PD Kamniška Bistrica » V Koncu » Cojzova Koča na Kokrskom Sedlu–Grintovec (Čez Streho)

Da bi se stiglo na početnu točku ovog planinarskog izleta, treba voziti cestom iz Kamnika prema Kamniškoj Bistrici (12 km), i na parkiralištu kod planinarskog doma u Kamniškoj Bistrici, kojim upravlja PD Matica iz Ljubljana, parkirati automobil. Na ovom dijelu ima dosta izletnika koji dolaze na izvor rijeke Kamniške Bistrice, koji se nalazi neposredno pored ovog parkirališta, pa ono često može biti zatrpano automobilima. Ako na ovom parkiralištu nema mjesta, automobilom se treba nastaviti pored planinarskog doma još uvijek po asfalnom putu a kada on prijeđe u makadamsku cestu, za par minuta se stiže do smjerokaza za planinarski uspon na Kamniško i Kokrsko sedlo. Pored ovog smjerokaza je također parkiralište na kojem se može parkirati automobil. Ako se nastavi dalje automobilom po ovoj makadamskoj cesti, može se doći do donje stanice teretne žičare koja se nalazi na području koje se zove V Koncu, i tu se može parkirati automobil i na taj način može se skatiti uspon za 45 minuta. U ovom izletu automobil je parkiran na parkiralištu pored planinarskog doma u Kamniškoj Bistrici.

Markirana planinarska staza počinje s ovog parkirališta, vodi pored planinarskog doma i nakon pet minuta hoda, stiže do smjerokaza koji upućuje na smijer uspona prema Kamniškom i Kokrsko sedlu. Tu treba skrenuti u smijeru Kokrskog sedla. Planinarska staza za kratko vodi po makadamskoj cesti, zatim nastavlja po šumskom putu po kojem se stiže do drugog smjerokaza na kojem nije istaknut smijer uspona prema Kokrskom sedlu. Kod ovog smjerokaza treba skrenuti desno na drugu šumsku cestu po kojoj je prometovanje zapriječeno velikom stijenom. U nastavku treba slijediti ovu šumsku cestu do križanja s makadamskom cestom koja vodi do početne stanice teretne žičare. Tu treba nastaviti uspon po makadamskoj cesti dok se ne stigne do početne stanice teretne žičare. Cijelo ovo vrijeme planinarska staza vodi kroz predio koji je pokriven visokom mješovitom šumom.

Od smjerokaza kod početne stanice teretne žičare, planinarska staza se upočetku blago a kasnije sve oštrije se uspinje po serpentinama, kroz visoku mješovitu šumu. Na koti 1300 metara nadmorske visine postavljena je klupa za odmor, a s ove kote se prvi put otvara vidik na dolinu Kamniške Bistrice. Nakon prolaska klupe za odmor, šuma uz planinarsku stazu postaje sve niža i rijeđa, dok uspon i dalje nastavlja po serpentinama, s lijeve strane teretne žičare ,da bi po izlasku iz šume prešla na desnu stranu teretne žičare i na sipar. Po ovom siparu se najprije stiže do pod stijenu gdje ponovo postoji klupica za odmor.

Nakon ove točke započinje jako oštar uspon uzbrdo, koji u prvom dijelu vodi po neugodnom siparu, po serpentinama, da bi na kraju gotovo ispod same teretne žičare, po tratini, završila pred Cojzovom kočom na Kokrškom sedlu.

Planinarska staza odmah od Kokrskog sedla vodi oštro uzbrdo i za desetak minuta stiže do prvog križanja, na kojem smjer ravno nastavlja prema Jezerskoj Kočni i Grintovcu, dok smjer desno nastavlja prema Skuti. Na ovom križanju treba nastaviti ravno. Planinarska staza nakon prvog malo oštrijeg uspona nastavlja po polegnutijem dijelu terena kroz područje koje se zove Spodnja jama.

Nakon ovog polegnutog dijela, planinarska staza se oštrije uspinje, vodi preko grebena Gradine ispod Srednje jame i stiže do slijedećeg križanja planinarskih putova (2015 m) na kojem smijer lijevo vodi za Dolci - Jezersku Kočnu 2 h i 30 minuta, dok smijer desno vodi za Grintovec. Ovdje treba skrenuti desno. Od ovog križanja planinarskih putova uspon kreće oštro uzbrdo, po serpentinama, do Grintovčeve Strehe, odnosno do grebena po kojem se stiže na sam vrh Grintovca. Na ovom dijelu uspona nema tehnički teških elemenata ali ima jako velike strmine koja zahtjeva dobru kondiciju od penjača.

Nakon izlaska na greben Grintovca, na kojem gotovo uvijek puše vjetar pa uvijek u pripremi treba imati dodatne rukave, uspon nastavlja jako oštro uzbrdo, po kamenjaru, do samog vrha. Vrh Grintovca je jedan od rijetkih vrhova visokog gorja koji je dostupan bez savladavanja težih penjačkih elemenata, a koji zahtjeva samo dobru fizičku pripremu.

Kada se stigne na ovaj vrh, ljepota i širina vidika koji se otvaraju s njega, zaboravlja se sav uloženi trud, a duša se planinara hrani prekrasnim vidicima na okolne alpske vrhove: Jezersku Kočnu, Storžić, Skutu, Planjavu, Branu, Ojstricu, veliku Planinu, Krvavec…… Na vrhu je postavljena ruža smjerokaza, na okruglom granitnom stolu, na kojoj su istaknute sve zanimljive točke na obzoru koje se mogu vidjeti s ovog vrha, ako je vidljivost dobra. Ovim okruglim granitnim stolom je i obilježen ovaj vrh.  Na vrhu se još nalazi i kutija s upisnom knjigom na kojoj se nalazi i planinarski žig.