Slap Rinka » Okrešlje » Kamniško Sedlo » Kamniška Bistrica

Iz Zagreba treba voziti autocestom A2 prema Ljubljani i na križanju autocesta prije ulaska u Ljubljanu treba skrenuti desno na autocestu A1 koja vodi prema Mariboru. Ovu autocestu treba napustiti u mjestu Domžale, i nastaviti vožnju sporednom cestom prema Kamniku. Nakon prolaska potonjeg mjesta treba nastaviti vožnju prema mjestu Luče  a nakon njega prema selu Solčava. U ovom selu, na kružnom toku treba odabrati smjer za Logarsku dolinu. Na ulazu u Logarsku dolinu treba platiti ulaznicu u park prirode 8 eura za automobil, dok nema plaćanja ulaznice za ljude. Nakon plaćanja ulaznice, vožnju treba nastaviti do parkirališta Koče pod slapom Rinka.

Sadašnj izgled Logarske doline oblikovao ledenjak u zadnjem ledenom dobu. Okružuju je brojne, preko 2000 m visoke planine (Krofička, Ojstrica, Škarje, Lučka Baba, Planjava, Turska Gora, Rinke, Mrzla Gora). Tako je Logarska Dolina polazna točka za sve te planine. U dolini je dvadesetak slapova. Većina ih nastane u proljetnim i jesenskim mjesecima. 

Početna točka ovog planinarskog izleta je veliko parkiralište ispod slapa Rinka. Uspon uz slap Rinka je nezaboravan a izvodi se po građenoj turističkoj stazi. Na ovom dijelu uspona za lijepa vremena, uvijek ima puno hodača koji svoje izlete završavaju kada se popnu do vrha ovog slapa a jedan dio njih nastavlja do Firschaufova doma na Okrešlju. Planinari obično zastanu kod ovog doma da se okrijepe i nastavljaju dalje prema Kamniškom sedlu ili Turskom žljebu.

Nastavak uspona od ovog planinarskog doma najprije vodi kroz crnogoričnu šumu, lagano dobivajući na visini, a nakon toga izlazi pod stjenovite vrhove Turske gore i Brane, uz spektakularne poglede na vrhove Ojstrice, Planjave i Krofičke. S desne strane pogled privlači živopisno sedlo Kotliči, koje veže Tursku goru i Branu. 

Nakon nekoliko serpentina dolazi se do sipara po kojem slijedi uspon do gotovo okomite stijene Brane koja se spušta prema dolini. Na tom mjestu se ulazi u stijenu, a uspon je osiguran razapetim sajlama i klinovima na strmijim mjestima.

Nakon izlaska na sedlo, planinarska staza se lagano uspinje i nastavlja prema Koči na Kamniškom sedlu. Malo prije planinarskog doma dolazi se do križanja planinarskih putova na kojem treba skrenuti desno prema Brani i Turskoj Gori, dok smjer ravno vodi do planinarskog doma.

Izlaskom na greben staza se polako penje ukoso do Kamniškog sedla i po njemu 200-tinjak metara do planinarskog doma na Kamniškom sedlu. Od doma se pruža lijep vidik na Kamnišku kotlinu.

Od doma spust ide najprije vrlo oštro strmu po livadama, zatim po sipini kroz klekovinu. Silaskom u podnožje ovog oštrog spusta, staza se smiruje i dolazi do odmorišta s klupama koje su izgradili pastiri na visini 1415 m nadmorske visine. Tu staza ulazi u šumu visoke bukve i dalje je građena i mekana za hodanje.

Odredište je planinarski dom u Kamniškoj bistrici gdje također ima veliko parkiranje ako bi se ovaj planinarski poduhvat izvodio u obrnutom smjeru. Pored doma je i spomenik Planinaru. Neposredno pored parkirališta je izvor rijeke Kamniške Bistrice. Ovaj planinarski izlet je vrlo atraktivan i nije pretjerano naporan.