Hotel Seven Peaks-Azau (Žičara Elbrus)-Krugozor-Mir_Gara-Baši (3847 m)-Pastuhove stijene-Sedlo-Elbrus zapadni vrh (5642 m)

Od sela Terskol, odnosno od hotela „Seven Peaks“ treba uzeti taksi ili hodati oko 5 km kroz dolinu, do mjesta Azau na 2350 metara nadmorske visine. U ovom mjestu je prva stanica žičare „Elbrus“. U nastavku uspona, može se hodati po planinarskoj stazi, koja vodi po skijaškoj stazi, gotovo ispod žičare ili koristiti usluge uspona žičarom. Ako se koristi žičara, može se kupiti karta za jedan uspom i jedan silazak za nešto manje od 20 Eura.

Žičara pri usponu ima tri stanice. Prva od njih se nalazi na 3000 m i zove se Krugozor. Slijedeća je Mir (3500 m) i posljednja nosi ime Gara-Baši (3847 m). Kao što je već rečeno, uspon do posljednje stanice žičare može se obaviti i pješačeći i postoji dobro markirana planinarska staza.

Od posljednje stanice žičare uspon se nastavlja gotovo ravno, dok je staza uspona označena sa zabijenim štapovima na kojima se nalazi manja zastava. Ako se pridržavate označenog puta, izbjeći ćete sve potencijalne pukotine u ledenjaku a time i prevenirati potencijalnu tragediju.

U ovom planinarskom usponu korištene su usluge žičare. Prvi dan smo se popeli žičarom do posljednje stanice, od koje se nastavilo prvo aklimatizacijsko pješačenje do vrha Pastuhovih stijena, na kojima smo ostali oko 2 sata i vratili smo se nazad i žičarom se spustili do prve stanice žičare Krugozor, koja se nalazi na 3000 m nadmorske visine i tu smo prespavali u hotelu.

Slijedeći dan smo se vratili žičarom do posljednje postaje na kojoj smo koristili usluge prijevoza motorim sankama do podnožja Pastuhovih stijena. Od ove točke smo pješačili do 5055 m nadmorske visine, do kuda se može doći ratrakom. Sa ove točke smo se vratili do posljednje stanice žičare na kojoj smo prespavali u hotelu i slijedeći dan, u 3:15 sati koristili smo usluge ratraka, do kote 5055 m.

Uspon do ove točke vodi mješovito, malo položenijim i malo jako oštrim dijelovima,  naporan je i obzirom na veliku nadmorsku visinu iziskuje dosta snage. Treba ga izvoditi polako bez žurbe da bi se postigla što bolja aklimatizacija.

U nastavku uspona, od kote 5055 m, najprije se u nekoliko serpentina penje do traverse. Izlaskom na traversu uspon se nastavlja po njoj, malo položenije uzbrdo, do dolaska na sedlo. Nakon sedla slijedi jako oštar uspon, koji u početku vodi u serpentinama a zatim oštro ukoso po užetom osiguranoj stazi koja prije izlaska do prvog manjeg kamenitog prijevoja, u zadnjem dijelu vodi po nagibu oko 55 stupnjeva. Na ovom dijelu se treba osiguravati sigurnosnim setom i koristiti se cepinom. Ovo je jako važno ako se uspon izvodi po jakom vjetru koji na Elbrusu nije rijetkost.

Izlaskom na kraću kamenitu zaravan, koja se nalazi u manjoj zavjetrini, napravi se pauza za osvježenjem čajem i uzimanjem energetski pločica. Nakon osvježenja slijedi još kraći ali malo blaži dio osiguranog uspona do izlaska na prostranu zaravan na kojoj se u zapadnom dijelu nalazi zapadni vrha Elbrusa. Dolazak na najviši vrh Europe posebno je emotivan i nezaboravan za svakog planinara.

Video uspona

Google karta