Malo Libinje-PS Vlaški Grad-Istočni Babin vrh

Autocestu A1 treba napustiti na čvoru Maslenica. Nakon prolaska naplatnih kućica treba krenuti u smjeru Starigrada-Paklenice. Kada se prođe mjesto Rovanjska, na prvom veliko zavoju prije Modrića (u dubokoj uvali) je raskrižje gdje treba skrenuti desno na uski asfaltirani put koji se u serpentinama penje iznad sela Modrić (pratiti znak Sv. Ivan).

U nastavku treba slijediti spomenuti asfaltirani put do kraja a nakon toga vožnju nastaviti makadamskim putom dok se ne dođe na plato na kojem je prvo raskrižje na kojem treba skrenuti lijevo. Stotinjak metara dalje je drugo raskrižje na kojem ponovo treba skrenuti lijevo. To je nova makadamska cesta za Libinje. Tom cestom treba voziti ravno do prijevoja na Libinjskoj kosi (908 m) na kojem je raskrižje makadamskih putova na kojem smjer lijevo vodi za Malo Libinje, a desno za Tulove grede. Na ovom raskrižju treba skrenuti lijevo za Malo libinje. Nakada je ovaj dio makadamske ceste bio prohodan samo za terenska vozila, u međuvremenu se ovaj dio obnovio i sada (15. listopad 2020.) je prohodan za sve vrste vozila. Udaljenost od prijevoja na Libinjskoj kosi do početne točke na Malom Libinju je 1,5 km.

Uspon u početku vodi građenom planinarskom stazom koja vijuga oko vrtača, zatim prolazi pored Ivanjske Lokve, sve dok ne stigne do zarušenih ostataka kapelice Svetog Ivana u Ličkim Docima. Tu je križanje planinarskih putova na kojem treba skrenuti lijevo jer smjerdesno vodi prema Dušicama.

Kada se prođe kapelica planinarska staza skreće polulijevo po pašnjaku 600 m, a nakon toga vodi ukoso uzbrdo po otvorenom kamenjaru kroz kotlinu između Velikog brda s jedne i Malog i Velikog Štirovca s druge strane, do planinarskog skloništa „Vlaški Grad“. Na ovom dijelu uspona je i izvor pitke vode.

PS Vlaški grad nalazi se na 1280 m nadmorske visine. Udaljeno je od planinarskog doma u Paklenici oko 4 sata i oko 1 sat od planinarskog skloništa na Ivinim vodicama. Za noćenje može primiti 8 – 10 osoba. Pogodno je za šetnje prema Svetom brdu, Vlaškom gradu ili Velikom i Malom Libinju. U blizini je izvor koje može presušiti krajem srpnja, a voda se pojavljuje tek nakon obilnijih kiša.

U nastavku uspona od PS Vlaški grad, planinarska staza vodi oštro uzbrdo po južnom obronku Sijaseta do izlaska na prijevoj na kojem se križa sa grebenskom stazom koja dolazi iz smjera Vaganskog vrha. Na tom križanju treba skrenuti lijevo, i nastaviti grebenskom planinarskom stazom do prijevoja podno vrha Obla Glavica. Od ove točke započinje uspon po nemarkiranoj i proizvoljnoj stazi. Za uspon se mogu odabrati dvije opcije:

Prva je da se uspon nastavi uz jugoistočnu padinu Istočnog Babina vrha, po gotovo u potpunosti travnatom terenu, stalno polako dobivajući na nadmorskoj visini, do izlaska na vrh;

Druga je da se uspon nastavi po jugozapadnom grebenu ovog vrha, po travnatom terenu, u početku jako oštro uzbrdo do izlaska na vršni greben. Nakon izlaska na njega, uspon se nastavlja po njemu, po malo više kamenitijem terenu, do dolaska na vrh.

Bilo koja od ovih opcija da se izabere, iako je nemarrkirana staza, nema problema sa orjentacijom jer je konačni cilj stalno vidnljiv. Osim navedenih opcija, može se izabrati i bilo koja druga, po volji svakog planinara ponaosob. U ostalim varijantama, nakon dolaska do križanja sa grebenskom planinarskom stazom, mora se spustiti u terensku depresiju i na taj način malo otežati konačni izravni uspon na vrh, po jako strmoj travnatoj padini.

Sa Istočnog Babina vrha su neometani vidici u svim smjerovima. Prema istoku upečatljiv i lijep je vidik na Sveto brdo, prema sjeveru na sve redom značajnije vrhove Like, prema jugu na dio Velike i Male Paklenice kao i na otoke Srednjeg Jadrana a prema zapadu na gotovo sve značajnije vrhove koji se nalaze u ili izvan granica NP „Paklenica“. Vrh je označen zabijenom željeznom šipkom na vrhu koje se nalazi zahrđali tuljac u kojem bi trebala biti upisan knjiga. Na vrhu nema planinarskog žiga.