Smerovišće-Cerinski Vir-Japetić-Dragonož-Veliki Lovnik-Slani Dol-Smerovišće

Dolazeći iz smjera Samobora, nakon prolaska hotela Samoborski slapovi, treba nastaviti istom cesto do naselja Smerovišće. Dolaskom u mjesto treba nstaviti glavnom cestom do kapelice sa Raspelom. Autobusna stanica je 200-tinjak metara prije kapelice. Preko puta kapelice je parkiralište od izletišta „Dumiću“. Ovo parkiralište je privatno i rezervirano samo za goste izletišta. Treba izbjegavati parkiranje na njemu vikendima i praznicima, da bi se izbjegli problemi sa vlasnikom. Osim spomenute mogućnosti, automobil se može parkirati uz cestu, i na tom mjestu može biti gužva vikendima i praznicima, ako je lijepo vrijeme. Ko d kapelice sa Raspelom je početna točka ovog planinarskog izleta.

Od početne točke, treba nastaviti glavnom cestom u smjeru Velikog Lipovca, proći pored izletišta „Dumić“, te nakon njega skrenuti desno na cestu koja vodi za mjesto Dragonoš. Od početne točke pa to napuštanja asfaltne ceste treba prijeći 800 m. Ako se izlet odvija na način da se vraća nazad istom stazom, u prethodno spomenutoj točki, u kojoj se napušta asfaltna i skreće se lijevo na makadamsku cestu, možeš se parkirati više automobila. Ova makadamska cesta je doživjela klizište i nakon stotinjak metara nije dalje prohodna za vozila.

Uspon se odvija po njoj sljedeći 600 m, nakon toga se nastavlja po dobroj pješačkoj stazi do vodopada Carinski Vir.

Pod vrhom Podjelak u Samoborskom gorju ruši se u guduru, s visine od desetak metara, potok Javorec, tvoreći slap. Na to mjesto, usred šume Bedenička, okolni mještani dolaze stoljećima. Nazivaju ga „Cerinski Vir“. U kamenim kotlima malim jezercima iznad slapa, u ljetnim mjesecima kupala su se djeca, seljaci dolazili po vodu koja ih je osvježavala za vrijeme košnje obližnjih livada, a uz potok imali su vapnenice. Vapno su prodavali u Samoboru odvozeći ga na volovima iz gustih šuma podno Velikog Lipovca i Šipačkog Brega.

Slap „Cerinski Vir“ otkrili su Samoborski planinarim 1927. vraćajući se iz „Mesićeve kuće“ na Japetiću. Bilo je to 6. ožujka, kada je skupina, predvođena tadašnji predsjednikom hrvatskog planinarskog društva podružnice Japetić, Stjepanom Čovićem, skrenula prema kanjonu potoka Javorec i naišla na slab. Tadašnji kroničari zapisali su da su bili oduševljeni otkrićem. U gostionici Miike Dumića u Smerovišću doznali su da se slap zove „Cerinski Vir“. Ubrzo je označen put do slapa iz Smerovišća a poslije i dalje prema Japetiću.

Od Cerinskog Vira, s lijeve strane slapa, napravljene su stepenice po kojima se relativno lako popne, strmije dio uspona do vrha vodopada. Nakon vrha vodopada, planinarska staza dalje vodi po dobrom pješačkom putu, koji nekoliko puta prelazi potok Javorec i za kratko vodi po napuštenom šumarskom putu sve do izvora potoka Javorec.

Na cijelom ovom dijelu uspona, planinarska staza se vrti oko spomenutog potoka, koji žubori i stvara jedno prekrasno okruženje, svojim žuborenjem dopunjenim pjevom ptica. Iako ovaj dio uspona nema nikakvih vidika, on će trajno ostati u sjećanju planinara zbog veselog žubarenja potoka Javorec. Istina, treba imati malo sreće, pa da se uspon izvodi za vrijeme dok ovaj potok obiluje vodom.

