Poldov Rovt » Bivak II » Dovški Križ–Poldov Rovt

Autocestu Ljubljana – Jesenice treba napustiti na izlazu za Kranjsku Goru, i nastaviti vožnju u smjeru Kranjske Gore. Neposredno prije sela Dovje, odvaja se sporedna cesta br. 908 za Mojstranu i dolinu Vrata. Tu treba skrenuti lijevo i proći kroz naselje Mojstrana. Nakon prolaska spomenutog naselja, vožnju treba nastaviti još 8 km do Poldovog Rovta s desne strane ili 2 km od parkirališta Aljaževog doma do Poldovog Rofta – ulaz s lijeve strane na šumsku cestu. Tu je početna točka uspona za bivak II i za puno obližnjih planinskih vrhova ( Šplevtu, Veliki Oltar i Dovški Križ…).

Na početnoj točki uspona postavljena je informativna tabla ROVTI, na kojoj je ispisano objašnjenje – što su rovti? Pored table postavljen je drveni stup na kome je ispisano Triglav narodni park, ispod toga Zgornji Poldov Rovt i strelica usmjerena u pravcu Rovta.

Od Poldova Rovta najprije treba proći 100-tinjak metara nemarkiranom šumskom cestom. Orjentacije radi treba doći do dvije kuće (brvnare – bajte - jedna s lijeve strane ceste, druga nešto dalje s desne strane). U neposrednoj blizini spomenutih brvnara, započinje markirana planinarska staza za bivak II, Šplevta, Veliki Oltar i Dovški Križ….

Planinarska staza prolazi ispod kuće uz ogradu s lijeve strane ceste i nastavlja krivudajući dalje po dobro vidljivoj i ugaženoj stazi kroz šumu u dužini 1 km, gdje dolazi do raskrižja planinarskih putova. Tu se pružaju dvije mogućnosti uspona do bivka II: prva, lijevo se odvaja staza koja vodi uz korito Rdečeg potoka i velikim dijelom preko sipara (melišča) i  druga koja vodi travnatim padinama preko Brinove glave na jezera gdje je smješten bivak II.

U ovom planinarskom izletu se opisuje uspon preko suhog korita Rdečeg potoka. U početku oko pola sata uspon vodi uz suho korito Rdečeg potoka s njegove desne strane. Zatim, prelazi potok i nastavlja po siparu (melišču), da bi se ponovo vratio do suhog korita, kojeg staza uspona presijeca na više  mjesta. Cijelo to vrijeme uspon vodi oštro uzbrdo po siparu, sve dok se ne dođe do visokih stijena i vodopada koji se slijeva ispod njih ( s lijeve strane puta). Do vodopada se dolazi preko manjeg sipara.

Od vodopada staza uspona kreće desno u luku ispod stijena, nakratko kroz šumu do izvora iznad vodopada. Tu se može osvježiti hladnom izvorskom vodom  i dopuniti zalihe iste. Nakratko staza prolazi kroz šumu uz usko korito sipara, zatim ga presijeca i ulazi u gustu šumu ariša, sve do prostranog sipara u podnožju vrha zvanog Mali Matterhorn, koji svojim izgledom podsjeća na Matterhorn.

U podnožju vrha nalazi se velika pećina. Staza uspona nastavlja dalje s desne strane Malog Matterhorna kroz sipar na kojemu se nalaze stabla - balvani bora srušeni od lavine – plaza, nakon toga nastavlja preko velikih razlomljenih grota do travnatog platoa prošaranog kamenjem. Iznad tog platoa treba se držati desno – gotovo u blizini lijeve strane sipara, ili po siparu s lijeve strane gledano iz pravca dolaska.

Do bivka II na jezerih okvirno treba nešto više od 3 sata i na tom usponu treba prijeći 4 km i savladati visinsku razliku od 1158 m. 

Bivak se nalazi visoko iznad doline Vrata na rubu visoravni jezera istočno od planinskih vrhova. Izgradili su ga planinari iz Jesenica već 1936. godine. Bivak je stalno otvoren i namijenjen je za planinare. On ima šest kreveta, uz to je i cisterna s kišnicom. Posjeduje i željeznu pećicu – drva treba donijeti. Bivak II je idealan za pristupe Velikom Oltaru, Dovškom križu i Šplevti.

Od sedla Šplevta staza vodi u prvom dijelu po siparu, na približno po njegovoj sredini ulazi u stjenoviti dio grebena u pravcu jugoistoka. Na tom ulasku u greben postavljena su dva drvena štapa između koji staza uspona nastavlja u pravcu jugoistoka, zatim polukružno nastavlja travnatim strmim grebenom u pravcu juga.

Planinarska staza je djelomično označena malim kamenim piramidicama (možići – slovenski). Na kraju travnatog uspona staza vodi na usjek između dvije stijene. Na tom prijevoju uspon  se nastavlja po strmom kanalu, prvim dijelom po siparu, zatim s lijeve strane četveronoške do grebena koji vodi prema vrhu. Nakon prelaska manjeg grebena po siparu, po vrhu grebena započinje strmi spust do uskog ždrijela kojeg treba proći, zatim slijedi vrlo strmi uspon po rahlom, oštrom i krušljivom kamenjaru. To je najispostavljeniji dio uspona (penjanje II stupnja). Od tog ispostavljenog dijela staza vodi po nešto širem grebenu, te pri samom vrhu preko oštrih kamenih stijena, sve do vrha Dovškog Križa (2542 m).

S vrha Dovški Križ - vidik je otvoren prema Škrlatici, Velikom Oltaru, Špik, prema sjeveru na široku peč, i Škrlatici između kojih vrhova je smješten jedinstven Amfiteatar, a posebice vidicima dominira sjeverna strana Triglava i dolina Vrata.

S vrha slijedi spust istim putom do velikog prijevoja Šplevte. Od ovog prijevoja nastavlja se spust preko Brinove glave po travnatim padinama kroz šumu do Poldovog Rovta. 

Autor: Mirko Bjelan