako lijepi vidici na: otoke, more i na samo mjesto Grižane. Nakon izlaska na prijevoj, uspon se nastavlja i dalje po građenom pješačkom putu, po položenijem nagibu planinarske staze, kroz šumu visoke makije. Za kratko, nakon izlaska na spomenuti prijevoj, dolazi sve na križanje planinarskih staza, na kojem treba skrenuti desno za smjer Zagradski vrh. Vrijeme uspona ispisano na smjerokazu je 2 h 35 min.

Nakon desetak minuta hoda, građeni pješački put, presjeca makadamsku cestu. Odmah nakon prelaska preko makadamske ceste, dolazi se do odmorišta sa klupama i čatrnje (gusterne) iz koje se može zahvatiti pitka voda. Na ovoj lokaciji, uz spomenuto, podignut je i spomenik palim borcima bataljuna „Matija Gubec“, u drugom svjetskom ratu. Spomenik je podigao narod Grižane-Belgrad, 27. srpnja 1971. god.

Nakon prolaska spomenutog križanja sa makadamskom cestom, planinarska staza nastavlja i dalje po građenom pješačkom putu, i dalje umjereno dobivajući na nadmorskoj visini. Nakon desetak minuta lagano hoda od gusterne, dolazi se na nemarkirano križanje više putova. Na ovom nemarkiranom križanju treba nastaviti ravno, a neposredno nakon njegovog prolaska planinarska staza nas dovodi na početak drugog oštriji uspon. Na ovom dijelu oštrijeg uspona, markacijske oznake su uz stabla, postavljene i na kamenjar, pa to treba uzeti u obzir kada se traži daljnji smjer uspona. Nakon desetak minuta hoda, savladava se oštriji dio uspona, pa u nastavku ponovo dolazi dionica položenije planinarske staze, koja nas dovodi do križanja sa makadamskom cestom, na koju treba skrenuti lijevo, da bi nakon prijeđenih 50-tak metara, napustili makadamsku cestu i skrenuli desno na šumarski put.

Nakon skretanja na šumarski put, uspon se nastavlja po njemu, do križanja sa makadamskom cestom. Ovo križanje ponovo nema nikakvih markacijski oznaka, i na njemu treba skrenuti desno. Kao orijentir može poslužiti spomen ploča podignuta palim borcima u drugom svjetskom ratu, koja se nalazi na kamenu s lijeve strane križanja. Nedugo nakon skretanja na ovu makadamsku cestu, dolazi se na križanje sa širom i boljom makadamskom cestom, na koju treba skrenuti lijevo. Za kratko, nakon skretanja, dolazi se do lovačke kuće „Kalac“, koju je podiglo lovačko društvo „Srndać“ iz mjesta Grižane-Belgrad.

Pored spomenute lovačke kuće, nalazi se smjerokaz, prema kojem treba odabrati smjer uz njenu južnu stranu, za nastavak uspona na Zagradski vrh. Planinarska staza nakon skretanja, vodi kroz visoku bukovu šumu, stalno meandrira pomalo u nadmorskoj visini, sve do dolaska pod samo bilo ovog vrha. Od te točke započinje dosta oštar uspon uzbrdo, a planinarska staza vodi u serpentinama, do izlaska na vršni greben Zagradskog vrha.

Zagradski vrh je u naravi travnato-kamenita glavica, dugačka stotinjak metara, koja je obrasla šumom sa sjeverne zapadne i južne strane dok je s istočne strane travnato-kamenita padina. Pogled sa vrha je otvoren u svim smjerovima i nije ničim ometam. Trebalo bi dugo nabrajati što se sve vidi, pa preostaje samo konstatacija, da vrijedi puno više od prolivenog znoja da se dođe na njega. Ovaj vrh je jedan od ljepših vidikovaca u Hrvatskom gorju.