Početna točka ovog planinarskog izleta je na parkiralištu kampa u mjestu Ljubotić. Staza za kratko vodi kroz selo do zadnjih kuća i tu na kraju asfaltne ceste račva se na dvije grane od kojih obje vode do Stapa. Ovdje će se opisati staza koja skreće desno.
Odmah nakon skretanja slijedi vrlo oštar uspon po krškoj goleti i kamenjaru, na kojem se savladava 250 m nadmorske visine, nakon kojeg se izbija do zaselka Ranjevac, koji je smješten na manjoj zaravni na kojoj su ostaci napuštenih dolaca i livada. Nakon prelaska preko zaravni ponovo slijedi oštriji uspon na kojem se savladava sljedećih 200 m nadmorske visine, a nakon kojeg se izbija na područje veće kraške visoravni koja se zove Sinokos. Njen naziv očito upućuje na košnju sijena koja se odvijala na ovim prostorima u nedavnoj prošlosti.
Nakon prelaska preko ove visoravni slijedi uspon na kojem se savladava sljedećih 100 m nadmorske visine, a koji vodi ispod Bilog Sinokosa i dalje klancem između Vlake (972 m) i Javorja (900 m), zaobilazi Vlaku s istočne strane i spaja se na stazu Stap -Veliko Rujno kod ljetnih stanova u Medenom Dolcu. Na tom križanju planinarskih puteva na kojem smjer desno vodi prema Velikom Rujnu a onaj lijevo prema Stapu i Kamenoj Galeriji. Ovaj dio staze vodi kroz šumu.
Kamena galerija je izuzetno lijepa kraška tvorevina koja oduševljava, prekrasnim kamenim oblicima, klancima i spiljama. Ona je prirodni fenomen našeg krša kao i Stapina. Bogatstvo različitih pojava i oblika čine ovaj prostor veoma zanimljivim, ne smo u estetskom nego i u znanstvenom pogledu. Na našem krškom području česte su pojave usamljenih kamenih stupova, ali ih je malo takvih kao što je Stapina i Kamena galerija koja se nalazi u području Runjave glave. Za nju se može bez pretjerivanja reći da je to kameni labirint u kojem je prisutna ljepota i divljina rijetko viđena na Velebitu. Ovo je zaista primjer prirodnog remek-djela u kojem se nailazi na kukove različitih oblika i veličina. Za obilazak je potrebno dosta planinarske vještine i spretnosti, a na nekoliko mjesta za pomoć pri spuštanju i penjanju postavljeni su klinovi, sajle i ljestve, da se omogući ulazak u taj splet stazica koje vode između stijena bizarnih oblika i izgleda.
Od skretanja za Kamenu Galeriju, nastavlja se uspon prema kuku Stapina. Neposredno ispod kuka je raspuće na kojem se desno skreće za Vodeni Dolac a lijevo uzbrdo do kuka Stapina. Od Stapine, slijedi spuštanje po sipini, pa kroz šumu i konačno po vododerini do planinarskog skloništa Tatekova Koliba.
Stapina je svojevrsni zaštitni znak cijelog ovog područja i bez sumnje izaziva najviše divljenja kod većine posjetitelja Stapa. Stapina (1124 m ) je monolitna stijena najveći i najmarkantniji kuk južnog Velebita. Ta visoka, gotovo 100 metara, glatko stožasta stijena, izdaleka mami pogled svojim oblikom i visinom. Od Stapine se treba spustiti do „Tetekova kolibe“. U neposrednoj blizini ovog planinarskog skloništa je i izvor vode, jedan od rijetkih na Južnom Velebitu, pa se obavezno nadopunjavaju zalihe te dragocjene tekućine pred nastavak puta. Po ljeti presuši u tom smislu da vode nema na površini. Postavljena je pumpa koja je spojena sa cijevi za vodu i uvučena duboko u sifon u kojem vode uvijek ima. Dobro je to znati, ali ne smijemo se osloniti sa sigurnošću da se vodu može dobiti u svako doba jer pumpa ne funkcionira. Pored pumpe je upozorenje: Prije upotrebe pumpe obavezno napuniti pumpu sa vodom. Pored pumpe postoje dvije plastične posude napunjene vodom. Ako je netko nesavjestan ispraznio spomenute posude, ne može se pumpa pokrenuti i izvaditi vodu.
Planinarsko sklonište je dobilo ime po jednom zadarskom planinaru Slavku Tomerlinu Tateku. Taj entuzijast je najzaslužniji što su danas postali dostupni neki od najljepših i do nedavo nepoznati dijelovi Velebita, poput Bojinca, Crnopaca i naravno Stapa. Uz potporu ostalih članova svog matičnog planinarskog društva «Paklenica» iz Zadra, uredio je i markirao brojne staze, te podignuo ovo zlata vrijedno sklonište za sve zaljubljenike u Stap.
Stap je prekrasan travnati dolac na nadmorskoj visini od 960 m okružen slikovitim kukovima i predstavlja jedno od očaravjućih mjesta na cijelom Velebitu. Stapina, Kamena galerija, Ćućavac, Debeli kuk, Vrtlina itd. sve su to lokaliteti uokolo Stapa koji svakom ljubitelju prirode izazivaju zazubice od same pomisli na njih.
Od „Tatekove kolibe“ najprije slijedi uspon po kamenjaru do livade u podnožju na kojoj je raspuće na kojem smjer ravno vodi prema Panosu i Šugarskoj Dulibi a smjer desno ka Debelom kuku i Jelovoj Ruji. Ovdje treba skrenuti desno. Staza se oštrije uspinje kroz visoku bukovu šumu, dolazi do raspuća podno kuka, na kojem smjer ravno vodi za Jelovu Ruju i Visočicu a smjer lijevo na Debeli kuk. U nastavku slijedi vrlo oštar uspon, najprije kroz bukovu šumu, zatim po travnatoj goleti sve do kamene gromade, a nakon toga relativno jednostavan uspon na vrh Debeli Kuk. Tu je i Tatekov daljinar zakucan na bukvu.
Vrh je označen, natpisom imena vrha i nadmorske visine, na kamenu. Žig je ugrađen u stijenu na vrhu. Tu je i tuljac s upisnom knjigom. Pogled s vrha je neometan u svim smjerovima.
Albumi sa slikama
Statistika i pregled staze
Vrijeme trajanja:
06 h 55 min
Visina polazišta:
261 m
Visina odredišta:
1250 m
Minimalna visina:
261 m
Maksimalna visina:
1250 m
Uk. vis. raz. uspona:
1643 m
Uk. vis. raz. silaska:
654 m
Ukupna duljina:
13.7 km
Prosječni nagib:
21 %
Utrošak energije:
14634 kJ
Zahtjevnost staze:
Jako teška
Markacija staze:
Dobra
Tip aktivnosti:
- Planinarenje
Sezone:
- Zima
- Proljeće
- Ljeto
- Jesen
Preuzmi GPS trag
Samo prijavljeni korisnici mogu preuzeti GPS trag.
Dijeli stazu
Trenutno ne postoji ni jedan komentar za ovu stazu.