Lokva Dernečište » Maglić (Poštarev Put) » Crnogorski Maglić » Trnovačko Jezero » Suva Jezerina » Prijevor

Maglić je planina koj spada u Dinarsko gorje a nalazi se na granici Bosne i Hercegovine i Crne Gore oko 20 km jugozapadno od Foče. Na njoj se nalazi najviši vrh Bosne i Hercegovine sa nadmorskom visinom od 2386 m.

Neslužbeno, čast najvišeg vrha planine Maglić pripada BiH Magliću (2386 m), iako je Crnogorski Maglić (2388 m) 2 metra viši. Crnogorski dio Maglićkog masiva ukrašen je nevjerojatnom ljepotom Trnovačkog jezera.

Planina je omeđena rijekom Sutjeskom na zapadu, planinom Volujak na jugozapadu, rijekama Drinom i Pivom na sjeveroistoku te planinom Biočna a jugoistoku.

Maglić je obrastao bukovom i crnogoričnom šumom. Gornja šumska granica je na oko 1.600 m, a iznad te visine je plato sa pašnjacima i brojnim grebenima i visovima. Najpoznatije visoravni su Vučevo (sa vrhom Crni Vrh), Rujevac, Snježnica, Prijevor i Mratinjska Gora. Na Magliću se nalazi i Perućica, najveća prašuma u Evropi, te veliki cirk Urdeni dolovi sa Trnovačkim jezerom na 1517 m. Podnožje planine i sve padine su bogate vodom, sa brojnim izvorima od kojih je najizdašniji Carev Do koji nikad ne presušuje.

Sve padine, osim sjeverozapadne, su veoma  strme i obrasle četinjarima i bukvom. Na vrhu je plato sa odličnim pašnjacima. Nema stalnih naselja na planini. Prije rata, tokom ljeta, mnogi stočari su dolazili sa stadima ovaca na plato, ali sada (nakon rata) nema nikog. Najprivlačnija tačka Maglića je definitivno njegov glavni greben sa najvišim vrhom.

Vrhu se može prići samo sa južne strane obrasle travom i planinskim borom. Svi drugi obronci su strmi, pusti i stjenoviti.

Početna točka ovog planinarskog izleta je prijevoju Lokva Dernečište. Do nje se stiže iz Tjentišta najprije asfaltnim 3 m širokim a zatim makadamskim putem iste širine. Nakon prijeđenih 5 km stiže se do rampe pa za nastavak dalje treba platiti ulaznicu 5 KM. Nakon rampe slijedi vožnja po makadamskom putu u dužini od 12 km i stiže se na početnu točku ovog izleta. U naravi to je prostrana livada prikladna za kampiranje a 10-tak minuta od nje je izvor pitke vode. Smjerokaz za uspon je na početku livade.

Staza najprije vodi šumskim putem, koji vrlo brzo prelazi u planinarski pješački put, a prolazi kroz visoku bukovu šumu do izlaska na visoravan a zatim po visoravni preko livada i između područja obraslih klekovinom, do podnožja planine. Od ove točke slijedi vrlo oštar uspon na greben.

U početku staza vodi kroz klekovinu, dolazi do područja sipara, vodi preko njega da bi u završnom vrlo oštrom usponu izbila na greben između crnogorskog i bosanskog Maglića. Ovaj dio uspona je zbog sigurnosti i velike strmine osiguran sajilama. Ukoliko na stazi ima snijega ne preporučuje se uspon bez kacige, dereza i cepina. Na samom usponu nema pretjerano teških elemenata ali treba poštovati strminu. Od greben slijedi mali gubitak na visini a staza po zapadnoj padini vodi do pod sam vrh odakle slijedi malo oštriji ali ne pretjerano zahtjevan uspon na vrh.

Na vrhu vas čeka betonska kocka i štanga na čijem je vrhu zastava Republike Spske. U bojama zastave je obojana i betonska kocka. Stup je usidren sa sajilama. Pored stupa je kutija u kojoj se nalazi upisna knjiga i planinarski žig.

S vrha se treba vratiti do točke gdje se u usponu izišlo na greben, nastaviti od nje po dobro uhodanoj stazi do drugog vrha ove planine koja se nalazi na Crnogorskoj strani, pa se i zove vrh Crnogorski Maglić. Ovaj vrh je označen hrpom kamenja u koju je upiknut suhi štap. Na vrhu nema planinarskog žiga.

U nastavku treba ići po grebenu nakon kojeg slijedi dosta oštar i naporan spust po siparu, a nakon njega kroz šumu do obale Trnovačkog jezera. Ovo jezero se nalazi u Crnoj Gori a pristup njemu je moguć jedino iz Bosne i Hercegovine. Od ove točke slijedi oko 1,5 sati hoda kroz šumu, preko Suve Jezerine do Prijevora. Na stazi ima dosta prevrnutih stabala koje u toku zime donesu snježne lavine.