Rudno polje » Veliki Draški vrh » Mali Draški vrh » Viševnik » Blejska koča

Autocestu Ljubljana – Jesenice treba napustiti na izlazu za Lesce, i nastaviti vožnju u smjeru Bleda. Na semaforu u Bledu prema putokazu, treba skrenuti desno za Pokljuku. U nastavku se vozi kroz šumu, a nakon prolaska nekadašnjeg skijališta Zatrnik, treba nastaviti do Rudnoga Polja na Pokljuki, odnosno do streljane i velikog parkirališta, koje je početna točka uspona.

Od Rudnog polja treba ići preko planine Konjščice. Od parkirališta, prvih stotinjak metara staza uspona vodi po asfaltu, potom nastavlja makadamskom cestom oko 3 km do samog kraja ove ceste. Ova makadamska cesta je zimi zatvorena. Jedan njen manji dio koristi se kao skijaška staza. Na kraju spomenute makadamske ceste ima veće proširenje koje služi kao parkiralište, kada je rampa podignuta.

U nastavku planinarska staza vodi umjerenim usponom, šumskom stazom, kroz gustu šumu prema planini Konjščica. Nakon nekog vremena, staza uspona, nastavlja uzvodno uz lijevi rub potoka na kojem se nalazi jedan manji slap, te nakon 30 minuta izlazi iz šume na donji rub pašnjaka planine Konjščica. Tu staza skreće ulijevo, prelazi potok i nakon nekoliko koraka dovodi do mljekare na planini Konjščica (1438 m).

U Hrvatskoj pojam planina nije isto što i u Sloveniji. Naime, „planinom“ u Sloveniji zovu pašnjake  – izdvojena pastirska planinska gospodarstva na kojima se tradicionalno od davnina uzgaja stoka i proizvode razni mliječni proizvodi.

Od mljekare 10-tak metara dalje na drvenom stupu postavljen je smjerokaz s natpisom za Triglav i Vodnikov dom. U nastavku uspon se nastavlja preko pašnjaka sve do njegovog gornjeg ruba od kuda započinje strmiji uspon kroz nisko raslinje klekovine i patuljastog bora, sve do križanja na kojem treba skrenuti lijevo za Studorski preval, Vodnikov dom i Triglav.  Kada se prođe spomenuto križanje, za 5 minuta hoda, dolazi se na Jezerce pored kojeg je križanje na kojem treba skrenuti desno Srenjski preval i Viševnik.

U nastavku uspon vodi uz lijevi rub jezerca. U početku uspona staza je blaga a kasnije se postupno uzdiže, da bi u drugoj polovini uslijedio strmi uspon do Studorskog prevala, sa kojeg se otvara lijepi pogled na Bohinjsku stranu i njene Spodnje bohinjske gore. Prijevoj se nalazi na nadmorskoj visini 1890 m između Vrtačice i Velikog Draškog vrha, s jedne strane, te Ablance s druge strane.  Na spomenutom prijevoju je raskrižje na kojem treba skrenuti za Veliki Draški vrh i Srenjski preval.

Sa prijevoja nastavlja se uspon na Veliki Draški vrh, za koji postoje dvije mogućnosti: prva, odvaja se u desnu stranu i vodi podno grebena po izohipsi da bi pri kraju grebena nastavili uspon s istočne strane na vrh; druga, vodi ravno preko Vrtačice i dalje grebenom do vrha. Ova druga opcija se opisuje u ovom usponu.

Od prijevoja, dobro vidljiva i ugažena staza, vodi desetak minuta umjerenim usponom kroz klekovinu, zatim kreće oštro uzbrdo do vrha Vrtačice. Nakon toga, staza uspona nastavlja  strmijim usponom po lijepom i razglednom grebenu, koji je u naravi kamenjar prošaran travom i dolazi na Veliki Draški vrh s južne strane. S ovog vrha, kao i s cijelog grebena pružaju se lijepi pogledi na sve strane.

Sa ovog vrha nastavlja nemarkiranom stazom, strmi spust, po istočnoj strani grebena do prijevoja između Velikog i Malog Draškog vrha i raskrižja putova „Na kontah“. Tu se gubi na visini okvirno 300 m. Nakon toga nastavlja se dalje markiranom stazom kosim usponom po travnatim padinama Draškog grebena. Staza uspona gotovo polegnuto priječi podno grebena Malog Draškog vrha. Na ispostavljenim mjestima osigurana je sajlama. Pri samom kraju grebena, staza se strmo uspinje po siparu na Srenjski preval i raskrižje putova na kojem treba skrenuti lijevo za Mali Draški vrh.

Od prijevoja nemarkirani put strmo se uspinje u prvom kraćem dijelu po siparu, a kasnije po kamenjaru, gdje je potrebna uporaba ruku. Pri vršnom grebenu prolazi se kroz krušljivi strmi žlijeb. Nakon toga staza je nešto manje zahtjevna. Prije samog vrha treba savladati nekoliko većih kamenih blokova do vrha. S ovog, kao i s Velikog Draškog vrha otvaraju se lijepi i široki vidici na sve strane. Na vrhu je postavljen žig bez kutije i upisne knjige.

Sa ovog vrha treba se vratiti istim putom do Srenjskog prevala, od kuda započinje grebenski put prema Viševniku. U prvom dijelu, nakratko,  nekoliko minuta položenim putom do stijene po kojoj se treba popeti i dalje nastaviti grebenskom stazom, koja u drugom dijelu s južne strane priječi podno vrha grebena. U nastavku staza izlazi na travnati dio grebena i po njemu do samog kamenitog vrha Viševnika (2050 m).

Vrh je označen malom gomilom kamenja. Tu je i žig s kutijom i upisnom knjigom. I s ovog vrha vidici su prekrasni.

Sa ovog vrha treba se vratiti istim putom do Srenjskog prevala,  od kojeg se slijedi markiranu stazu koja se po serpentinama spušta u dolini podno Draškog roba i Velikog Selišnika. Staza je ugodna za hodanje, te nas uskoro dovodi do raskrižja „Solnica“ , od kojeg se desno odvaja staza za Debeli vrh (1959 m). U nastavku staza kruži oko Debelog vrha po izohipsi ne gubeći na visini, zatim okreće desno u smjeru juga polukružno obilazeći vrh Mrežca, te nas dovodi do još jednog raskrižja: lijevo, prema istoku odvaja se staza za vrh Mrežca, ravno nastavlja za Blejsku koču.  Od ovog raskrižja preostalo nam je još tridesetak minuta do Blejske koče (1630 m).

Od Srenjskog prevala staza se spušta bočnom stranom Viševnika, do doline između Viševnika i Draškog roba. Na prvom raskrižju putova treba nastaviti ravno prema Blejskoj koči (1630 m).

Autor: Mirko Bjelan