Poparića Lokva (Okretište) » Troglav » Lakši Uspon

Sajković je posljednje selo na putu Livno — Bosansko Grahovo, koje još pripada Livnu a smešteno je u podnožju Troglava, u Livanjskom polju. Do njega se stiže regionalnom cestom Livno-Bosansko Grahovo, tako da se skrene u spomenuto selo neposredno prije ulaska u selo Donji Kazanci. Nakon skretanja treba voziti do zaselka Rosići.

Znači, uspon na Troglav započinje u selu Sajković iz njegova zaselka Rosić. U ovom zaselku se nalazi pećina s izvorom vode u kojoj se mogu uzeti količine potrebne za ovaj naporan uspon. Dubina pećine je 20 m i nužna je svjetiljka da se dođe do betonske kaptaže.

Planinarska staza iz Sajkovića zaselak Rosići do nekadašnjih zarušenih radničkih stanova, bila je obilježena davne 1988. godine a te markacije su potpuno izblijedile ili ih više nije bilo. Da bi se to stanje popravilo na sebe je preuzeo obvezu da će taj komad uspona markirati i staviti svim ljudima dobre volje na upotrebu, planinar Marino Vidović. Spomenuti planinar sa grupom svojih istomišljenika iz Livna, to je i učinio pa sada govorimo o dobro markiranoj stazi od Sajkovića do vrha Troglav. Hvala ovim ljudima na njohovom odvojenom slobodnom vremenu kojeg su dali na korist i sigurnost cijele planinarske zajednice i planinara koji posjećuju ovaj planinarski biser.

Ako se žele izbjeći ovaj dio uspona tada treba voziti po dobroj makafdamsko cesti do napuštenih radničkih stanova ili do tzv. Okretišta pored Poparića lokve. U tom slučaju treba uvažiti stvarnost da su korisnici šuma BiH, cestu uspona zapriječili zaključanom rampom. Kao nadomjestak usponu nudi se staza od rampe koja slijedi makadamsku cestu u dužini od 7,5 km do okretišta. Ako se želi vožnju nastaviti do okretišta, tada treba zvati ŠGD d.o.o HB šume Kupres, koji imaju ključ od rampe. U nastavku se opisuje uspon od „Okretišta“ pored Poparića Lokve.

Pažnja: Ako se pri usponu naiđe na otključanu rampu, to ne znači da će ista biti otključana kada se budete vraćali. Nemojte iskoristiti ovu situaciju ako neznate tko je otključao rampu i dali će je ostaviti otključanu do vašeg povratka. Rampu nije moguće zaobići automobilom ako je zaključana.

Uspon od napuštenih radničkih stanova je jednostavan jer je planinarska staza dobro markirana, jednostavna za snalaženje ali dosta naporna jer vodi izravno uzbrdo sa nagibom većim od 25 %, što je čini napornom i teškom za savladavanje.

Na visini 1400 m nalazi se raskrižje planinarskoh putova sa kojeg je nastavak uspona moguć po dvije varijante: desno „Teža“ planinarska staza po imenu Mery, i lijevo „Lakša“ klasična planinarska staza. Planinari koji rade kružnu turu, slabije fizičke kondicije, obično koriste stazu Mery za silazak, a klasičnu planinarsku stazu za uspon. S druge strane, planinari koji su ljubitelji sipara i vododerina, izabiru suprotan smjer. U ovom slučaju opisuje se uspon po "Lakšoj stazi"  i ostavlja se planinaru da izabere silazak po njegovoj želji.

U nastavku, od spomenutog križanja, planinarska staza vodi nešto oštrijim usponom do izlaska iz šume i dolaska na sedlo između Srednjeg i Malog vrha, sa kojeg se vidi masiv Troglava u svoj njegovoj veličini. Sa ovog mjesta za lijepa vremena, otvara se prekrasan pogled na Livanjsko polje.

Sa spomenutog sedla plsninsrdks staza vodi malo oštrije uzbrdo po obronku „Malog Vrha“ prelazi preko njega i nastavlja grebenom oko Sajkovačkog Ždrila do Velikog Troglava.

Sa vrha se neometano pružaju nezaboravni i prekrasni vidici u svim smjerovima, a ako je dan sunčan i kristalno jasan, sve se čini na dohvat ruke. Jasno se vidi Dinara, Promina, Kijevski bat, Cetinsko i Livanjsko polje, Jezero Peruća, Kamešnica. Posebno upečatljivu sliku ostavlja pogled na obronke sipara i travnatih zaravni.