Planina Jezerca » Vrh Krvavec » Vrh Kalški greben (2224 m) » Vrh Kalška gora » Kokrsko sedlo » Cojzova koča

Autocestom Ljubljana – Kranj – izlaz s nje na čvoru 11 - Vodice i dalje nastaviti lokalnom cestom 639 prema mjestu Cerklje na Gorenjskem i Brniku. Kada se dođe u Spodnji Brnik, na glavnom kružnom toku treba skrenuti na drugom izlazu desno i nastaviti u pravcu Cerklja i Krvavca. Na kraju mjesta Cerklje na Gorenjskem napušta se glavna cesta koja skreće lijevo za Velesovo, i nastavlja se ravno za Grad. Na izlazu iz sela Grad, ravno se odvaja cesta koja vodi do donje postaje Žičare za Krvavec i Štefanju Goru, tu treba nastaviti voznju i skrenuti desno u pravcu sela Ravne. Prije ulaska u selo treba skrenuti lijevo i dalje nastaviti vožnju  do sela Ambrož pod Krvavcem, u kojem treba skrenuti desno - cesta vodi iznad sela s lijeve strane iznad crkve Sv. Ambrož. U nastavku cesta se  dalje strmo diže i vodi kroz šumu do velikog parkirališta na Planini Jezerca i rampe sa znakom zabrane za sav promet  vozila. To je početna točka ovog planinarskog izleta.

S ovog parkirališta lijepo se vidi TV odašiljač i dom pod Krvavcem. Od rampe, planinarska staza vodi po makadamskoj cesti do planinarskog doma na Gospincu (1491 m), koji je smješten pored gornje stanice žičare. Laganim hodom treba oko 30 minuta. Na dužini staze od 2,2 km, savladava se visinska razlika od 63 m, što ukazuje da se cesta umjereno uspinje. To je dobar početak za zagrijavanje.

U nastavku, od spomenutog doma slijedi strmije penjanje po travnatim padinama, stazom koja krivuda prema velikom domu pod Krvavcem, izgrađenom davne 1925 godine na lokaciji - vidikovcu od kuda se pružaju prelijepi panoramski pogledi. Isto tako, 1929 godine iznad doma izgrađena je malena kamena crkvica Marije Snježne. Izgradili su je članovi kluba Aljaža iz Ljubljane. U nastavku staza uspona prolazi pored visokog TV odašiljača, i dalje vodi po travnatoj padini prema vrhu nešto strmijim i okomitim usponom s desne strane žičare i njene zadnje postaje pored samog vrha Krvavca (1853 m).

Skijalište Krvavec sa velikim Zvohom prostire se na površini od 94 hektara, ima ukupno 30 km uređenih skijaških staza na nadmorskoj visini od 1450 do 1971 m. Od tog ,7 km otpada na lake, 15 km na srednje, 7 km na teške odnosno crvene i 1 km na najteže – slobodne, potpuno neuređene, skijaške staze. Čak 95 % staza moguće je pokriti umjetnim snijegom, tako da skijalište danas više ne ovisi o vremenskim prilikama odnosno neprilikama.

Skupina Krvavca puna je pašnjaka i u tom kraju je jako razvijeno stočarstvo. Nastavlja se dalje travnatom padinom do makadamske ceste (prijevoja između vrha Krvavec i Velikog Zvoha), koja dalje vodi prema gornjoj postaji žičare i vrhu Veliki Zvoh.

Makadamska cesta pri vrhu je popločana betonskim ulošcima. Iznad samog vrha izgrađeno je umjetno jezerce koje služi zimi za pravljenje umjetnog snijega. Sam vrh Veliki Zvoh označen je manjim drvenim križem. Petnaestak metara niže nalazi se limena kutija s upisnom knjigom i žigom. Na jugozapadnoj strani Velikog Zvoha su travnate padine na kojima je izgrađeno skijalište. Prema sjeverozapadu pruža se pogled na dolinu i livade Dolga njiva (1688 m). Prema istoku pruža se dolina i livade Koren (1675m). Prema sjeveru pruža se kameniti greben s najvišim vrhom skupine vrh Kalški greben (2224 m).