Kada se prođe izvor potoka Javorec, u kraćem malo oštrijem usponu, dolazi se na križanje sa asfaltnom cestom, na kojem treba skrenuti lijevo. Nakon skretanja, nekoliko stotina metara se nastavlja po asfaltnoj cesti, do smjerokaza koji upućuje na skretanje lijevo za nastavak uspona prema vrhu Japetić. Nakon skretanje uspon dalje vodi malo oštrije uzbrdo, po planinarskoj stazi, do križanja sa makadamskom cestom, po kojoj nakon skretanja lijevo, nastavlja prema vrhu Japetić.

Desetak minuta uspona prije vrha, napušta se makadamska cesta sa koje se skreće lijevo na planinarsku stazu, kako je već rečeno, po kojoj se za desetak minuta stiže na vrh Japetić.

Sa vrha se treba vratiti stazom uspona do križanja sa makadamskom cestom, na kojem treba skrenuti desno i nastaviti po njoj do sela Dragonoš.

Malo prije dolaska u selo Dragonoš, prethodno spomenuta makadamska cesta se stapa u asfaltnu cestu, koja vodi do spomenutog sela. Uspon treba nastaviti po njoj, proći kroz spomenuto selo do posljednje kuća, gdje treba skrenuti desno na makadamski put i nastaviti dalje po njemu do križanja sa planinarskom stazom, na kojoj treba skrenuti lijevo u smjeru gostinjca Sveti Bernard.

Prethodno spomenuto skretanje desno, na kraju sela Dragonoš, na makadamski put, jako dobro je označeno smjerokazom koji upućuje na smjer uspona prema Velikom Lovniku i gostinjcu Sveti Bernard. Ovaj smjerokaz gotovo da se ne može promašiti.

Dvjestotinjak metara nakon skretanja, napušta se makadamska cesta, sa koje se skreće lijevo na stari zapušteni šumarijski put. U nastavku uspona, spomenuti šumarijski put se stalno isprepliće sa pješačkom stazom, do križanja sa dobrom makadamskom cestom, koja vodi do spomenutog gostinjca.

Neposredno prije dolaska do gostinjca Sveti Bernard, križanje je planinarskih staza na kojem staza desno vodi prema Slanom Dolu i Smerovišću. Od gostinjca Sveti Bernard pa do vrha Veliki Lovnik, postavljene su postaje križnog puta, jer je vrh Velikog Lovnika označen sa velikim Raspelom.

Sa vrha Veliki Lovnik do križanja neposredno prije gostnjca Sveti Bernard treba se vratiti stazom uspona. Sada na tom križanju treba skrenuti lijevo na zapušteni šumarijski put i nastaviti po njemu prema Smerovišću.

U jednom dijelu puta prema Slanom Dolu, planinarska staza napušta zapušteni šumarijski put, skreće s njega lijevo na travnati hrbat i nastavlja dalje po njemu nekoliko stotina metara, da bi se nakon toga ponovo vratila na šumarijski put. Na ovom dijelu uspona, planinarska staza povremeno vodi, po travnatim otvorenim proplancima, sa koji se pružaju lijepi vidici na okolno Samoborsko gorje. Ipak, najvećim dijelom vodi kroz visoku bjelogorično šumu.

Na samom početku mjesta Slani Dol, planinarska staza skreće oštro desno, izlazi na asfaltnu cestu i nastavlja stranu dolje po njoj. Nakon prolaska posljednje kuće u Slanom Dolu, koja se nalazi na cesti prema Smerovišću, planinarska staza skreće lijevo, najprije na šumarijski put a nakon toga na strmu pješačku stazu, po kojoj stiže sve do dvorišta iza osnovne škle u Smerovišću. Prema markacijama, treba proći kroz navedeno dvorište, izići na glavnu cestu pored Raspela, koje je početna i završna točka ovog planinarskog izleta.