Medak » PS Struge » Izvor Marasovac » Vaganski Vrh

Ako se dolazi iz Gospića treb voziti prema Gračacu, državnom cestom D50 kroz selo Bilaj, Lički Ribnik i Medak preko cestovne uzvisine zvane Parapet, do smjerokaza kojeg je postavio NP „Južni Velebit“, na kojem treba skrenuti desno u smjeru Struga i Paklenice, i voziti  makadamskom cestom do kompleksa stočne farme i neposredno prije improvizirane ograde parkirati automobil.

Ako se dolazi autocestom Zagreb-Split, istu treba napustiti na izlazu za Sveti Rok. Nakon prolaska naplatnih kućica dolazi se na staru cestu Gospić-Gračac i tu treba skrenuti desno u smjeru Gospića i voziti do sela Medak u koje se nalazi smjerokaz za skretanje lijevo u smjeru Struge i Paklenica. Smjerokaz je postavio NP „ Južni Velebit“. Nakon skretanja vožnju treba nastaviti po makadamskoj cesti do do kompleksa stočne farme i neposredno prije improvizirane ograde, parkirati automobil.

Od mjesta gdje je parkiran automobil, uspon najprije vodi preko improvizirane ograde stočne farme, po makadamskoj cesti, a nakon izlaska iz ograđenog područja, nastavit dalje po istoj makadamskoj cesti, preko polja zvanog Vedrine prema Velebitu i zaselku Zagorci. Neposredno prije ulaska u spomenuti zaselak treba skrenuti desno u šumu i nastaviti dalje slabijim makadamskim putom zvanim Medačka staza. Na kraju spomenutog makadamskog puta, dolazi se do smjerokaza NP „Paklenica“ koji upućuje na skretanje lijevo na građenu pješačku stazu, koja je u narodu poznata kao „Medačka staza“, do nadmorske visine oko 1000 m, odnosno do jame Puhaljka koja se je još zvala Janjčak ili Vručak. "U speleološkoj ekspediciji “Puhaljka ’75” dosiže se 318 m dubine, ove speleološke tvorevine". (Izvor: https://sovelebit.wordpress.com/povijest/)

Malo naprijed,  uzbrdo od spomenute jame, dolazi se na čistinu Pločice, s koje je lijep pogleda na Ličko polje.

U nastavku uspona prolazi se kroz prolaz između dviju stijena koji se zove Medačka vrata, nakon kojeg se stiže do  Dušine poljane, oveće ponikve pune sočne trave na nadmorskoj visini od 1134 metra. S ove poljane uspon se nastavlja kroz visoku bukovu šumu, pomalo dobivajući na nadmorskoj visini Grubišina doca, koji je također prostranija zatravljena ponikva. Nakon prolaska iste, uspon se nastavlja malo oštrije uzbrdo i za kratko se stiže do prvog križanja planinarskih putova na kojem se desno odvaja put u smjeru PS Struge i izvora Marasovac a lijevo za Bunovac.

Nakon ptolaska ovog križanja, slijedi malo oštriji uspon do izlaska na travnati greben koji se nalazi na sjevernom kraju Duboke doline i na kojem se nalazi križanje planinarskih staza, na kojem se po prvi put spominje i naglašava smjer za uspon na vrh Badanj. Na ovom križanju treba skrenuti lijevo.  

Nakon ovog križanja planinarska staza vodi  preko Štirovačke kose kroz Doce ili Struge do skloništa na Strugama koje se nalazi na nadmorskoj visino od 1400 metara..

Kako se radi o minski sumnjivom području, prema podacima s karte Paklenica sigurno je kretanja po putu i do 5 m na stranu. Prema portalu HCR-a: sumnjivo je područje od Puvalje u dužini idućih 700 m, zatim pred Štirovačkom kosom, sama kosa i prvi dio puta do Struga, te spust od Marasovca do Štirovca. Sam put je odlično trasiran, s blagim usponima i gotovo cijelo vrijeme vodi kroz šumu. Planinarska staza je dobro markirana i jednostavna za snalaženje.

Od PS Struge uspon se nastavlja po planinarskoj stazi koja u početku vodi preko livada, nakon toga kroz bukovu šumu, sve dok ne dođe do ruba bazena gornje Struge, na kojem skreće desno i čini polukrug oko bazena kako bi se izbjegao gubitak dosegnute nadmorske visine, i vodi do izvora Marasovac. Na ovom se izvoru, gotovo cijele godine, mogu nadopuniti zalihe vode. Izvor presušuje u ljetnim mjesecima pa se na njega u to vrijeme ne treba oslanjati.

Nakon Marasovca planinarska staza skreće oštro desno i uzdiže se iznad travnatokamenite padine, nakon toga skreće lijevo i nastavlja uspon dosta oštro uzbrdo, kroz rijetku bukovu šumu sve do izlaska na travnatu golet s koje se otvara jako lijep vidik na Babin vrh (1738 m). Vidici su s ovog dijela uspona neometani i fantastični. Nakon spomenute travnate goleti po kojoj planinarska staza vodi polako uzbrdo slijedi posljednji kratki jako oštar uspon po desnoj padini bezimenog vrha, do izlaska na prijevoj između njega i Babina vrha (1650 m).

U nastavku planinarska staza prolazi strmim stjenovitim padinama Babina Vrhu iznad dvostrukog ljevkastog bazena, od kojih drugi krije Babino jezero, i izlazi na slijedeći prijevoj između Babina i Zoraniceva Vrha (1650 m). Na ovom prijevoju je križanje planinarskih putova na kojem se ovom smjeru uspona s desne strane priključuje onaj koji dolazi po Bukovoj stazi i na ovom križanju se spaja na Velebitski Planinarski put. 

Nakon ovog prijevoja planinarska staza gubi malo na visini, a vodi poprijeko po južnoj padini Babina Vrh, iznad dubokog ljevkastog bazena koji se nalazi na njenoj desnoj strani, a na tom dijelu uspona prvi put se otvara vidik na Vaganski vrh. U nastavku planinarska staza gotovo da ne dobiva ništa na nadmorskoj visini, a vodi po strmim padinama između Babin i Vaganskog vrha. Na kraju ovog ravnog dijela uspona, planinarske staze skreće oštro lijevo i u dosta oštrom usponu kroz klekovinu, vodi do vrha. S vrha se pružaju nezaboravni vidici u svim smjerovima.