Kokrsko Sedlo (Cojzova koča) » Kompotela » Mokrica » Vrh Košutna » Planina Jezerca

Na Kokrskom sedlu ispod Kalške gore, od sjevera prema jugu započinje skupina vrhova „Lanca Grintovci“, a završava na jugu na Planini Jezerce. Staza započinje umjerenim usponom iznad doma u smjeru juga po manjem grebenu, nakon toga skreće desno po siparu sa sjevernom stranom Kalške gore. Nakon 30 minuta hoda i prečenja po siparu dolazi se pod strme stijene od kuda započinje zahtjevniji dio uspona.

Ova strma dionica puta prolazi po rahlom i rasutom kamenju, gdje je potrebno pripaziti da ne dođe do odronjavanja, koje bi moglo ugroziti sudionike ispod. Penjanja po strmim stijenama, na kojima ima dosta uporišta za ruke i noge, nije tehnički zahtjevno i lako se savladava. Na težim i zahtjevnijim mjestima postavljene su sajle i klinovi, koji omogućavaju lakši i siguran prolaz.

Izlaskom na greben i raskrižje putova na prijevoju između Kalške gore i Kalškog grebena, otvara se prekrasan pogled na Kalšku goru, Kalški greben, prema sjeveru na Grintovec i Kočne, kao i na sve vrhove od Grintovca do Velike planine. Na ovom raskrižju iz smjera dolaska: desno vodi staza preko Kalškog grebena, lijevo na Kalšku goru, te ravno prema istoku čez Kalce prema vrhovima Kompotela, Mokrica i Košutna, je smijer kojeg treba odabrati u ovom planinarskom izletu.

Odabrani nastavak uspona „Čez Kalce“ kreće ravno strmom travnatom padinom s južne strane Kalške gore. Pri samom kraju spusta dolazi se do manjeg kamenog usjeka, na kojem je prelazak osiguran uz pomoć sajle. Da bi se savladao ovaj usjeka treba na dužini od 180 m, izgubiti na visini 75 m. Nakon toga, staza uspona, blago polegnuta kreće desno i vodi istočnom stranom podnožja Kalškog grebena, zatim nastavlja siparom, te dovodi do manjeg grebena kroz kamenjar, nisko raslinje i klekovinu preko kojeg treba preći i dalje nastaviti po siparu. Ovaj dio uspona vodi po izohipsi Kalškog grebena na prosječnoj nadmorskoj visini  - okvirno od 1830 do 1900 m, a na dužini od 1,5 km.

Na središnjem dijelu ovog uspona, planinarska staza prolazi preko manjeg kamenog uskog usjeka i dalje nastavlja po oštrom i nazubljenom kamenjaru punom škrapa. Nakon toga se lagano spušta pedesetak metara i dalje nastavlja po raznolikom putu - na mjestima kamenjar obrastao travom, oblutci, sipar i većem razlomljenom kamenju, sve do dolaska na križanje planinarskih putova „Škrbina“. Nakon križanja staza se lagano uspinje do prijevoja i raskrižja na kojem se spaja sa stazom koja desno dalje vodi preko Kalškog grebena do Cojzove koče dok smjer lijevo nastavlja prema vrhu Koren i Krvavcu.

Nekoliko minuta dalje nalazi se još jedno križanje na nadmorskoj visini 1870 m:  desno se odvaja planinarska staza za Planinu Dolga njiva, ravno za vrh Korena i Veliki Zvoh – čez Ježa, ovdje treba nastaviti uspon stazom kroz klekovinu i manje travnjake dvadesetak minuta do odvojka, na kojem planinarska staza skreće lijevo za vrh Korena.

Oko 50 m dalje od ovog odvojka, nalazi se još jedno križanje na kojem treba skrenuti lijevo u pravcu vrha Kompotela i Mokrica i za nekoliko minuta se stiže do ulaznih drvenih vrata ograđenog pašnjaka. U nastavku staza se umjereno spušta kroz rijetku klekovinu uz manje travnate površine prošarane kamenjem, te nakon 300 m stiže do križanja planinarskih putova: desno se odvaja planinarska staza koja vodi za planinu Koren i Krišku planinu, ravno i lijevo za Kompotelu i Mokricu. Naime, tu se pružaju dvije mogućnosti uspona na Kompotelu i Mokricu. U ovom planinarskom izletu opisuje se nastavka lijevom stazom, a u povratku vratiti se drugom i na taj način zatvoriti manju kružnu turu do ovog križanja.

Od ovog križanja do vrha Kompotela preostaje 15 minuta umjerenog uspona na dužini staze od 580 m, gdje se savladava visinska razlika od 75 m.