Od vrha Veliki Zvoh nastavlja se dalje dobro vidljivom i markiranom planinarskom stazom prema slijedećem vrhu Korena (staza se zove čez Jež). Nakon kraćeg spusta slijedi umjereni uspon stazom koja vodi nakratko po travnatom terenu prošaran sitnim kamenjem, potom prolazi kroz nisku klekovinu.

S ovog grebena lijepo se vidi s desne strane dolina i livade na planini Koren, a s lijeve strane livada s pastirskom kućom na planini Dolga njiva. Planinarska staza po grebenu prilično je jednostavna i ugodna za planinarenje. Neprekidno se izmjenjuju što veći, što manji brežuljci pa na taj način neprekidno se spušta i diže. Nakon dvadesetak minuta laganog hoda dolazi se do tehnički zahtjevnijeg dijela staze. Naime,  radi se o  manjem usjeku (škrbini) kroz koji se treba spustiti, zatim dignuti uz pomoć čeličnih sajli, ali po vrlo krhkom – krušljivom prolazu, koji je izložen padu i odronjavanju kamenja. Nakon toga, nastavlja se ugodnom grebenskom planinarskom stazom po hrptu, koja uskoro dovodi do križanja – smjerokazi ispisani na kamenu. Iz pravca dolaska: desno se odvaja staza za Mokrice, ravno u nastavku Cojzova koča, da za par minuta stigli do još jednog križanja, gdje se desno odvaja staza za vrh Korena (2 min.).

Sa vrha Korena nastavlja se uspon prema Kalškom grebenu i Cojzovoj koči. Planinarska staza vodi po travnatom terenu. Nakon 15-tak minuta hoda stiže se do križanja planinarskih staza na kojem treba nastaviti ravno za Kalški greben (1h i 20 min,), Kalšku goru (2 h i 10 min.) i  Kokrsko sedlo čez Kalce (2 h i 40 min.). Od ovog križanja, 150 metara dalje, nalazi se još jedno na kojem se: lijevo odvaja planinarska staza za Kalški greben (1 h i 15 min), Kokrško sedlo – grebenski put ( 3 h i 20 min.) i desno također za Kokrško sedlo čez Kalce 2 h i 45 min.) i za Kalšku goru (2h i 5 min). Na ovom križanju treba skrenuti lijevo prema Kalškom grebenu.

 Planinarska staza se umjereno uspinje prolazeći u prvom dijelu preko pašnjaka, zatim kroz nisku borovinu i klekovinu. Nakon toga izlazi se iz klekovine na manji greben i po njegovoj lijevoj strani nastavlja se travnjacima prošaranim sitnim kamenjem. Ugodna šetnja stazom po travnjaku  se sužava i prelazi u kamenjar i pomalo dovodi do glavnog grebena po kojemu se nastavlja do vrha.

Sa ovog vrha nastavlja se dalje strmim spustom po vrlo rahlom i krušljivom grebenu, gdje treba dobro pripaziti kako ne bi došlo do odronjavanja kamenja. Najzahtjevniji je dio staze po ovom grebenu do škrbine, gdje treba preći na drugu stanu grebena. Na tom mjestu postavljena je čelična sajla, ali potpuno okomiti uspon po njoj je doista težak. U produžetku dolazi se do još jednog ispostavljenog mjesta, gdje staza prolazi po vrlo uskom grebenu po kojem se prolazi uz pomoć čeličnih sajli. Nakon toga ubrzo se stiže do raskrižja putova  na prijevoju na kojem treba nastaviti ravno na vrh Kalške gore, na koji se stiže za 15-tak minuta.

S ovog vrha kao i sa cijelog grebena pružaju se prekrasni vidici na sve strane. Posebice lijepo se vidi Cojzova koča na Kokrškem sedlu. Sa ovog vrha treba se vratiti nazad do križanja na prijevoju od kuda započinje strmi spust do Cojzove koče. Na tom spustu na nekoliko ispostavljenih  mjesta postavljeno je osiguranje (čelične sajle). I ovaj dio puta dosta je krušljiv, gdje također treba paziti gdje stati kako ne bi došlo do odronjavanja kamenja i ugrožavanja onih ispred sebe. Nakon strmog spusta staza priječi ispod grebena po siparu, potom po manjem grebenu se spušta do Cojzove koče.

Autor: Mirko Bjelan