Prijevoj Vršič » Prisojnik (Južna staza)

Iz Zagreba treba voziti autoputem preko Ljubljane do Jesenica, u kojima treba napustiti autoput i nastaviti regionalnom cestom do Kranjske Gore. Kada se dođe do Kranjske Gore treba napustiti regionalnu cestu i skrenuti u smjeru Bovca. Na toj cesti je prijevoj Vršič koji je i početna točka ovog izleta.

Vršič je najviši cestovni prijevoj u Sloveniji, pod istoimenim vrhom, koji povezuje Gorenjsku (Gornjosavsku dolinu) s Trentom (dolinom Soče). Atraktivnu Vršišku ili Rusku cestu gradili su tijekom I. svjetskog rata ruski zarobljenici. Preko 24 serpentine cesta se penje od Kranjske gore (810 m) do Vršiča (1611 m) i potom preko 26 serpentina spušta na drugu stranu u Log (620 m). Dužine je 24 kilometra.

Vršič je danas zanimljivo izletničko odredište s lijepim šetnicama i planinarskim putevima na okolne vrhove, lijepim vidicima i dobrom ugostiteljskom ponudom u planinarskim domovima. Od Kranjske gore do Vršiča na potezu od 12 km, nalazi se pet planinarskih domova, od čega tri na užem području Vršiča (Erjavčeva koča, Tičarjev dom i Poštarski dom).

Prisojnik ili Prisank, već samo ime nam govori da se radi o Prisojnoj (sunčanoj) gori, koja se nalazi između tople trentske i hladne gorenjske strane. S južne strane mu je dolina Mlinarice, a sa sjeverne doline Krnice i Suhe Pišnice. Spada među velike i najposjećenije alpske vrhove.  

Sa parkirališta na prijevoju Vršič (1611 m) prema Prisojniku (2547 m) vodi pet planinarskih putova, a ovdje će se opisati najmanje naporan tkz. „Slovensku oziroma južnu pot“. Radi se o zahtjevnom putu na kojem u otprilike 3 sata i 30 minuta hoda treba svladati uspon od oko 1000 metara. Planinarska staza vodi pored Tičarjevog doma, kratko cestom, a nakon toga dolazi se do smjerikaza koji nas usmjerava desno prema Prisojniku. Nakon skretanja planinarska staza u malo oštrijem usponu dovodi do travnatog vrha Sovna glava (1750 m), nakon kojeg slijedi spust do križanja, na kojem se lijevo odvaja staza kroz prednje okno. Ovdje treba nastaviti desno po stazi koja kroz sipar priječi zapadne padine Prisojnika.

Vidici na dolinu Trente i okolne vrhove – Bavški Grintavec, Ozebnik, Jalovec, obasjane prvim jutarnjim suncem su prelijepi. Na slijedećem križanju na Gladkom robu (1860 m), lijevo se odvaja Grebenski put na Prisojnik. Na tom mjestu ovaj uspon prelazi na južnu padinu Prisojnika, koja je djelom gruščnata, a djelom travnata i pada duboko u dolinu Trente. Uspon dalje vodi ravno, po stazi koja lagano dobiva na visini, a koja preči tu južnu padinu sve do novog križanja, na kojem treba skrenuti lijevo na manje uočljivu stazu po strmim stjenovitim padinama Prisojnika. 

Nakon potonjeg skretanja, uspon  ubrzo postaje zanimljiviji i dinamičniji, jer na njemu treba svladati poneku stijenu, zaobići poneku jarugu, provući se kroz poneku usjeklinu… Na ovom dijelu se kao pomoć pri penjanju povremeno pojavljuju sajle, metalne stepenice i poneki klin.

U nastavku staza postaje tehnički sve zahtjevnija, ali ne i posebno teška… Uspon treba nastaviti oprezno, korak, lagano napredovati sve do vrha Prisojnika.  Neposredno ispod vrha dolazi se do oštrijeg uspona, na kojem se gotovo po ravnoj stijeni uz pomoć sajle i izlazi na Grebenski put, kojim za nekoliko minuta stiže na vršnu točku Prisojnika.

Alpski vrhunci su nam kao na dlanu – Mojstrovka, Špik, Razor…, i nešto udaljeniji Bavški Grintavec, Jalovec…, a tu je i kralj „Triglav“ koji iz daljine nadgleda svoje Alpe. Posebno je dojmljiv pogled u dubinu prema Vršiču i njegovim planinarskim domovima, koji s ove visine izgledaju kao male kockice. Dole u dolini leži i Kranjska gora.