Iz Zagreba treba voziti autocestom A2 prema Ljubljani i na križanju autocesta prije ulaska u Ljubljanu treba skrenuti desno na autocestu A1 koja vodi prema Mariboru. Ovu autocestu treba napustiti u mjestu Domžale, i nastaviti vožnju sporednom cestom prema Kamniku. Nakon prolaska potonjeg mjesta treba nastaviti vožnju prema mjestu Luče  a nakon njega u dolinu Podvolovjek (smjer Kamnik i Kranjski rak). Kada se prijeđe 11,5 km dolazi se do manjeg križanja, na kojem se desno odvaja cesta prema Planini Podvežak, Ravne i Vodole. Ovo križanje je opskrbljeno smjerokazom, pa na njemu treba odabrati smjer prema planini Podvežak. Nakon skretanja na ovom križanju u početku se vozi po asfaltnoj cesti do slijedećeg križanja na kojem treba skrenuti u smjeru Planine Podvežak na makadamsku cestu. Od ovog skretanja treba voziti po makadamskoj cesti 9,5 km većeg parkirališta na kojem treba parkirati automobil. 

S parkirališta treba ići po markiranoj pješačkoj stazi koja se počinje uspinjati kroz šumu, pa nakon 15-tak minuta umjerenog uspona, dolazi se do pastirske kolibe na Planini Podvežak, od koje se otvori jako lijep vidik na Rogatac i Lepenatku. Do ove pastirske kolibe vodi i dobra makadamska cesta koja je kod spomenutog parkirališta zapriječena zaključanom rampom, a prolaz dalje je dozvoljen samo osobama s posebnom dozvolom.

Od pastirske kolibe nastavlja se uspon po markiranoj, ispočetka slabije vidljivoj planinarskoj stazi, koja za kratko ulazi u šumu, u kojoj započinje malo oštriji uspon dok se ne dođe iznad manje doline, nakon toga se nastavlja po gotovo položenoj planinarskoj stazi, koju treba slijediti do križanja planinarskih putova, na kojem treba skrenuti desno prema Maloj Ojstrici jer smjer lijevo vodi za Vodotočne i Korošicu. Markirana planinarska staza, nakon prolaska ovog križanja, se spušta u ugodnu travnatu ravnicu, preko koje lagano skreće udesno i počinje se uspinjati kroz kamenjar. Na vrhu ovog uspona, ovoj planinarskoj stazi se priključi ona koja dolazi s planine Vodole. Tu treba skrenuti lijevo preko ograđenog pašnjaka i za nekoliko minuta se dolazi do Inkretovog studenca koji se nalazi samo nekoliko metara sa strane planinarske staze.

Nakon prolaska pored Inkretovog studenca, uspon se nastavlja po blagoj padini a nakon prolaska iste planinarska staza priječi strme padine Tolstoga vrha i dovodi nas do doslijedećeg križanja planinarskih putova, na kojem treba skrenuti lijevo prema Korošici jer smjer desno vodi prema kapelici Sv. Ćirila i Metoda na Moličkoj peč. Planinarska staza na ovom dijelu uspona stalno se penje, pa lagano spušta, pa opet penje, pa onda opet spušta..., prečeći padine okolnih planina. Dolaskom na Dleskovšku visoravan otvaraju se  prvi ljepši vidici na okolne vrhove, pa tako i prvi pravi vidik na vrh Ojstrice. 

Kada se stigne na slijedeće križanje planinarskih putova, ovom smjeru uspona se priključi onaj koji dolazi po planinarskoj stazi iz Robanova kota, pa u nastavku zajedno idu ravno do sedla između Male Ojstrice i Koroškog vrha. Sa sedla se konačno otvara pogled na dolinu Korošice na čijem se kraju nalazi Kocbekov  planinarski dom.

Na križanju planinarskih putova, na ovom Sedlu (1900 m), treba skrenuti desno na Kocbekovu stazu koja vodi do vrha Male Ojstrice, jer smjer ravno vodi u dolinu Korošice do planinarskog doma. Uspon sa ovog prijevoja vodi po travnatoj zaravni i gubi malo na dosegnutoj nadmorskoj visini, zatim skreće oštrije udesno, i tu započinje malo oštriji poprečni uspon uz padinu prema istoku. Na kraju ovog kraćeg oštrijeg uspona, planinarska staza izlazi na greben Male Ojstrice, na kojem se ovom smjeru uspona priključi onaj koji dolazi iz Moličke planine, pa u nastavku planinarska staza zavija lijevi i nastavlja malo oštrije uzbrdo po grebenu, sve do dolaska na neizražajan vrh Male Ojstrice koji se prepoznaje po minijaturnom Aljaževom Stupu.

Markirana planinarska staza obilazi vrh Male Ojstrice s lijeve strane i odmah nakon toga izlazi na greben kojeg se priječi po jako strmoj i klizavoj padini, a nakon toga se skreće lijevo i nastavlja pruječeći ponovo jako strmu padinu, sve do izlaska na travnatu zaravan. U nastavku, planinarska staza vodi po kršljivom kamenitom ne pretjerano zahtjevnom terenu, nakon kojeg priječi strmiju travnatu padinu, da bi na kraju ove padine nastavila umjerenim usponom po kamenjaru, do pod sam vršni greben Ojstrice.

Od ove točke započinje jako oštar uspon po kamenitom terenu, na kojem se s lijeve strane zaobilazi jako strma padina, nakon koje se uz pomoć klinova treba popeti kroz usjek između dva grebena, nakon kojeg slijedi malo oštriji uspon, po kršljivoj i razglednoj padini, na vrh Ojstrice.

Albumi sa slikama

Komentari korisnika

Trenutno ne postoji ni jedan komentar za ovu stazu.

Statistika i pregled staze

Vrijeme trajanja:

03 h 33 min

Visina polazišta:

1463 m

Visina odredišta:

2341 m

Minimalna visina:

1460 m

Maksimalna visina:

2350 m

Uk. vis. raz. uspona:

1047 m

Uk. vis. raz. silaska:

169 m

Ukupna duljina:

6.9 km

Prosječni nagib:

20 %

Utrošak energije:

7508 kJ

Zahtjevnost staze:

Srednje teška

Markacija staze:

Dobra

Tip aktivnosti:

  • Planinarenje

Sezone:

  • Zima
  • Proljeće
  • Ljeto
  • Jesen
Visinski graf staze
Graf puta staze

Preuzmi GPS trag

Samo prijavljeni korisnici mogu preuzeti GPS trag.

Dijeli stazu

Podijeli na FacebookuPodijeli na PinterestuPodijeli putem e-maila