Prijevoj Vršić » Prisojnik (Grebenski uspon)

Iz Zagreba treba voziti autoputem preko Ljubljane do Jesenica, u kojima treba napustiti autoput i nastaviti regionalnom cestom do Kranjske Gore. Kada se dođe do Kranjske Gore treba napustiti regionalnu cestu i skrenuti u smjeru Bovca. Na toj cesti je prijevoj Vršič koji je i početna točka ovog izleta.

Vršič je najviši cestovni prijevoj u Sloveniji, pod istoimenim vrhom, koji povezuje Gorenjsku (Gornjosavsku dolinu) s Trentom (dolinom Soče). Atraktivnu Vršišku ili Rusku cestu gradili su tijekom I. svjetskog rata ruski zarobljenici. Preko 24 serpentine cesta se penje od Kranjske gore (810 m) do Vršiča (1611 m) i potom preko 26 serpentina spušta na drugu stranu u Log (620 m). Dužine je 24 kilometra.

Vršič je danas zanimljivo izletničko odredište s lijepim šetnicama i planinarskim putevima na okolne vrhove, lijepim vidicima i dobrom ugostiteljskom ponudom u planinarskim domovima. Od Kranjske gore do Vršiča na potezu od 12 km, nalazi se pet planinarskih domova, od čega tri na užem području Vršiča (Erjavčeva koča, Tičarjev dom i Poštarski dom).

Prisojnik ili Prisank, već samo ime nam govori da se radi o Prisojnoj (sunčanoj) gori, koja se nalazi između tople trentske i hladne gorenjske strane. S južne strane mu je dolina Mlinarice, a sa sjeverne doline Krnice i Suhe Pišnice. Spada među velike i najposjećenije alpske vrhove.  

Sa parkirališta na prijevoju Vršič treba skrenuti lijevo prema Tičarjevom domu. Planinarska staza u početku vodi po asfaltnom putu a nakon prolaska Tičarjeva doma nastavlja po makadamskom putu koji vodi do Poštarjeva doma do smjerokaza na kojem treba skrenuti desno u smjeru Prisojnika i Razora. Odmah nakon skretanja planinarska staza se uspinje po blagom grebenu do izlaska na travnati vrh Sovina glava. Na ovom travnatom vrhu često pase stado ovaca.

Nakon prelaska preko spomenutog travnatog vrha slijedi spust kroz klekovinu do dolaska na križanje planinarskih putova na kojem treba skrenuti desno u smjeru Prisojnika i Razora jer smjer lijevo vodi na prisojnik kroz Okno.

U nastavku planinarska staza vodi preko sipara i na tom dijelu gotovo da ne dobiva na visini. Nakon prelaska sipara slijedi kraći uspon do manjeg grebena i odmah nakon toga slijedi manji gubitak na visini a planinarska staza stiže do slijedećeg križanja planinarskih putova na kojem treba skrenuti lijevo na na Grebensku pot.

Nakon ovog skretanja slijedi oštar uspon po travnatom grebenu sve do križanja planinarskih putova kod Okna. Tu se ovom usponu priključuje onaj koji dolazi kroz Okno (Kopiščarjeva pot). Okno se treba proći sa desne strane i nastaviti uspon po grebenu. Na kritičnim dijelovima ovog uspona postavljene su sajile i poneki klin da bi se što jednostavnije savladao uspon po grebenu. Na mjestima je ovaj uspon jako izložen i može biti opasan ako puše snažan vjetar, pa to treba stalno imati na umu.

Malo prije završnog dijela uspona na vrh, sa desne strane se ovoj planinarskoj stazi priključi ona koja vodi po južnom obronku ove planine (Južna ili Slovenska pot). Nakon ovog križanja, po kamenjaru, za 10-tak minuta se stiže na vrh Prisojnika.

Alpski vrhunci su nam kao na dlanu – Mojstrovka, Špik, Razor…, i nešto udaljeniji Bavški Grintavec, Jalovec…, a tu je i kralj „Triglav“ koji iz daljine nadgleda svoje Alpe. Posebno je dojmljiv pogled u dubinu prema Vršiču i njegovim planinarskim domovima, koji s ove visine izgledaju kao male kockice. Dole u dolini leži i Kranjska gora.