Podkilavac (Rastočine)-Gorničko-Vrh Fratar ( 1353 m)-Dom Hahlić-Po Kolci-Podkilavac (Rastočine)

Autocestu Zagreb-Rijeka treba napustiti na čvoru Čavle i nastaviti vožnju starom cestom Rijeka – Zagreb do semafora na kojem treba skrenuti desno i nastaviti vožnju kroz centar  mjesta Čavle. U mjestu Čavle, na prvom križanju treba skrenuti lijevo i nastavit vožnju preko mjesta Donje Jelenje do mjesta Dražice. U centru Dražica, na kružnom toku, treba skrenuti na drugom izlazu desno. Odmah nakon izlaza sa kružnog toka, dolazi se do prvih markacija. Na drvetu s desne strane ceste postavljena je informativna ploča. Po toj cesti treba nastaviti vožnju kroz mjesto Podkilavc do mostića na potoku Zala na Rastočinama (2,5 km od kružnog toka), prije kojeg je parkiralište na kojem se treba parkirati automobil, jer je to početna točka ovog planinarskog izleta. Pored parkirališta, na deblu starog hrasta, pričvršćena je info-ploča sa smjerokazima i s potrebnim vremenima hoda do pojedinih odredišta.

Automobilom se može nastaviti i dalje preko mostića, a nakon njega treba odabrati lijevu cestu i nastaviti po njoj oko 5 km do okretišta. Šumskim cestama može se iz Klane preko Gumanačke, Trstenika i Suhog prići na 1 h do doma. Isto tako, može se prići slabim makadamskim putom do doma terenskim vozilima.

Početna točka ovog planinarskog izleta je pored mostića potoka Zala na Rastočinama, gdje treba parkirati automobil. Od parkirališta na Rastočinama uspon vodi preko Istočnog grebena Mudne doli na vrh Fratar, te spust preko doma Hahlić i Kolci do početne točke izleta.

Uspon se započinje prelaskom preko mostića na potoku Zala, nakon kojeg se kreće desno i ulazi se na makadamski put po kojem treba slijediti markacije. Ovaj prvi dio planinarske staze vodi između Podborovica s desne strane i Podstrane s lijeve strane. Nakon desetak minuta laganog hoda dolazi se do prvog raskrižja putova, na kojem treba skrenuti desno u pravcu Mudne doli i Istočnog grebena. Planinarska staza dalje nastavlja uz suho korito Mudnog potoka i nakon okvirno 45 minuta hoda dolazi se do livade i raskrižja putova, na kojem treba skrenuti lijevo za Mudnu dol i Istočni greben. Desno se odvaja planinarska staza za Platak, Snježnik, Primorski Klek, Crni vrh i Kripanj.

Uspon treba nastaviti po suhom koritu potoka. Od početne točke ovog planinarskog izleta, nakon 50 minuta laganog hoda i prijeđenih 3,3 km dolazi se do drvene ploče na kojoj je istaknuto da se ulazi u Mudnu dol. Tu je  zapravo raskrižje planinarskih putova: lijevo kanjon Mudna dol, u ovom izletu se skreće desno od kuda započinje uspon preko Istočnog grebena.

Na samom početku planinarske staze, na kamenoj stijeni istaknut je naziv „Istočni greben“ sa strelicom koja upućuje na smjer kretanja. Dobro markirana i ugažena staza započinje strmim usponom kroz kamenjar djelomično obrastao travom i niskim šumskim raslinjem. Nakon 25 minuta oštrog uspona i savladanih 150 m visinske razlike izlazi se iz šumskog raslinja na otvoreni dio grebena, gdje ćete biti po prvi puta nagrađeni lijepim vidikom prema naseljima Grobničkog polja i na greben Učke.

Od ove točke staza nastavlja nešto blažim usponom i dalje kroz nisko šumsko raslinje iz kojeg izlazi na travnati proplanak od kuda se pružaju  prelijepi panoramski vidici na Kvarnerski zaljev, greben Učke, more i otoke, te obližnja naselja  Grobnišćine.

Nakon izlaska iz šume dolazi se na gole travnate planinske obronke, koji pružaju idealnu ispašu za ovčarstvo. U nastavku planinarska staza gotovo u potpunosti slijedi travnati greben. Sve što se više dobiva na nadmorskoj visini, vidici su sve širi i ljepši. Pri samom kraju grebena staza je nešto strmija, a nakon toga prelazi u blago polegnuti položaj sve do izvora vode „Živica“ i pojilišta na kom se nalazi raskrižja gdje se ova staza ubada na Živinjski put. Desno se odvaja staza za Platak, Crni vrh i Klek, lijevo za dom Hahlić. Na ovom križanju treba skrenuti lijevo. Tu se napušta travnati greben i ulazi se na planinarsku stazu koja vodi kroz visoku bukovu šumu u smjeru sjeverozapada, te nakon prijeđenih 750 metara dovodi na vrh Gorničko (982 m). Nedaleko od ovog vrha, cca 100 metara dalje, na ovu stazu s lijeve strane ubada se put koji vodi kroz Mudnu dol.

