Nuglašica » Ljetni smjer » Veliki Šator » Zimski smjer » Nuglašica

Šator je planinski masiv, koji se prostire severoistočno od Bosanskog Grahova, ograničen Glamočkim, Grahovskim i Livanjskim poljem. Sa ove zaravni uzdiže se greben sa oštrim vrhom i golim, strmim stijenama, piramidalnog oblika, po čemu je čitava planina dobila ime. Najviši vrh planine je Veliki Šator (1872m).

Ispod samog vrha leži dragulj ove planine – Šatorsko jezero (1488m). U dubokom cirku očuvano je jedno od najljepših glečerskih jezera, dugačko 337 m, a široko 127 m. Najveća dubina iznosi 8 m. Voda je tamnozelena, što potiče od vodene biljke Potamogeton koja raste na dnu jezera. Providna je do dubine od 4 metra, tako da je vidljiv najveći deo jezerskog dna. U bistroj, modrozelenoj boji, ogledaju se litice Malog i Velikog Šatora i Babine grede, koje okružuju jezero sa sjeveroistočne i južne strane. U blizini jezera je Bulino vrelo koje po narodnom predanju liječi sve bolesti.

Početna se tačka ovog planinarskog izleta nalazi u zaseoku Zadraga kod Kovljenića kuća u selu Nuglašica na 728 m nadmorske visine. Do sela Nuglašice može se doći iz dva pravca.

Ako se dolazi iz pravca Bos. Grahova poslije 20-og km skrenite lijevo na lokalni put koji je također asfaltiran. Prije skretanja na saobraćajnom znaku postavljen je smjerokaz sa strijelicama koje treba pratiti naredna 4 km.

Ako se dolazi iz pravca Livna poslije 50-og km nakon što se prođe crkva u selu Crni Lug treba skrenuti desno i pratite markacije i smjerokaze koje će vas dovesti do početne tačke u zaseoku Zadraga kod Kovljenića kuća.

Markirana planinarska staza vodi do vrha Veliki Šator i do Šatorskog jezera. Prvi dio planinarske staze vodi zapadnim padinama Staretine do raspuća ispod vrha Veliko brdo (1487 m). Na ovom raspuću treba skrenuti lijevo i ubrzo nakon skretanja izlazi se na makadamsku cestu na kojoj ponovo treba skrenuti lijevo. Nakon ovog skretanja treba slijediti makadamsku cestu do križanja makadamskih cesta na kojem se uspon može nastaviti po dva smijera: ljetni i zimski. Ovo raspuće se nalazi na području zvanom Paljevine. Ova se dva smijera uspona ponovo susreću na travnatoj goleti ispod vrha Veliki Šator, kod Šatorskih vrata.

Ljetni smijer treba odabrati samo ako je suha podloga jer vodi dosta oštro uzbrdo kroz bukovu šumu, po kamenjaru, sa dosta prevrnutih stabala i dosta grana na stazi, sve dok se ne iziđe na travnatu golet ispod vrha. Nakon izlaska na spomenutu golet planinarska staza se spušta i gubi nešto na dosegnutoj visini, sve do raspuća na kojem se susreće sa zimskim smjerom uspona. Zimski smjer uspona vodi cijelo vrijeme po makadamskom i šumskom putu, malo je duži i nema nikakvih zahtijevnijih dijelova. U ovom izletu uspon je bio po ljetnom a silazak po zimskom smjeru.

Nakon prolaska raspuća na atorskim vratima, planinarska staza kreće oštrije uzbrdo po zapuštenom makadamskom putu, u serpentinama, do raspuća na kojem se desno odvaja staza za Šatorsko jezero a lijevo slijedi oštriji uspon po goleti koja je djelomično obrasla u klekovinu, sve do vrha Veliki Šator (1872 m).

Na svakom raspuću postavljeni su smjerokazi, a preko goleti štapovi i kameni usmjerivači takozvani čovječuljci, pa je uspon jednostavan za snalaženje. Staza je srednje teška i jednim djelom vodi po makadamskim i šumskim putovima. Stazu je markirao Zoran Kovljenić-Soko uz pomoć Nemanje Kosorića obojica članovi planinarskog kluba “Pobeda” iz Beograda.

Vrh je obilježen sa gomilom kamenja i slomljenim geodetskim stupom bez oznake vrha i njegove visine. Na vrhu ima planinarski žig i upisna knjiga posjetitelja. Za vedrog vremena pogledi s ovog vrha su lijepi i nezaboravni, a posebno se ističu oni na Livanjsko polje i Troglav. U neposrednoj blizini vide se: Mali Šator, Runjevica (1726 m), Babina Greda (1366 m), Borova Glava (1449 m) i Veliko Brdo (1487 m). Uz spomenuto sa Velikog Šatora vidi se i panorama čitave zapadne Bosne: na sjeveru Klekovača, Lunjevača, Javor i Srnetica, prema zapadu vijenac Dinare,Vitorog, Cincar itd. Za lijepog vremena vidi se i Jadransko more.