Kompotela (1898 m) je vrh koji se nalazi u sredini Krvavec grebena prema sjeveru, isto tako, u  sredini malog grebena koji se odvaja od vrha Korena u pravcu istoka do Mokrice.  Naime, Kompotela je na zapadnoj strani povezana s vrhom Koren, na istočnoj strani s vrhom Mokrica, te  na južnoj s vrhom Košutna. Na sjevernoj strani, strme stijene Kompotele spuštaju se u dolinu Kamniške Bistrice. Ovo područje u ljetnoj sezoni vrlo je popularno za planinarenje, a zimi za turno skijanje.

Kao i na svim vrhovima ove skupine i na ovom vrhu nalazi se limena kutija s upisnom knjigom pričvršćena na čeličnu cijev na kojoj se nalazi i planinarski žig. S ovog vrha otvara se široki pogled na sve strane, a posebice na veličanstveni lanac Kamniško-Savinjskih Alpa prema sjeveroistoku, te prema jugu na greben Krvavec skupine vrhova.

Nakon ovog vrha nastavlja se uspon do vrha Mokrica. Planinarska staza, od raskrižja kreće u smjeru istoka po serpentinama - strmim spustom preko travnatih padina prošaranih patuljastim borom do prijevoja između padina Kompotele i Mokrice. S prijevoja planinarska staza vodi uz sam rub grebena, umjereno se uspinje, prolazi manjim travnatim dijelovima i kroz klekovinu, te dovodi do vrha Mokrica (1853 m). Gledano sa stajališta planinarenja, sam vrh nije zanimljiv – obrastao je patuljastim borom i klekovinom, ali vrlo zanimljiv i popularan u zimskim uvjetima za turno skijanje.

Sa ovog vrha slijedi spust istim putom do slabo vidljivog odvojka, od kojeg planinarska staza skreće lijevo, i nastavlja do raskrižja, od kuda se krenulo na Kompotelu drugim putom, pa se na taj način zatvara  manja kružna tura. Od ovog križanja desno se odvaja planinarska staza za vrh Korena, pa na njemu treba skrenuti lijevo u smjeru juga. Nakon skretanja za 5 minuta hoda dolazi se do još jednog križanja na kojem treba skrenuti lijevo prema vrhu Košutna i planini Košutna.

Umjerenim usponom planinarska staza vodi manjim travnjacima i kroz klekovinu, te nakon desetak minuta hoda dolazi do križanja: na jednoj stijeni ispisan je naziv „Košutna – žig“ (odvojak lijevo), i na drugoj stijeni stoji naziv „planina Košutna“ (odvojak desno). Od ovog križanja, koje se nalazi na nadmorskoj visini 1900 m trebamo se dignuti 75 m nadmorske visine, stazom koja vodi kroz klekovinu do vrha Košutne (1974 m), za što treba 20 minuta, a za spust istim putom nešto manje od 15 minuta.

Košutna je prema sjeveru povezana manjim grebenom s Kompotelom. Njene padine s zapadne strane spuštaju se prema planini Koren, dok južne padine u gornjem dijelu su travnate a niži - šumski predjeli spuštaju se do doline Korošica. Na istočnoj strani strme i divlje padine spuštaju se u dolinu Kamniške Bistrice.

Planina Koren, nalazi se između Velikog Zvoha i Košutne. Na rubu planine, od  koče Koren pruža se prekrasan pogled na veće pojilište za životinje smješteno u sredini livade u maloj dolini.

Od ove koče slijedi nastavak puta do Kriške planine. Planinarska staza prolazi sredinom pašnjaka uz umjereni uspon. Izlaskom iz pašnjaka slijedi se put kroz nisko raslinje, zatim se nastavlja uz lagani spust kroz visoku šumu. Na tom putu dolazi se do neoznačenog raskrižja na kojem treba nastaviti ravno i nakon nekoliko minuta hoda planinarska staza se počinje  strmije uspinjati, te dovodi do razglednog vidikovca, od kuda se otvara lijep pogled prema Križišču, Velikoj planini a posebno lijep pogled pada na obližnje vrhove Košutne i Velikog Zvoha.

Od vidikovca slijedi kratki spust stazom po kojoj se dolazi do zasađenog drvoreda i ograde pašnjaka na Kriškoj planini. Tu je i raskrižje putova postavljeno uz ogradu pašnjaka. Od ovog križanja treba nastaviti sredinom livade Kriške planine do turističke kmetije Planšarija Pri  Florjanu (1515 m). 

Od ove kmetije preostaje posljednja dionica puta do parkirališta na planini Jezerca. Od kmetije Florjan spomenuto parkiralište je udaljeno 1,7 km, a planinarska staza vodi po makadamskoj cesti. Na parkiralištu je krajnja točka ovog planinarskog izleta.

Autor: Mirko Bjelan