Makar » Vošac » Sveti Jure

Biokovo je najveća, najduža, najljepša i najsurovija planina Dalmacije. Proteže se na 196 kvadratnih kilometara, a najviši vrh mu je Sveti Jure (1762 m). Na njemu je smješteno veliko bogatstvo različitih pejzaža, tako da svaki posjet Biokovu pruža poseban doživljaj. Odlikuju ga geomorfološki fenomeni: vrtače, ponikve, škrape, kamenice i mnogobrojne jame, ledenice, špilje i više od 40 endemičnih biljnih vrsta. Sa njegovih vrhova prekrasni su i nezaboravni krajobrazi i vidikovci. Zbog svoje posebnosti i prirodne ljepote.

Parkom prirode proglašen je 1981. Pod pojmom Biokovo, poznajemo planinu Biokovo u užem smislu - pruža se od prijevoja Dubci, kod Brela do prijevoja Saranač, kod Gornjih Igrana, te od prijevoja Turija do poluotoka Osejava. U širem smislu u masiv Biokova ubraja se planina Rilić i Sutvid kao jedna cijelina, te Matokit i Šibenik kao druga cjelina.

Najstarija planinarska staza za uspon na vrh Sveti Jure, sa južne strane vodi iz sela Makar (229 m), preko planinarskog doma Vošac (1422 m) i planinarskog doma pod Svetim Jurom (1594 m), na vrh Sv. Jure (1762 m).

Zaseok Makar je smješten točno iznad Makarske i prema njemu je grad dobio ime. Na proširenju ispod mjesnog groblja i kapelice Svetog Ivana treba parkirati automobill.

Uspon za kratko vodi po asfaltnoj cesti kroz naselje do zadnjih kuća, zatim nastavlja po dobro uređenoj (građenoj) stazi. Na samom početku staza je široka i popločena kamenjem, vodi po serpentinama, na početku serpentine su duže. Sve što se više uspinje staza je uža, a serpentine sve kraće.

Staza neprekidno vijuga krateći serpentine, prolazi preko počivala (Donja i Gornja počivala) i stiže do mjesta Vrba, gdje se nalazi cisterna. Sa desne strane staze nalazi se izvor vode zatvoren malim metalnim vratima. Nakon Vrbe, staza vodi laganijim usponom po pretežno borovoj šumi do Kruške gdje treba zastati i uživati u pogledu.

Na Kruški je križanje planinarskih staza na kojem treba nastaviti ravno po serpentinama do prijevoja Malog Vošca i dalje do vidikovca Štrbina (1338 m) iznad kojeg se uzdiže vrh Vošac (1422 m).

Na vidikovcu Štrbina nalazi se raskrižje putova: Desno preko vrha Perčin za Kotišinu, lijevo za Vošac i Lokvu i Svetog Juru. Tu treba skrenuti lijevo do planinarskog doma na Vošcu (1422 m).

Vrh Vošac (1422 m), na kojem je smješten istoimeni planinarski dom, s kojeg se pružaju prekrasni i nezaboravni vidici na Makarsku, Tučepe, Bašku Vodu, Brela, Omiš i dalje prema Splitu. Lijepo se vide: Omiška Dinara i Mosor, Brački kanal i otoci - Brač, Hvar, Korčula, Lastovo i Pelješac.

Od planinarskog doma na Vošcu, treba nastaviti po dobro markiranoj i građenoj stazi do kapelice „Sveti Jure“ , koja se nalazi na kojem treba odabrati smjer prema planinarskoj kući pod Svetim Jurom. Staza dalje vodi po udubinama - ponikvama obraslim u bukovu šumu. Staza ne ide izravno prema vrhu, već se spušta u ponikvu, izlazi iz nje obilazeći je, pa ponovo uspinje i tako neprekidno gotovo do samog planinarskog doma. U blizini se vidi telekomunikacijski toranj i vrh Sveti Jure. Uspon do vrha osiguran konopom.

Na vrhu je Crkvica posvećena Svetom Juri, po čemu je i ovaj vrh dobio ime. Ova crkvica se nalaz pedesetak metara ispod istoimenog vrha Biokova 1762 m. To je drugi vrh po visini u Hrvatskoj, kao i crkva na najvišoj nadmorskoj visini.

Crkva se prvi puta spominje 1640 godine. Kroz stoljeća izgubila je na svojoj izvornosti. Srušena je 1965. godine radi gradnje TV odašiljača, te je premještena istočnije. Današnja crkva Sv. Jure izgrađena 1968. godine, te je nešto viša od izvorne gradnje. Izgrađena je u betonu i obložena kamenom, osim prednje strane.

Za potrebe gradnje odašiljača sagrađena je uska i vijugava cesta koja je asfaltiran 1978. godine. Cesta vodi od ulaza u Park-prirode na području Gornje Podgore sve do vrha Sv. Jure u dužini od 23 kilometra, a ujedno je i najviša prometnica u Republici Hrvatskoj.

Sa vrha Svetog Jure pruža se prekrasan panoramski pogled na Zagoru, more i otoke.