Ovaj dio planinarske staze nije naporan, jer cijelo vrijeme vodi blagim usponom (malo gore, malo dolje na prosječnoj nadmorskoj visini oko 1000 m), tako da na prijeđenom putu od 2,6 km, od pojilišta do skretanja za Fratar, visinska razlika pri usponu iznosi svega 125 m. Pri kraju spomenute dionice, planinarska staza ponovo izlazi iz šume na travnati dio sa otvorenim vidicima prema zapadu. Dolaskom na raskrižje, desno se odvaja put za uspon na Fratar, lijevo Dnić, a ravno za dom Hahlić.

Uspon na Fratar zbog krševitog terena s mnogim stijenama i škrapama u normalnim uvjetima zahtjeva veću dozu pažnje i opreza. Na ovom križanju prema istaknutom smjerokazu na kamenoj stijeni, nastavlja se desno kosim usponom u pravcu istoka. Ovaj prvi dio staze je nešto slabije markiran, ali uz malo pažnje može se uspješno slijediti. Nakon ovog prvog dijela staza polukružno okreće lijevo prema sjeveru i ulazi u kamenjar, gdje je potrebna i uporaba ruku. Zatim plninarska staza izlazi iz kamenjara i ulazi u nisku klekovinu, te pred sam vrh ponovo izlazi na kamenjar preko kojeg se stiže na sam vrh Fratar, gdje se doseže maksimalna nadmorska visina ovog planinarskog izleta od 1353 m.

Fratar je drugi vrh po visini odmah iza Obruča, a ujedno i najmarkantniji vrh cijele skupine u području zvanom Grobničke Alpe. Zapravo, Fratar je manji kameniti greben s dva vrha. Viši glavni vrh ima visinu 1353 m, dok drugi manji vrh prema sjeveroistoku udaljen je 70 m s visinom 1352 m (samo 1 m niži od glavnog vrha).  Izdaleka je prepoznatljiv po tome što su mu padine strme i šumovite, a tjeme kamenito. Zahvaljujući izdvojenom položaju, s njega je vidik mnogo dojmljiviji od ostale skupine vrhova. Vrh je obilježen naslaganom gomilom kamenja i natpisom imena i visine na polegnutoj kamenoj ploči. Nekoliko metara niže nalazi se drveni križ, metalna kutija s upisnom knjigom i planinarskim žigom.

Pogled s vrha Fratra prema jugu seže sve do sjevernog Velebita i dalmatinskih otoka, prema istoku na vrhove Gorskog Kotara, prema zapadu na Učku i Kvarnerski zaljev, te prema sjeveru na Julijske Alpe i Dolomite.

Sa vrha slijedi silazak prema planinarskom domu Hahlić. Prvi dio staze započinje strmim spustom kroz kamenjar, nakon toga planinarska staza ulazi u visoku bukovu šumu te ubrzo dovodi do križanja: desnose odvaja planinarska staza za uspon na Suhi vrh, pa tu treba nastaviti ravno prema domu Hahlić. Ovaj dio staze dobro je obilježen i uhodan pa se bez poteškoća može pratiti smjer kretanja. Kako staza prolazi kroz visoku bukovu šune, stoga, nema nikakvih vidika sve do dolaska do planinarskog doma Hahlić.

Planinarski je dom Hahlić smješten u borovoj šumi između vrhova Dnića i Ćunine glave na nadmorskoj visini od 1097 m.  Na tom mjestu HPD-a Velebit sa Sušaka sagradio je prvu kuću 1926., ali je za vrijeme II. Svjetskog rata uništena. Na starim temeljima PD Kamenjak iz Rijeke podigao je 1968. današnji objekt. Danas je vlasnik doma Općina Jelenje, koja ga je dogradila i uredila, te predala na upravljanje lokalnim planinarima.

Područje Hahlića dobilo je ime po ta 3 mala jezerca udaljena od doma 200 m koja su se izvorno zvala „Kalića“, ali zbog iskvarenog govora postala su „Hahlići“.

Za silazak od doma odabrana je planinarska staza „Po kolcima“. U prvom dijelu ona vodi po izohipsi Ćunine glave, a nakon toga započinje strmi spust po travnatoj padini od kolca do kolca. Kada se prođe ova travnata padina, staza ulazi u nisko šumsko raslinje i prolazi kroz kamenjar osiguran čeličnom sajlom, koja dobro dođe kada su stijene mokre, zaleđene ili zasniježene.

Nakon 10-tak min. hoda staza ulazi u područje borove šume po kojoj se spušta sve do izlaska na okretište makadamske ceste. Na ovom okretištu markirana planinarska staza slijedi makadamski put s desne strane prolazeći naizmjenično šumskom stazom i cestom sve do Rastočina.

S druge strane, od ovog okretišta postoje dvije mogućnosti – nemarkiranim putom stići do Rastočina.