Šatorsko jezero – Veliki Šator

Zapadni dio Bosne i Hercegovine obiluje brojnim prirodnim ljepotama poput planina, brzih i hladnih rijeka, velikih šumskih prostranstava i predjela netaknute prirode, a među njima se izdvaja planina Šator, koja je praktično međa Livanjskog i Glamočkog polja. Ova planina, koja je ime dobila najvjerovatnije po svom piramidalnom obliku koji se primjećuje iz daljine, pravi je mamac za sve ljubitelje prirode i planinarenja, prije svega zbog njegovog dragulja jezera i predstavlja istinsko „gorsko oko“ Šatora, pa zato svake godine put ove planine krene veliki broj ljudi.

Do Šatorskog jezera, a samim tim i do vrha Šatora, može se doći iz dva pravca: od Livna preko Gornjih Peulja, te od Bosanskog Grahova preko Tičeva. U ovom slučaju će se opisati ovaj drugi pravac. Treba naglasiti da je većina puta do Tičeva, preko sela Obljaj, u dužini od 19 kilometara asfaltirana, što olakšava i čini vožnju ugodnom. Nakon dolaska u Tičevo i prestanka asfaltnog puta dolazi se na križanje na kojem cesta ravno vodi za selo Preodac, a desno na obilježenoj tabli stoji da do Šatorskog jezera ima još 17 kilometara. Od ovog križanja vožnja se nastavlja po dobrom i očuvanom makadamu, tako da se bez problema prijeđe desetak kilometara kroz šumu, sve do ponovnog križanja. Na ovom križanju se spaja put od Livna preko Peulja, s ovim iz Bosanskog Grahova i nastavlja se sedam kilometara po nešto lošijem makadamu do Šatorskog jezera.

Šatorsko jezero nadaleko je poznato planinsko jezero i među najljepšim je na ovim prostorima. Nalazi se na nadmorskoj visini od oko 1.500 metara. Sa dužinom od blizu 300 i širinom od oko 150 metara, predstavlja ogromno ogledalo neba koje je, kako kažu mještani, zimi zaleđeno, dok se u ljetnom periodu u njemu brojni posjetioci kupaju, posebno u kolovozu kada veliki broj njih dolazi tu na kampiranje. Automobil treba parkirati pored motela Runolist koji je obnovljen ali nije otvoren. U njemu se nalazi čuvar.

Planinarska staza u početku vodi od motela do jezera kod kojeg se dolazi do prvog smjerokaza, koji se nalazi pričvršćen na stablo, a na kojem je ispisano: Nuglašica 3 h i 45 minuta, i Veliki Šator 1 h i 15 minuta. Tu postoje dvije mogućnosti: krenuti kružnom stazom oko jezera i nakon toga krenuti u uspon ili odmah krenuti u uspon prema vrhu Veliki Šator. Ovu dilemu treba riješiti svatko za sebe iako je lijepo prošetati oko jezera pa tada krenuti u uspon jer sam uspon nije dug niti je jako zamoran.

Planinarska staza od jezera vodi prema sjeveroistoku, dobro je ugažena i malo oštrije se uspinje kroz kamenjar obrastao u klekovinu. Nakon izlaska na prijevoj, napušta se sipar i kamenjar koji je glavno pejsažno obilježje strmine koja se uzdiže iznad jezera, doka nakon ovog prijevoja staza uspona prelazi u blagu travnatu visoravan. Sa ovog prijevoja lijepo se vidi jezero i divlja strana Šatora. Ovaj kontrast daje posebnu ljepotu planini Šator.

Na spomenutom prijevoju dolazi se na raspuće: ravno za Nuglašicu, a desno za Veliki šator, na kojem treba skrenuti desno i nastaviti po polegnutom i travnatom dijelu planinarske staze, sa koje se lijepo vidi Livanjsko polje i Troglav, koji iznad njega dominira. Nakon desetak minuta hoda sa travnate staze izlazi se na nedavno probijenu cestu široku nekoliko metara, po kojoj se dolazi do slijedećeg raspuća: lijevo za Nuglašicu  3 h i 15 minuta i ravno i za vrh Veliki Šator. Na ovom raspuću treba nastaviti ravno, napušta se makadamska cesta i kreće se u malo oštriji uspon do vrha (15 minuta).

Za uspon na vrh Veliki Šator (1872 m) treba odvojiti oko sat vremena. Sa vrha obilježenog gomilom kamenja proteže se pogled na panoramu čitave zapadne Bosne: na sjeveru Klekovača, Lunjevača, Javor i Srnetica, prema zapadu vijenac Dinare,Vitorog, Cincar itd. Za lijepog vremena vidi se i Jadransko more.