Autocestu Ljubljana – Jesenice treba napustiti na izlazu za Lesce, i nastaviti vožnju u smjeru Bleda. Na semaforu u Bledu prema putokazu, treba skrenuti desno za Pokljuku. U nastavku se vozi kroz šumu, a nakon prolaska nekadašnjeg skijališta Zatrnik, treba nastaviti do Rudnoga Polja na Pokljuki, odnosno do streljane i velikog parkirališta, koje je početna točka uspona.

Od Rudnog polja treba ići preko planine Konjščice. Planinarska staza najprije vodi do kraja makadamske ceste u dužini 3 km, gdje se u ljetnom periodu može parkirati. Cesta je zimi zatvorena. Jedan njen dio služi i kao skijaška staza. Nakon 45 minuta hoda dolazi se do kraja ceste - većeg proširenja koje služi kao parkiralište. U nastavku slijedi umjereni uspon šumskom cestom koja vodi kroz gustu šumu prema planini Konjščica. Nakon 30 minuta hoda izlazi se iz šume na donji rub pašnjaka planine Konjščica. Tu staza uspona skreće lijevo prelazi potok i nakon nekoliko koraka dovodi do mljekare na planini Konjščica.

U Hrvatskoj pojam planina nije isto što i u Sloveniji. Naime, „planinom“ u Sloveniji zovu pašnjake  – izdvojena pastirska planinska gospodarstva na kojima se tradicionalno od davnina uzgaja stoka i proizvode razni mliječni proizvodi.

Kod mljekare na drvenom stupu postavljen je smjerokaz za Triglav i Vodnikov dom. U nastavku uspona planinarska staza s blagim nagibom vodi po pašnjaku do gornjeg ruba planine, od kuda započinje strmiji uspon kroz nisko raslinje klekovine i patuljastog bora, te dovodi do raskrižja putova: s desne strane ubada se staza koja dolazi od Rudnog polja preko skijališta Pokljuka, lijevo nastavlja put za Vodnikov dom i Triglav.

Od ovog križanja, nakon 5 minuta hoda, dolazi se na Jezerce i raskrižje putova: desno se odvaja staza za Srenjski preval i Viševnik, lijevo za Studorski preval, Vodnikov dom i Triglav. U ovoj točki se ulazi na područje NP Triglav.

Uspon se nastavlja stazom uz lijevi rub jezerca. U početnom dijelu staza je blaga, a kasnije se postupno uzdiže, da bi u drugoj polovini uslijedio strmi uspon do Studorskog prevala. Prijevoj se nalazi na nadmorskoj visini 1890 m između Vrtačice i Velikog Draškog vrha, s jedne strane, te s druge strane Slemena. Na njemu je raskrižje putova. Gledano iz pravca dolaska: desno se odvaja staza za Veliki Draški vrh, Srenjski preval i Blejsku koču na Lipanci a lijevo se nastavlja za Vodnikov dom i Triglav. Od ove točke staza uspona gubi nešto na nadmorskoj visini, da bi nakon toga nastavila gotovo polegnuto dalje prečenjem po izohipsi padine Velikog Draškog vrha, a kasnije Tosca. Nakon 30 minuta hoda i prijeđenih 1,5 km dolazi se do križanja „Tosc“ (1850 m), gdje se ova staza spaja s onom koja dolazi iz smjera Uskovnice, ravno se nastavlja za Vodnikov dom i Triglav a desno nemarkirani put za Tosc.

Dolaskom u južno podnožje padine, treba se pripremiti za uspon, navući dereze, štapove spremiti u ruksak, a cepin uzeti u ruke. Tu se napušta staza koja dalje vodi prema Vodnikovu domu i Triglavu, skreće se desno i započinje se direktni strmi uspon kroz žljeb – usjek sa južne strane, snijegom zaleđene padine Tosca. Uspon je doista strm i težak. Dobivajući na visini, vidici se šire na Spodnje bohinjske gore, Šiju, Črnu prst, Vogel a posve desno na zapadu Krn. Najteži i najzahtjevniji dio uspona je do južnog manjeg vrha Tosca. Na dužini staze od 800 m, treba savladati visinsku razliku od 378 m.

Tosc ima dva vrha: južni manji (2233 m) i sjeverni viši (2275 m).  Sa oba vrha zastaje dah pri pogledu na Triglav. Između dva vrha Tosca vodi široka staza, po još širem grebenu, zaobilazi duboku ponikvu neposredno prije vrha. Od tu staza nastavlja umjerenim usponom do vrha Tosc (2275 m). 

S vrha Tosca najbolji i najljepši je pogled na Triglav. Vide se i planinarski domovi „Planika „ i „Kredarica“,  a susjedni Vernar je sasvim blizu. Prema istoku vidi se Veliki i Mali Draški vrh, Viševnik,  još dalje vide se vrhovi Pokljuških Gamsi s Debelom Peči, najzapadnijeg dvotisućnjaka Julijskih Alpi. Prema zapadu u daljini vidi se Krn. S južne strane lijepo se vidi Bohinjska Bistrica, Vogel i skijalište.

Autor: Mirko Bjelan

Albumi sa slikama

Uz ovu stazu trenutno ne postoji priložen album.

Komentari korisnika

Trenutno ne postoji ni jedan komentar za ovu stazu.

Statistika i pregled staze

Vrijeme trajanja:

07 h 24 min

Visina polazišta:

1347 m

Visina odredišta:

1334 m

Minimalna visina:

1303 m

Maksimalna visina:

2275 m

Uk. vis. raz. uspona:

1704 m

Uk. vis. raz. silaska:

1717 m

Ukupna duljina:

17.5 km

Prosječni nagib:

22 %

Utrošak energije:

15631 kJ

Zahtjevnost staze:

Jako teška

Markacija staze:

Dobra

Tip aktivnosti:

  • Alpinizam
  • Planinarenje

Sezone:

  • Zima
  • Proljeće
  • Ljeto
  • Jesen
Visinski graf staze
Graf puta staze

Preuzmi GPS trag

Samo prijavljeni korisnici mogu preuzeti GPS trag.

Dijeli stazu

Podijeli na FacebookuPodijeli na PinterestuPodijeli putem e-maila